Ustavni sud ukinuo presudu Branimiru Glavašu
Ustavni sud je očito odlučio danas objaviti ranije donesenu odluku kako ne bi na bilo koji način utjecao na predsjedničke izbore
Ustavni sud djelomično je usvojio ustavnu tužbu i ukinuo osuđujuću presudu Vrhovnog suda Branimiru Glavašu (na osam godina zatvora) i ostalima osuđenima za ratni zločin u Osijeku. Vrhovni sud će u ponovnom postupku morati obrazložiti svoja stajališta o primjeni Dopunskog protokola II. uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba i na događaje poslije 8. listopada 1991. te o drugim pravnim pitanjima u vezi s karakterom oružanog sukoba na području Hrvatske prije i poslije 8. listopada 1991 godine. Također, morat će ocijeniti i je li Glavašu povrijeđeno pravo na obrazloženu sudsku odluku, pravo na djelotvorno pravno sredstvo, pravo na odvjetnika te pravo na procesnu ravnopravnost (jednakost oružja) stranaka u žalbenom postupku uključujući pravo na kotradiktorni postupak, jer nije održana rasprava na kojoj bi Glavaš mogao iznijeti svoje protuargumente.
Odluka je objavljena na 185 stranica. Ustavni sud je, kako smo to nedavno pisali, prilično prekoračio uobičajeno vrijeme za odlučivanje o ustavnoj tužbi zbog čega se Glavaš obratio i Europskom sudu za ljudska prava, a na temelju čega smo i zaključili kako bi to moglo značiti da će ustavne tužbe Glavaševih odvjetnika biti usvojene. Ustavni sud je očito odlučio danas objaviti ranije donesenu odluku kako ne bi na bilo koji način utjecao na predsjedničke izbore.
Pri tomu su se ogradili kako nije na Ustavnom sudu da usmjerava opći razvitak kaznenog pravosuđa vezano za ratne zločine, sve dok ono ostaje u okvirima Ustava, već da je za razvitak, usmjeravanje i ujednačavanje sudske prakse odgovoran Vrhovni sud.
Prigovori odvjetnika u slučaju Glavaš rasvijetlili su problem različite sudske prakse kaznenih sudova u vezi s datumom kad je Republika Hrvatska stekla svojstva suverene države u smislu međunarodnog prava i s karakterom oružanog sukoba na njezinom području početkom 1990-ih. Ustavni sud se prvi put susreo s tim prigovorima kao samostalnima pa odluka Ustavnog suda ima načelno značenje i prelazi granice tog slučaja.
1. Hrvatske je 8. listopada 1991. stekla svojstva suverene države u smislu međunarodnog prava i ta je nesporna povijesno-pravna činjenica međunarodno potvrđena i prihvaćena, te mora biti poštovana u sudskoj praksi te pri interpretaciji Ustava, zakona i drugih izvora prava u konkretnim sudskim postupcima.
2. Do 8. listopada 1991. oružani sukob u Hrvatskoj je imao nemeđunarodni karakter, a nakon toga međunarodni.
3. Sudska kvalifikacija karaktera oružanog sukoba izravno utječe na odabir materijalnog prava koje treba primijeniti u svakom pojedinom slučaju suđenja za ratne zločine počinjene na području Republike Hrvatske prije i poslije 8. listopada 1991.
4. Članak 120. stavak 1. OKZRH-a (blanketna pravna norma) jedan je od izvora materijalnog prava za tijela kaznenog progona i sudove u kaznenim postupcima za ratne zločine. Primjena pojedinih “pravila međunarodnog prava”, na koja se poziva ta zakonska odredba, u sudskoj praksi znači: a) zajednički članak 3. Ženevskih konvencija iz 1949. dopušteno je primjenjivati na događaje i prije i poslije 8. listopada 1991.; b) na događaje prije 8. listopada 1991. primjenjuje se Dopunski protokol II. uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba; c) na događaje poslije 8. listopada 1991. primjenjuje se Dopunski protokol I. uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba; d) pravila običajnog međunarodnog ratnog i humanitarnog prava izvor su prava u Republici Hrvatskoj. Ona su, u skladu s člankom 115. stavkom 3. Ustava, važeći izvor prava za nacionalne sudove i u primjeni članka 120. OKZRH-a.
5. Iako se prethodna pravila poštuju u praksi Vrhovnog suda, u konkretnom slučaju postoji odstupanje od njih.
6. Nije prihvatljivo da Ustavni sud umjesto Vrhovnog suda ispituje prigovore podnositelja koje Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u pravilu uzima u razmatranje kao one “koji se mogu braniti”. U situaciji kad Vrhovni sud ima mogućnost njihova razmatranja, ispitivanja i ocjene, Ustavni sud dužan je prepustiti odlučivanje o tim prigovorima Vrhovnom sudu. U prvom je redu na najvišem sudu u zemlji da osigurava (i) jedinstvenu primjenu konvencijskog prava, štiteći ravnopravnost svih u njegovoj primjeni u skladu s praksom ESLJP-a.
7. Sukladno tome, Vrhovni sud treba u ponovnom postupku ocijeniti postoje li povrede pobrojanih prava podnositelja ustavnih tužbi u smislu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
Večernji list u studenom prošle godine pisao je kako je moguće da se Glavašu ukine presuda, ponovno sudi, ali i vrati čin generala.
Izvor: vecernji.hr
