NA ZAPOVIJED, PREDSJEDNICE: Ustavni sud Kolindu vraća na čelo vojske i u miru
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u najnovijem ratu s Vladom oko vojnog mimohoda za 20. obljetnicu Oluje nipošto nije ostala bez manevarskog prostora.
Iako Zakon o obrani daje apsolutno pravo ministru obrane i Vladi da u mirnodopskim uvjetima koristi vojsku kako i kada im to odgovara – bez ikakve obaveze da o tome uopće informiraju predsjednicu Republike, kao Ustavom definiranu vrhovnu zapovjednicu Oružanih snaga – ona može poslati Zakon na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu i istodobno zatražiti privremenu mjeru obustave njegove primjene.
Nimalo bezazleno
Pri tome bi se lako moglo dogoditi da Ustavni sud pojedine odredbe Zakona, koji je donesen u ljeto 2013. godine i uz protivljenje tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića, doista ocijeni neustavnima. I tako zaustavi puzajući trend kresanja ovlasti predsjednice Republike koji je uzeo maha u mandatu Vlade Zorana Milanovića.
Vodeći hrvatski ustavnopravni stručnjak prof. dr. Branko Smerdel upozorava da postojeća situacija potencijalno nije nimalo bezazlena.
– U Ustavu piše jedno, a u Zakonu drugo. Po tome, u pravu su i predsjednica Republike i ministar obrane Ante Kotromanović. No, pitanje je jesu li zakoni iz 2013. godine, Zakon o obrani i Zakon o Oružanim snagama, u skladu s Ustavom – kaže u izjavi za Slobodnu Dalmaciju prof. dr. Smerdel, koji inzistira na tome da je Ustav uvijek viši akt od zakona.
On, također, podsjeća na to da je Zakon o obrani već dvije godine na snazi, te da nitko u tom razdoblju nije pokrenuo pitanje njegove ustavnosti.
Uloga fikusa
Bivši je predsjednik Republike Ivo Josipović u proljeće 2013. godine negodovao kad je vidio tadašnji Prijedlog zakona o obrani. Bio je uvjeren da Milanovićeva Vlada želi razvlastiti predsjednika Republike kao vrhovnog zapovjednika. U natezanju koje se u mjesecima koji su uslijedili odvijalo između Pantovčaka i MORH-a neke su formulacije ublažene, i to upravo pod prijetnjom upućivanja na ocjenu ustavnosti Zakona Ustavnom sudu.
Ipak, i takav kompromisni prijedlog smanjio je ovlasti predsjednika Republike kad je u pitanju korištenje vojske u mirnodopskim uvjetima.
Hrvatska je dobila novi Zakon o obrani prema kojemu, da je bio na snazi 2000. godine, tadašnji predsjednik Stjepan Mesić vjerojatno ne bi mogao umiroviti generale, niti tri godine kasnije odbiti sudjelovanje Hrvatske u američkom pohodu na Irak. Sve do izbijanja nekog novog rata predsjednik bi, barem kad je vojska u pitanju, bio fikus. A to je pozicija na koju Kolinda Grabar-Kitarović očito ne želi pristati.
MARINA KARLOVIĆ SABOLIĆ/SLOBODNA DALMACIJA
Ovlasti šefice države:
– predstavlja RH u zemlji i inozemstvu
– odgovorna za neovisnost i cjelovitost zemlje
– vrhovna zapovjednica Oružanih snaga
– na temelju odluke Sabora objavljuje rat i zaključuje mir
– raspisuje izbore za Sabor i referendume
– s Vladom sukreira vanjsku politiku
– s Vladom usmjerava rad tajnih službi
– može premijeru predložiti sazivanje sjednice Vlade
Postrojbe slušaju Pantovčak
Ako se spor oko mimohoda između Pantovčaka i Banskih dvora u idućim mjesecima još više zaoštri, nije isključeno da vojska uoči proslave obljetnice Oluje dobije dvije – međusobno potpuno oprečne – zapovijedi: jednu ministra obrane Ante Kotromanovića, u kojoj joj se nalaže da sudjeluje u mimohodu, i drugu, predsjednice Republike, u kojoj joj se zapovijeda da ostane u vojarnama.
Dio visokih časnika sklon je u tom slučaju ipak poslušati svoju vrhovnu zapovjednicu, jer tu njezinu poziciju definira hrvatski Ustav. No, u vrhu vojske ipak se nadaju da će obje strane postići kompromis, te da neće vojsku dovoditi u neugodnu situaciju: niti da bira između Vlade i predsjednice, niti da tumači Ustav i zakone.
Izvor: Slobodna Dalmacija
