Pritiskao premijerov brat: Čelnica HDA podnijela i neke kaznene prijave
Od 10 je privatnih tvrtki koje su ubirale državni novac, najveći je pritisak na ravnateljicu Hrvatskog državnog arhiva vršila Pismohrana s kojom se povezuje premijerov brat
Ravnateljica hrvatskog državnog arhiva (HDA) Vlatka Lemić koja se, o čemu je dosada iscrpno pisao portal direktno.hr, našla usred bujice prijetnji i optužbi od strane privatnih tvrtki koje se bave čuvanjem dokumentacije podnijela je kaznene prijave protiv Pavice Antolović, zamjenice ravnatelja HDA od 2006. do 2013.d i pomoćnice za financijske i pravne poslove te drugih ovlaštenih osoba.
Antolović je izjavila da je za skladištenje državne dokumentacije kod privatnih tvrtki s političkim zaleđem protuzakonito je potrošeno oko 50 milijuna kuna.
O čudnim poslovima tvrtki koje čuvaju arhivsku građu od državnog interesa pisao je i direktno.hr.
Za neke od njih je, prema tvrdnjama dr. Vlatke Lemić, ravnateljice Hrvatskog državnog arhiva, lobirao i brat premijera Milanovića. Neke od tih tvrtki udesetostručile su prihode od kada je Zoran Milanović postao premijer.
Od deset je privatnih tvrtki koje su ubirale državni novac, upravo je najveći pritisak na ravnateljicu Hrvatskog državnog arhiva vršila Pismohrana servis koja je povezana s premijerovim bratom Krešimirom Milanovićem.
Od deset je privatnih tvrtki koje su ubirale državni novac, najveći je pritisak na ravnateljicu Hrvatskog državnog arhiva vršila Pismohrana skojom se povezujes premijerov brat Krešimir Milanović.
Na listi klijenata Pismohrane redom bile državne tvrtke Autoceste – Rijeka Zagreb, Hrvatske ceste, Hrvatske željeznice, Porezna uprava, Ministarstvo zaštite okoliša, HZZO i drugi.
Vrhunac prijetnji dogodio se na sastanku direktora privatnih tvrtki s djelatnicima Hrvatskog državnog arhiva i Ministarstva kulture, što je kasnije prijavljeno policiji, DORH-u i USKOK-u.
Jedna od najvećih nezakonitosti koju je dr. Vlatka Lemić uočila u radu Hrvatskog državnog arhiva bila je praksa prema kojoj je SDP morao dati odobrenje za pregled arhivske građe CK SKH .
Dodala da je da nedostupnost arhivske građe SK SKH dugoročni problem Hrvatskog državnog arhiva, jer je Primopredajnim zapisnikom iz 1995. godine protuzakonito utvrđeno da se od SDP-a treba tražiti odobrenje za pregled te građe.
Zbog toga su se i nametnula važna pitanja, između ostalog, postoji li u Hrvatskom državnom arhivu nakon svega išta vjerodostojno i važno za suđenje Perkoviću i Mustaču.
Arhiviranje državne i javne arhivske građe godinama bila svojevrsna siva zona, gdje su mnogi ‘lovili u mutnom’. Konkretno, još 2007. je započela praksa da pojedine privatna trgovačka društva, registrirana za sve osim za arhivsku djelatnost, čuvaju državnu arhivsku građu. To je u međuvremenu postao unosan biznis, jer se iz proračuna godišnje izdvaja više desetaka milijuna kuna za privatne tvrtke koje čuvaju arhivsku građu javnih i državnih institucija a uz to neovlašteno obavljaju i druge stručne poslove na zaštiti i obradi gradiva.
Kako je ranije pisao portal Direktno, aktualna vlada namjeravacijelu aferu zataškati barem do parlamentarnih izbora, nakon čega bi cijeli ovaj skandal ionako mogao postati briga neken druge vlasti.
Izvor: direktno.hr
