Govor kardinala Parolina na Pariškoj konferenciji o klimi

Potreban je sporazum o klimi s jasnim etičkim usmjerenjem kako bi se branilo ljudsko dostojanstvo, naročito najpotrebitijih – istaknuo je kardinal Pietro Parolin, Papin državni tajnik, u jučerašnjem govoru na Pariškoj konferenciji o klimi (Cop21). Papin državni tajnik, koji je na čelu vatikanskoga izaslanstva, svima je prenio pozdrav i ohrabrenje pape Franje.

U ime pape Franje, srdačno pozdravljam sve, i prenosim iskreno ohrabrenje da se brzo ostvari plodan ishod ove Konferencije – kazao je kardinal Parolin na početku svoga govora u Parizu. Podsjetio je kako je papa Franjo u govoru u Uredu ujedinjenih naroda u Nairobiju poželio „globalni“ i „preobražavajući“ sporazum, zasnovan na načelima solidarnosti, pravednosti, jednakosti i sudioništva, usmjeren postizanju tri složena i neovisna cilja: ublaženje posljedica klimatske promjene, borba protiv siromaštva, te cjeloviti procvat dostojanstva ljudske osobe.

Kardinal je napomenuo kako bi za Papu bilo tragično da stranački interesi prevladaju nad općim dobrom te da potaknu manipuliranje informiranja. Globalni i preobražavajući sporazum trebao bi se temeljiti na tri stupa – istaknuo je kardinal Parolin.
Prvi je stup – kako je rekao – određivanje jasnog etičkog usmjerenja, na kojem bi se temeljili razlozi i ciljevi sporazuma. Dobro znamo da klimatske promjene najviše pogađaju najsiromašnije i buduće naraštaje, jer oni podnose najteže posljedice, a uopće nisu odgovorni za njih. Kardinal je istaknuo kako klimatske promjene ne poznaju zaštitne granice, stoga u nama treba ojačati svijest da smo jedna ljudska obitelj u kojoj nema mjesta za takozvanu globalizaciju ravnodušnosti.

Pred žurnim stanjem, koje zahtijeva najveću moguću suradnju za postizanje zajedničkoga plana, važno je da se sporazum zasniva na priznavanju etičkog imperativa kako se ima ostvarivati u kontekstu globalne solidarnosti, u okviru zajedničke ali i pojedinačne odgovornosti, prema svojim mogućnostima i uvjetima – ustvrdio je kardinal.

Drugi se stup, nastavio je kardinal, odnosi na činjenicu da sporazum treba odrediti provedbene načine i prenijeti jasne signale koji usmjeruju ponašanja svih zainteresiranih činitelja, počevši od vlada, lokalnih vlasti, svijeta poduzetnika, znanstvene zajednice i građanskoga društva. To zahtijeva odlučni zaokret prema gospodarstvu s niskim ugljikom i prema cjelovitom ljudskom razvoju – ustvrdio je kardinal te potaknuo sve da pokrenu programe održivoga razvoja, poglavito razvijene zemlje, koje bi trebale dati dobar primjer i pomoći nerazvijenijim državama.
Kardinal je posebice podsjetio na „promidžbu obnovljivih energija i dematerijalizaciju, te na unaprjeđenje energetske učinkovitosti; na prikladno upravljanje šumama, prijevozom, otpadima; na poticanje kružne ekonomije, na usvajanje prikladnih, održivih i raznolikih programa za prehrambenu sigurnost i borbu protiv bacanja hrane, na učinkovitu borbu protiv špekulacijâ i na neučinkovite a često i nepravedne potpore, te na razvoj i prijenos prikladnih tehnologija. Na novom bi se sporazumu trebala temeljiti učinkovita primjena spomenutih programa – ustvrdio je kardinal Parolin.

Treći stup, nastavio je kardinal, odnosi se na budućnost. Konferencija nije završetak ni početak, već ključno razdoblje procesa koji ne završava s 2015. godinom. Sporazum s dugoročnom perspektivom poput ovoga, morao bi sadržavati procese preispitivanja obveza te transparentno, učinkovito i dinamično praćenje, koje je kadro postupno povećavati razinu poduzetništva, kao i jamstvo učinkovitoga nadzora.

Osim toga, kako je rekao, valja ozbiljno razmotriti primjenu modela proizvodnje i održive potrošnje, te novih načina življenja. Potrebna su nova tehnička rješenja, ali ona nisu dostatna ako se u obzir ne uzima uloga odgoja u načinima održiva života i u odgovornosti. Neodrživ je sadašnji način življenja, sa svojom kulturom odbacivanja, i ne treba imati mjesta u našim odgojnim i razvojnim usmjerenjima – rekao je kardinal citirajući encikliku Laudato sì.

Sveti Otac potiče sve da Konferencija o klimi „može završiti usvajanjem globalnoga i preobražavajućega sporazuma s jasnim etičkim usmjerenjem, koji prenosi jake signale za sve zainteresirane činitelje te da usvoji čvrsto dugoročno viđenje s postizanjem tri cilja: ublaživanje posljedica klimatske promjene, borba protiv siromaštva te cjeloviti procvat ljudskoga dostojanstva – zaključio je kardinal Parolin.

Izvor: Radio Vatikan

Odgovori

Skip to content