Eutanazija: ljevica potopila prijedlog ljevice
Pisana izjava o dostojanstvenom kraju života, koja je ocijenjena i kao inicijativa za promicanje eutanazije na europskoj razini, doživjela je debakl u Europskom parlamentu, izvijestila je u srijedu hrvatska europarlamentarka Marijana Petir. Inicijativu je podnijelo 14 zastupnika četiriju europarlamentarnih klubova iz redova socijalista, ujedinjene ljevice, zelenih i liberala.
Nakon isteka roka za prikupljanje potpisa potpore, na vidjelo je izbilo kako je od 751 zastupnika u Europskom parlamentu izjavu podržalo samo njih 95, objavila je Petir.
To znači da su potpise inicijativi uskratili i zastupnici iz redova pokretača, budući da klubovi Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), Europske ujedinjene ljevice – Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL), Zelenih/Europskog slobodnog saveza (Verts/ALE) te Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE) zajedno broje 362 zastupnika. Prikupljenih 95 potpisa došlo je također iz njihovih redova.
Ljudsko dostojanstvo
– Većina zastupnika vjerojatno ovu inicijativu nije ocijenila dobronamjernom i dostojanstvenom, nego upravo suprotno. Zastupnici su uskraćivanjem potpore poslali poruku da ljudsko dostojanstvo ne smije biti predmet političkih borbi, te da se ne smije koristiti u svrhu promocije pojedinih ideologija. Ljudsko dostojanstvo je neotuđivo i pripada svakom čovjeku – navodi Marijana Petir moguće razloge uskrate potpore inicijativi u EU parlamentu.
Osim toga, ističe kako su pokretači izjave koristili zbunjujuće termine, ne poštujući načelo supsidijarnosti na kojemu je ustrojena Europska unija. U izjavi je tako stajalo da “svim europskim građanima koji se nalaze u poodmaklom ili terminalnom stadiju neizlječive bolesti, zbog koje su izloženi nepodnošljivim fizičkim ili mentalnim patnjama koje nije moguće ublažiti, treba biti omogućeno dostojanstveno i medicinski potpomognuto okončanje života”.
Marijana Petir naglašava kako pisana izjava ne može biti interpretirana kao službeni stav EU parlamenta, nego samo eurozastupnika koji su je potpisali, no da joj je drago što je inicijativa propala jer je ne smatra nimalo dostojanstvenom.
– U postupku eutanazije nema ništa dostojanstveno ni plemenito. Ne može se izjednačavati eutanazija s dostojanstvenom smrti. Bolesnima i umirućima treba pomoći pravilnom podrškom i brigom, to je dostojanstvena smrt. Okončanje života u bilo kojem stadiju i iz bilo kojeg razloga je ubojstvo – decidirana je Petir, koja se zauzima za više ulaganja u sustave palijativnog liječenja i skrbi.
Domaći stručnjaci slažu se kako pitanje eutanazije, pa tako i njezina legalizacija u pojedinoj zemlji, nije ni jednostavno, ni lako, te da ni znanost nema jednostran odgovor kada je riječ, primjerice, o početku života. Eutanazija je danas legalizirana u Švicarskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, nekim državama SAD-a.
– Kada se razmišlja o pitanjima početka ili kraja života, na to utječe puno faktora, od odgoja, obrazovanja, vjere, vlastita puta sazrijevanja i odgoja. Teško je o tome očekivati konsenzus, a ni znanost tu ne može pomoći jer se još uvijek vode prijepori o tome kada život počinje. Kako znanost napreduje, pomičemo granice početka ili kraja života. Definicije prekida života, poput pobačaja ili eutanazije, određuje naš stav, a ne argument na koji mogu utjecati pobrojeni, često iracionalni razlozi – kaže prof. dr. Amir Muzur, pročelnik Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini riječkoga Medicinskog fakulteta, predsjednik Hrvatskoga bioetičkog društva. Takva promišljanja, smatra, mogla su voditi i neke eurozastupnike u tome da odbiju dati potpis inicijativi nekolicine zastupnika.
Pritišću zdravi i bolesni
On ističe kako će se hrvatsko društvo morati uskoro više baviti pitanjem eutanazije jer “pritišću” ljudi, zdravi, bolesni, medicinari, nemedicinari…
– Pobornik sam slobode izbora. Pitanje eutanazije bit će test za društvo, i u to treba ući hladne glave, zrelo, na način da propitujemo različite stavove – smatra dr. Muzur.
– To je pitanje kojim će se naše društvo morati baviti. Eutanazija zalazi u područje svjetonazora, to je sigurno. Kršćani se zauzimaju za život od začeća do prirodne smrti. Moguće je da se javljaju dileme – ako nekoga držimo na aparatima, je li to prirodan život? Tko će odrediti kada isključiti aparate? To je medicinsko, ali i etičko i moralno pitanje – smatra splitska psihologinja dr. Mirjana Nazor, dodajući kako se ono ne može rješavati crno-bijelo.
Monstruozan prijedlog za 12-godišnjake
– Nedavno je organiziran okrugli u Europskom parlamentu na kojemu je promovirana ideja da se dvanaestogodišnjacima omogući odlučivanje žele li biti eutanazirani. Takav prijedlog ocjenjujem monstruoznim i nedopustivim – naglašava Petir.
Nazor: Nama je potreban hospicij
Važnijim pitanjem od eutanazije, psihologinja Mirjana Nazor smatra osnivanje hospicija, odnosno sustavne pomoći umirućima i njihovim obiteljima.
– Sramotno je da na današnjem stupnju civilizacije nemamo ljude za koje pouzdano znamo da će se brinuti o bolesnicima u terminalnoj fazi. Bolesnici takvu skrb često ne mogu dobiti u svojim domovima, tu je potrebna stručna pomoć, medicinski nadzor. Hospicij je naša nasušna potreba – poziva profesorica Nazor.
MARIJANA CVRTILA/SLOBODNA DALMACIJA
