– Danas smo slobodna država zahvaljujući braniteljima. Tijekom Domovinskog rata u Kanadi smo svaki dan slušali radio, pratili situaciju i molili za branitelje. Štitit ćemo njihova prava i ponos – rekao je Tihomir Orešković u intervjuu za Jutarnji list. Tekst prenosimo u cijelosti.

Dugo smo svjedočili izbornoj utakmici i dugoj postizbornoj napetosti, a sve to vrijeme jako smo malo čuli o proračunu, a sigurno je da je to centralno pitanje za Hrvatsku. Ne udovoljavamo kriterijima EK za kretanje proračunskog deficita. Kažete da ste razgovarali s Vujčićem. Guverner Vujčić dosta je radikalan – upozorio je kako u 2016. i 2017. Hrvatska mora imati kumulativni primarni suficit od oko 10 milijardi kuna ako želimo zaustaviti efekt “grude snijega” kad je u pitanju rast javnog duga. Je li to moguće? Mnogi smatraju da je to jako teško jer tvrde da su sve važne proračunske stavke ‘zamrznute’? Vidite li rješenje ili imate samo načelne stavove?

– Da, imao sam o tome raspravu s guvernerom Vujčićem. Uostalom, valja znati da je EK ovih dana komunicirala izvještaj o Hrvatskoj. On puno toga govori. U njemu je definirano kako bi Hrvatska mogla smanjiti deficit i dug. Postoje reformske mjere koje Hrvatska treba implementirati. EK je to vrlo jasno rekla. Naglasio bih da je ovo pitanje fokusa i implementacije. Fokus će biti ključan za novu Vladu. Njime ćemo demonstrirati kreditnim agencijama i EK da smo spremni provesti reforme. Vjerujem da ćemo uspjeti popraviti kreditni rejting. A rejting je vrlo bitan. Moramo smanjiti kamatne troškove. Možemo smanjiti rashode, istodobno vjerujem da možemo povećati i prihode ako stvorimo pozitivnu poslovnu klimu. Ako u kratkom roku kao Vlada pokažemo spremnost na reforme i stvorimo preduvjete za povećanje konkurentnosti, povući ćemo investicije, povećati BDP i smanjiti nezaposlenost.

Možete li biti precizniji? S jedne strane bi kontrolirali rashode, s druge povećali prihode, apsolutno je ugodno čuti da ćemo imati premijera s fokusom prema kreditnim agencijama i proračunskim problemima, međutim, što će to značiti u praksi? Jeste li vi za viši ili niži PDV? Biste li uveli porez na nekretnine?

– Krenimo s nekretninama. Smatram da je porez na nekretnine standard u Europi i svijetu. Hrvatska ima veliki broj nekretnina koje se ne koriste. Pitanje je što ćemo s tim nekretninama, kako ih aktivirati. Ne bi kratkoročno uvodio porez na sve nekretnine, ali bih volio riješiti problem nekretnina koje nisu u funkciji. To je mrtvi kapital. Nadalje, imamo, recimo, građane sa 10 ili 20 apartmana. Pitanje je kako regulirati oporezivanje njihovih nekretnina. Dakle, ne masovno oporezivanje nekretnina, ali da onih koje nisu u funkciji kao i onih građana koji imaju veći broj, 5 ili 10, nekretnina. Kad oporezujete jedinu nekretninu to je socijalna kategorija, ali kad oporezujete drugu, treću ili petu, to je ekonomska kategorija. Najvažnije je mrtvi kapital staviti u funkciju.

Iz HDZ-a su najavljivali da bi smanjili PDV. Kako vam se čini ta ideja?

– Ha. (uzdah) Kroz zadnjih šest godina dosta dobro sam upoznao hrvatsku ekonomiju. Zanimljivo je da imamo izrazito visoku sivu ekonomiju. Uz vrlo veliku sivu ekonomiju, PDV na ovim razinama ima smisla. Međutim, vremenom moramo riješiti problem sive ekonomije, pa ćemo i spustiti PDV.

Krupno pitanje u zemlji poput Hrvatske u kojoj se povećava udio starog stanovništva je zdravstvo. Čitajući vašu poslovnu biografiju doznali smo da ste bili član posebnog stručnog tima velike farmaceutske kompanije koja se bavila proučavanjem kanadskog zdravstvenog sustava. Možemo zaključiti da ste ekspert za zdravstvo. Imate li gotovu preporuku? Spominjali ste kanadski model…

– Više mi se sviđa kanadski od američkog modela, ali ako gledamo globalno, možemo primijetiti kako zdravstveni sustav u svakoj zemlji jedna od glavnih tema. Zdravstvo neprestance treba optimizirati. To sam mogao vrlo dobro vidjeti kao šef Tevinih financija za Europu.

Sudeći prema pojedinim indikatorima, nema dvojbe da se zdravstveni sustav u Hrvatskoj treba mijenjati. To je, vjerujem, svima jasno. No, sadašnji sustav vrlo je kompliciran, zahtijeva dublju analizu. Ne bih odmah želio iskočiti sa solucijama. Bilo bi neodgovorno. No, ključna je transparentnost nabave, troškova i učinkovitosti. Koji su to KPI-i (key performace indicators – indikatori učinkovitosti) bolnica? Koji je KPI sustava? Kad vidimo podatke, predložit ćemo programe.

Jako vas je nahvalio dosadašnji ministar zdravstva iz protivničkog tabora, Varga. Je li to znak da se možda dogovara s vama za ostanak? Znate se privatno…

– Gospodin Varga i ja davno smo se upoznali. Ne mislim samo na razdoblje dok sam vodio Plivu nego i privatno. Družili smo se privatno, sa suprugama, večerali zajedno. Dao mi je podršku, na njoj sam zahvalio, i to je to.

Dobili smo informaciju da vam je dosta ministara na odlasku čestitalo…

– Imao sam dobre odnose s pojedincima iz bivše Vlade. Drago mi je zbog čestitki, nadam se podršci i u Saboru.

Je li se netko ponudio za nastavak suradnje? Možda gospodin Čačić?

– Nije nitko tako izravno. Ljudi žele uspostaviti kontakt, to je očekivano.

Bilo je nekoliko napisa u medijima u stilu ‘jao, došao je predstavnik krupnog kapitala, farmaceutske industrije – sad je gotovo’. Kako tumačite to nepovjerenje?

– Smatram da je moje poslovno iskustvo i ono što sam radio u Plivi, a potom u Tevi i to na globalnoj, svjetskoj razini prednost za Hrvatsku. Već su mi čestitali neki poslovni lideri iz svijeta. Pokušat ću te kontakte usmjeriti u korist Hrvatske. Nadam se da ću uspjeti u privlačenju investicija. Uostalom, najveći privatni investitor u Hrvatsku bila je Teva. Investirali su 200 milijuna u Hrvatsku, a mogli su i drugdje. Investirali su u proizvodnju aktivne supstance, istraživanje i razvoj te centar za financijske aktivnosti, otvorena su i nova radna mjesta. Jedan takav centar je u Španjolskoj, a drugi je sada u Hrvatskoj.

Iskoristit ću, dakle, sve svoje kontakte od Južne Amerike do Japana da privučem investicije. Na engleskom mi to ide nešto lakše nego na hrvatskom. (osmijeh)

Sve druge interese ostavio sam po strani, jedini interes sada je pokrenuti hrvatsko gospodarstvo.

Što mislite o ključnim reformskim zahtjevima Mosta, primjerice, o administrativnoj reformi zemlje (smanjivanje broja županija, gradova i općina)? HDZ se protivi diranju županija. Gospodin Karamarko jako je protiv ukidanja županija, a gospodin Petrov jako za svođenje na četiri regije. Kakav je vaš stav? Što ako tu HDZ i Most ne postignu jasni sporazum nego vama prepuste odluku?

– Mislim da ćemo se svi složiti da moramo provesti reformu javne uprave. To je svima jasno. Koliko je meni poznato, Most nije uvjetovao ukidanje županija nego su zatražili razgovore o donošenja najboljeg rješenja. To ćemo i napraviti. Vidjet ćemo kako podići efikasnost uprave i kako definirati teritorijalni ustroj. Ako sam dobro shvatio, Most želi otvoriti razgovore o preraspodjeli ovlasti između županija, gradova i općina.

OK, sad pokušavate moderirati između jedne i druge strane, ali ipak bi nas zanimalo što mislite. Treba li nam ovaj broj županija ili je on ipak pretjeran? Dosta europskih zemalja, pa i onih bogatijih, išlo je na smanjivanje broja administrativnih jedinica.

– U okrugu Torontu su mijenjali ustroj, ali pitanje je što su točno postigli, jesu li ostvarili ciljeve koje su željeli. Tu treba biti fokus na efikasnosti, na korištenju resursa.

Znači ne govorimo o fiskalnoj održivosti već samo o efikasnosti?

– Jedno je povezano s drugim. Veličina i broj stanovnika ne znače istodobno i fiskalnu održivost i efikasnost. U siromašnoj Slavoniji na žalost postoje velike općine koje nisu fiskalno održive, a istodobno su znatno manja mjesta u Dalmaciji održiva zbog prihoda od turizma. Problem je složen i treba mu odgovorno pristupiti.

Koje su vam se reforme IFO-a najviše svidjele?

– Ponovit ću; Doing Business dio najviše me se dojmio. Iz Plive nosim iskustvo koliko se treba čekati na pojedine dozvole. Tako nešto zaustavlja rast i produktivnost. Vidim tu prostor za napredak. Informatizacija je vrlo bitan dio strategije u javnom sektoru. Ona je neiskorišten potencijal. Bitno je u jednom trenutku reći koje su nam kratkoročne reforme, koje dugoročne i imati fokus.

Upoznati ste s problematikom autocesta? Jeste li za ili protiv davanje autocesta u koncesiju?

– Ne mogu to komentirati. Još nisam vidio analize. Poznajem neke inozemne modele s koncesijama. To ima pluseve i minuse. Nisam još vidio naše brojke.

Imate li kakav stav oko mirovinske reforme?

– I s tim u vezi još moram obaviti konzultacije i pogledati dubinske analize. Mirovine su najveći trošak u proračunu, to svi znamo. Tu nećemo žuriti brzopletim potezima.

Gospoda iz Mosta sugerirali su napuštanje izdvajanja u 2. mirovinski stup tj. napuštanje modela individualizirane štednje građana. Preferirate li osobno individualizaciju štednje građana ili stari europski model baziran na stupu međugeneracijske solidarnosti?

– Čujte, ja sam za oba rješenja. Kombinacija oba sustava, vjerujem, može dati pozitivne rezultate.

Medicinski potpomognuta oplodnja, pobačaj? Kakvi su vam stavovi?

– Sada se fokusiram na gospodarski i socijalni dio.

A branitelji? Kakav je vaš stav po pitanju prava branitelja?

– Danas smo slobodna država zahvaljujući braniteljima. Tijekom Domovinskog rata Kanadi smo svaki dan slušali radio, pratili situaciju i molili se za branitelje. Štitit ćemo njihova prava i ponos.

Jeste li razmišljali koliko će žena biti u Vladi? Je li vam to bitno?

– Naravno. Europska smo država. Žene su uvijek bile dio mog tima. Nadam se da će žene biti važan dio i mog novog tima.

Otkazi u javnim službama? Državni službenici nestrpljivo očekuju vaš dolazak, zanima ih vaš stav o otkazima u javnom sektoru?

– Smatram da trebamo podići učinkovitost. Treba li i koliko smanjivati broj ljudi to ćemo tek izračunati. Postoje vrlo konkretni programi koje su druge zemlje već implementirale.

Kako ocjenjujete hrvatsko školstvo?

– Smatram da naši fakulteti nemaju dovoljno dobru vezu s privatnim sektorom. Akademski život i poslovni život privatnog sektora moraju biti povezani. Moramo pojačati suradnju Sveučilišta i privatnog sektora. Imamo, recimo, odličnu kemijsku struku, informatičari su također odlični. Ali, ako želimo investicije, moramo imati obrazovni sustav s odgovarajućim rezultatima. Intel se raspitivao za mogućnost investiranja, ali nismo imali dovoljno obrazovanih u informatici. Moramo imati strategiju koja će realizirati vezu sveučilišta i biznisa.

Kad bi jednog drugog poznatog kanadskog Hrvata, Gojka Šuška, pitali što misli o ćirilici u Vukovaru, dobili bismo vrlo jasan odgovor? Što kaže ovaj kanadski Hrvat?

– Čujte, još nije vrijeme za ćirilicu u Vukovaru jer su rane još svježe, ali s vremenom ćirilica će doći u Vukovar. Istra ima talijanski jezik. Moderna država mora štiti svoje manjine, tako da će u svoje vrijeme i ćirilica u Vukovar.

Jeste li imali razgovor s manjinskim zastupnicima?

– Bio sam u kontaktu s gospodinom Pupovcem. Naći ćemo se ovih dana.

U pozdravnom govoru sami ste rekli da nemate 100 dana i da ih ni ne tražite. Svi nestrpljivo iščekuju prve poteze. Kada planirate kompletirati Vladu i što će biti glavni fokus?

– Proces je jasan. Imam prvo 30 dana za formiranje tima. Počeli smo raditi. Odmah poslije Nove godine razgovarat ćemo s kandidatima te izabrati najkvalitetnije. Nakon toga krenut ćemo s definiranjem glavnih reformi i ciljeva, koje ćemo potom javno obznaniti. Svjestan sam da je interes javnosti velik. Tu je i zanimanje međunarodnih institucija i Europske komisije. Bitno je da se fokusiramo i implementiramo kratkoročne ciljeve. Za neke reforme i programe kao i veće strateške investicije trebat će vremena. Stoga su prve promjene vrlo bitne, moraju ih vidjeti i građani i Europska komisija.

Što bi se to trebalo realizirati u Hrvatskoj što se tiče kapitalnih investicija?

– Možemo govoriti o nekoliko investicija. Što se tiče energetike, ključna je investicija LNG na Krku. U Slavoniji pak projekt navodnjavanja. U Slavoniju moramo više ulagati i podizati produktivnost. U njoj postoje veliki neiskorišteni potencijali i to smatram strateški bitnim. Nadalje, moramo napraviti prugu Rijeka – Mađarska. Kroz takve i slične investicije postići ćemo sinergiju s drugim novim investicijama.

Jedna od vaših zadaća bit će kontakt sa susjedima. Kakav je vaš stav o žici; o odnosima sa Slovenijom? To je vrlo osjetljiv dio vanjske politike.

– Hrvatska je, kao i Slovenija, dio EU. Mi moramo štiti svoje interese. Moram se nešto bolje upoznati s problematikom. Konzultirat ću se s našim Ministarstvom vanjskih poslova, sigurnosnim službama, ključnim europskim institucijama i potom definirati hrvatski stav.

Pretpostavljamo da ste o toj temi razgovarali s predsjednicom Grabar-Kitarović? Vi se i poznajete otprije? Dijelite li njezine stavove?

– Nismo još obavili taj razgovor. Mi se poznajemo, ali kratko.

Kako gledate na to što je premijer Milanović u jednom trenutku izbjegličke krize zatvorio putnički promet prema Srbiji?

– Hm, nemam možda dovoljno informacija o tome što se sve događalo, ali očigledno je da se situacija promijenila i da je na kraju morao pristati na suradnju. Možda se problem kroz dijalog mogao riješiti na samom početku, ali, kažem, možda nemam dovoljno informacija.

Imate li kakvu viziju svojih vanjskopolitičkih aktivnosti?

– Želim iskoristi svoje kontakte. S guvernerom ću zajedno odlaziti na međunarodne konferencije gdje ćemo zajedno kao financijski stručnjaci slati pozitivne poruke o Hrvatskoj.

Kakav je vaš stav o vađenju ugljikovodika iz Jadrana?

– Protiv sam kad je u pitanju nafta. Ne daj bože da se dogodi kakva havarija. Jadransko more je relativno zatvoreno. O plinu se može razgovarati.

Na stolu će vam se naći odluka o Pelješkom mostu…

– Što prije. To je strateška investicija. Tu se spaja Hrvatska.

Autocesta do Dubrovnika? Vjerojatno ste se susreli s tim pitanjem dok ste putovali Dalmacijom.

– Taj projekt treba jednog dana realizirati. Ako je riječ o međunarodnom koridoru, tada bi mogao biti isplativ.

PDV na turizam? Kako potaknuti turizam?

– Vidim da su hoteli u Zagrebu trenutno puni. Moramo se fokusirati na produljenje sezone u Dalmaciji. Istra i neki gradovi već su uspjeli u tome. Modeli znači postoje. Otoke treba bolje prometno povezati s kopnom. Kad to uspijemo, Hrvati se više neće seliti iz Dalmacije, poglavito s otoka.

Dalmacija je podijeljena na dvije županije? Treba li postati posebna regija ili zadržati postojeći ustroj?

– Ako se radi o regionalizaciji, odgovor je ne. Županije u Dalmaciji trebaju ostati. Zašto bi Zadar, Šibenik i Split spajali u jednu regiju, a Rijeku, Pulu i Dubrovnik ostavili kao županije.

Orešković u intervjuu za HRT dan nakon razgovora za Jutarnji: ‘Mislim da građani jedva čekaju da ova Vlada preuzme vlast, u ponedjeljak počinjemo s ozbiljnim razgovorima’
Mandatar Vlade RH Tihomir Orešković u intervjuu za HRT na zadnji dan 2015. godine još jednom je ponovio da je optimističan glede posla koji stoji pred njim i budućom vladom.

‘Mislim da smo svi svjesni teške situacije u kojoj se nalazimo, no mi smo spremni raditi i pokrenuti Hrvatsku’, rekao je Orešković. ‘U kontaktu sam Petrovom i Karamarkom svaki dan. Mislim da građani jedva čekaju da ova Vlada preuzme vlast.’

Orešković nije htio govoriti o imenima koja se spominju u kontekstu oblikovanja nove vlade, no rekao je da će u ponedjeljak početi ozbiljan rad na njezinom skorašnjem formiranju.

Izvor: jutarnji.hr

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save