Ovo je Oreškovićeva izjava koju urednici HRT-a nisu dali prenositi uživo
PREMIJER U BRUXELLESU – Premijer Orešković je rekao da ne bi nazvao planom B to da na makedonsko-grčkoj granici Hrvatska surađuje s Austrijom, Slovenijom, Srbijom i Makedonijom, ali da je fokus na Turskoj i tursko-grčkoj granici, gdje će i NATO pomagati u nadzoru pomorske granice
Nakon što je Austrija uvela restriktivni režim za ulazak izbjeglica, Hrvatska će štititi svoje nacionalne interese, ali fokus treba usmjeriti prema rješenju na tursko-grčkoj granici, izjavio je u petak hrvatski premijer Tihomir Orešković.
“Situacija se mijenja iz dana u dan i mi ćemo dnevno pratiti kako se razvija. Hrvatska će štititi svoje nacionalne interese, ali glavna je poruka da treba surađivati s Austrijom, Slovenijom, Srbijom i Makedonijom i imati otvorenu komunikaciju, kako bismo mogli pravodobno reagirati”, rekao je premijer Orešković dolazeći na nastavak summita čelnika EU-a.
U četvrtak poslije podne, prije početka summita, premijer Orešković i slovenski premijer Miro Cerar održali su kratki sastanak s čelnicima četiriju zemalja Višegradske skupine.
Višegradska skupina – Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka – najviše sumnja u uspjeh zajedničkog akcijskog plana s Turskom prema kojem bi ona trebala zaustaviti izbjeglički val prema Europi i stoga traže alternativni plan i najviše ustraju na zatvaranju grčko-makedonske granice.
Premijer Orešković je rekao da ne bi nazvao planom B to da na makedonsko-grčkoj granici Hrvatska surađuje s Austrijom, Slovenijom, Srbijom i Makedonijom, ali da je fokus na Turskoj i tursko-grčkoj granici, gdje će i NATO pomagati u nadzoru pomorske granice.
“To je kombinacija” jednog i drugog rješenja, rekao je Orešković.
Austrija je u petak počela provoditi odluku o ograničavanju ulaska migranata, unatoč kritikama koje je zbog doživjela Europskoj uniji.
Po toj odluci, Austrija će primati samo 80 tražitelja azila dnevno te još 3200 ljudi koji izraze namjeru za podnošenjem zahtjeva za azil u Njemačkoj.
Zbog te odluke Austriju je oštro kritizirala Europska komisija i ocijenila da je to protivno europskom i međunarodnom pravu.
Austrijski kancelar Werner Fayman u petak je po dolasku na nastavak summita branio odluku o uvođenju restriktivnog režima ulaska.
Na upit hoće li Austrija povući svoju odluku ako se postigne europsko rješenje, Fayman nije odgovorio izravno.
“Mi smo učinili više od većine drugih zemalja članica. Odlučili smo ove godine primiti 37.500 izbjeglica, a kad bi sve druge članice primile toliko u odnosu na svoj broj stanovnika, to bi značilo da bi EU kao cjelina mogla primiti više od dva milijuna ljudi. Učinili smo više nego što smo trebali i sad je dosta”, rekao je Fayman.
Urednik medijskih sadržaja zabranio prijenos uživo iz Bruxellesa
Gore citiranu izjavu (Hinina vijest) premijer je dao u sklopu nastavka dvodnevnog summita Europske unije na kojem se raspravlja o rješavanju izbjegličke krize i o britanskim prijedlozima za reformu Unije. No šefovi u Informativno-medijskom servisu HRT-a kao da to ne smatraju bitnim događajem. Čini se kako su zaključili kako hrvatskim građanima prvi nastup premijera Oreškovića u Bruxellesu nije od osobite važnosti te stoga njegove izjave uživo i razgovor s novinarima uživo neće prenositi, iako su urednici na HRT 4 to htjeli, otkriva za direktno.hr insider s HRT-a.Portal direktno.hr tako je danas ranije tijekom dana objavio informaciju koju nam je ustupio insider HRT-a, kako je Dragan Nikolić popularno zvani Prle, urednik medijskih sadržaja u Informativno-medijskom servisu, zabranio prijenos uživo Oreškovića iz Bruxellesa, s argumentom da HRT 4 ima budžet od 1500 kuna dnevno pa bi taj prijenos premašio troškove.
U vrijeme vladavine SDP-ovog premijera Milanovića, otkriva nam insider s HRT-a, bila je redovita praksa da se njegove novinske konferencije prenose uživo, a izjave su se mogle čuti i ”svakog sela” Lijepe naše. Kao što smo već utvrdili, vodstvo HRT-a nastavlja svoju tradiciju potpuno selektivnog prenošenja informacija. Osim bivšeg premijera, pomno su se snimale i pratile i izjave svih ministara u tadašnjoj Vladi, a ponovno, iz najmanjih, ne strateški važnih mjesta u Hrvatskoj.
Čini se kako je HRT funkcionirao kao ministarska televizija, ali sada, promjenom vlasti, ovaj javni servis mijenja svoju politiku i praksu.
Redakcija direktno.hr-a, poslala je upit HRT-u, s pitanjem koji je razlog izostanka prijenosa uživo nastupa premijera Oreškovića u Bruxellesu, međutim do trenutka objave teksta nije stigao nikakav odgovor.
Orešković će se danas u Bruxellesu i sastati s čelnicima europskih institucija, a osim izbjegličke i migrantske krize, koja se ne smiruje, na dnevnom redu je i prijedlog za dogovor s Velikom Britanijom oko mogućeg ostanka te zemlje u europskoj obitelji, ali hrvatski građani o tome neće ništa saznati. Barem ne na HRT-u, kojeg smo svi obvezni plaćati.
Izvor: direktno.hr
