SPLIT PRED DEMOGRAFSKOM KATAKLIZMOM ‘Za pet godina grad bi mogao imati manje od 150.000 stanovnika!’
Demografski slom: Split pada na 150.000 stanovnika
U Hrvatskoj je lani rođeno najmanje djece od kada se bilježi statistika, samo 38.142, a još gore od toga zvuči podatak da je registrirana rekordna razlika između broja živorođenih i umrlih.
Hrvatska postaje sve starija zemlja koja drastično gubi stanovništvo, a da će biti još gore, nagovještava činjenica da u Hrvatskoj živi 375.500 ljudi starijih od 75 godina, a samo 202.000 djece mlađe od četiri godine.
Iako ćemo se načekati da državni Zavod za statistiku objavi statističke podatke za pojedine gradove i županije, nema nikakve sumnje da i Split dijeli demografsku kataklizmu Hrvatske.
Gerijatrija
Split postaje grad sredovječnih i starih ljudi, a mladi bježe u susjedne općine i gradiće, najviše zato što su im tamo stambeni kvadrati jeftiniji. Ili, kako je nekidan komentirao naš čitatelj: prije su djeca išla kod babe na selo, a sada dolaze kod babe u grad. Depopulacija stanovništva najuočljivija je u užoj gradskoj jezgri, najviše zbog apartmanizacije.
A da Split posljednjih godina drastično gubi stanovništvo, svjedoče i podaci iz studije o demografskom razvoju Splita, koje su, po narudžbi gradske uprave, izradili demograf dr. Stjepan Šterc i geografkinja Ana Jurić.
A brojke su toliko alarmantne da su ovi stručnjaci zaključili kako je Split na korak do demografskog sloma.
Ustvrdili su da grad Split bilježi depopulaciju ukupnog stanovništva još od 1991. godine i da godišnje gubi 1113 stanovnika. Naime, Split je 1991. imao 189.388 stanovnika, deset godina kasnije 175.140, a 2011. godine pao je na 167.121 stanovnika.
– Takvim bi tempom Split mogao do popisa stanovništva 2021. godine pasti možda čak i ispod 150.000 stanovnika. Depopulacija drugog po veličini grada u Hrvatskoj s obzirom na njegovu gravitacijsku snagu najbolji je pokazatelj u kakvoj je situaciji cijela Hrvatska.
Upravo je u Splitu posebno vidljiv trend smanjivanja središnjeg gradskog naselja i seljenja stanovništva u prigradske urbanizirane zone kvalitetnijeg i jeftinijeg stanovanja, kakav već u razvijenim europskim zemljama traje nekoliko desetaka godina.
Nije to preseljavanje vezano samo za samostalna naselja unutar grada Splita, nego i za preseljavanja prema susjednim gradovima, primarno Solinu i Kaštelima. Treća struja iseljavanja išla je prema Zagrebu, a četvrta izvan Hrvatske, prema razvijenim europskim i ostalim zemljama – ističu autori studije.
Upitna budućnost
Zabrinjavajuće je i što je ova studija potvrdila kako splitsko stanovništvo spada u vrlo staru populaciju jer su odnosi gotovo izjednačeni, s time da prevladava stara i starija populacija, koje ima gotovo četvrtina u ukupnom stanovništvu 2011. godine.
Pesimizam potkrepljuju i podaci prema kojima je 2013. godine u našem gradu rođeno 1557 djece, a umrlo 1839 ljudi. Prema prethodnoj godini, to je gotovo nevjerojatno smanjenje rodnosti za čak 10,5 posto i povećanje smrtnosti za 62 osobe ili 3,4 posto.
Upravo ovaj podatak morao bi zabrinuti sve planere razvoja grada Splita, jer će svaki nastavak ovakvih pokazatelja za 2013. godinu u narednom razdoblju dovesti u pitanje neki od osnovnih gradskih sustava, poručuju autori studije, ali ipak nude i tračak optimizma:
– Usprkos svim problemima s kojima se žene i obitelji nose, za podizanje rodnosti iznad prosječne godišnje smrtnosti u gradu Splitu bi se već danas trebalo roditi barem tisuću djece više kako bi se osiguravala obnova stanovništva, a to znači kako bi se rodnost žena u fertilnom razdoblju trebala povećati na 6,5 posto žena u tom razdoblju koje bi rodile godišnje.
Za početak to izgleda kao malo moguća varijanta, ali kad se vidi udjel žena starosti 20 do 29 godina u ukupnom fertilnom kontingentu koji iznosi 27,3 posto ili 11 389 ukupno, jasno je kako potencijal postoji. Kada bi svaka peta žena rodila jednom godišnje, mogli bismo osigurati obnovu – ističe Šterc, te zaključuje:
– Želi li Split u budućnosti imati racionalni demografski i ukupni razvoj, morat će poticati primarno demografsku revitalizaciju.
Da, morat će.
Skupi vrtići
A Zrinka Radunić, majka dvoje djece i koordinatorica Udruge RODA za Split i Dalmaciju, smatra kako Split bilježi pad broja novorođenčadi prvenstveno zbog preskupe cijene stambenog kvadrata, zbog čega mlade obitelji bježe u susjedna mjesta i gradove. No, ima i nekoliko vrlo konkretnih prijedloga kako povećati natalitet u Splitu.
– Grad Split bi trebao osigurati besplatne udžbenike školskoj djeci te osnovati dovoljan broj dječjih vrtića kako bi roditelji bili sigurni da će imati gdje s djecom kad počnu raditi. Ne zaboravimo i da samo nekoliko osnovnih škola na područja Splita ima organiziran cjelodnevni boravak djece i da je cijena tog produženog boravka za splitske roditelje jedna od najskupljih u državi. To se mora promijeniti – ističe Zrinka Radunić.
Kovačević: POS je bitan!
Ovu demografsku analizu smo naručili jer smo prepoznali važnost demografije za dugoročno planiranje razvoja našega grada. Prva smo jedinica lokalne uprave i samouprave koja će na osnovi analize raditi na izradi revitalizacijskoga modela, te smo započeli s izradom registra građana.
Kaže nam to Goran Kovačević, zamjenik gradonačelnika Splita.
Komentira kako su crnoj demografskoj statistici Splita kumovali brojni razlozi u posljednjih dvadeset pet godina, a jedan od njih je svakako i porast cijene kvadrata nekretnina u Splitu.– Baš zato se programom POS-a stavilo u funkciju zadržavanja mlađih obitelji s više djece i višega obrazovanja u Splitu, jer smo tako postavili i bodovnu listu za potencijalne kupce – ističe dogradonačelnik Kovačević.
Žrnovnica prostor širenja grada
Prema popisu stanovništva 2011. godine, u gradu Splitu (Split i okolni mjesni odbori) su na 22,12 kilometara kvadratnih živjela 178.104 stanovnika, a od toga je 93,8 posto stanovnika živjelo u Splitu, a samo 6,2 u ostalim naseljima (Donje Sitno, Gornje Sitno, Kamen, Slatine, Srinjine, Stobreč i Žrnovnica) na oko 14 kilometara kvadratnih površine.
Međutim, evidentno je da u Splitu, za razliku od prigradskih naselja, značajno pada gustoća stanovništva, te da se Žrnovnica, koja bilježi 30- postotni porast gustoće stanovništva u posljednjih deset godina, prometnula kao novi prostor širenja grada.
Duplo manje beba
U Splitu su 1979. godine rođena 3624 djeteta, a 2012. duplo manje – samo 1739 djece.
– Procjenjuje se kako je u gradu Splitu u zadnjih 25 godina rođeno manje oko 6200 djece, a u 35 oko 17.300 djece manje, a prosječno je godišnje smanjenje rađanja za oko 6 posto. Nastavi li se takav trend u sljedećih nekoliko godina, pretpostaviti je smanjenje rodnosti na ispod 1500 rođene djece godišnje u optimističkoj varijanti ili čak na ispod 1300 djece u manje optimističkoj – upozoravaju Šterc i Jurić.
Obrazovani bježe vanka
Splitska je populacija vrlo obrazovana jer tek nešto manje od petine stanovništva nema završenu srednju školu ili više obrazovanje.
- Takva je struktura veliki razvojni potencijal, ali u slučaju kriza, velike nezaposlenosti, malog ili nikakvog razvoja i veliki iseljenički potencijal koji je onda najveći demografski gubitak – ističu autori demografske studije.
Najgore što se može dogoditi Splitu je daljnji intenzivni odlazak mladih u inozemstvo ili iz Splita u druge gradove, prvenstveno Zagreb, pa se mjere demografske politike moraju usmjeriti prije svega prema mladima i njihovu ostanku u Splitu.
Izvor: Slobodna Dalmacija
