Nakon što je prije dva tjedna u anketama zaostajao za 5 bodova iza Hillary Clinton, ovog tjedna Trump vodi ispred nje za puna 4 boda.

Najnovije istraživanje Rasmussen Reports-a, vjerojatno najnepristranije u SAD, provedeno na nacionalnoj razini telefonskim i online ispitivanjem pokazuje da bi u ovom trenutku za Trumpa glasalo 43% Amerikanaca, naspram 39% glasova za Hillary Clinton. 12% još uvijek preferira nekog drugog kandidata, a 5% je neodlučnih.

Prošlog petka, bilo je Clinton 44%, Trump 39%. Ovo je najviša razina potpore za Trumpa naspram Clinton u Rasmussen Reports-ovim istraživanjima još od listopada prošle godine. Potpora Trumpu nije prelazila 40% od travnja, no još ostaje za vidjeti je li to samo privremena promjena na krilima Brexita, ili će se trend nastaviti. Trumpa trenutno podržava čak 75% republikanaca, a dobiva i 14% glasova registriranih demokratskih birača. Clinton ima gotovo jednaku podršku među svojim Demokratima, 76%, ali uz samo 10% podrške Republikanskih birača. Oboje kandidata se suočavaju s bijegom vlastitih birača u suparnički tabor zbog nezadovoljstva njima unutar njihovih vlastitih stranaka. Protiv Trumpa se vodi difamacijska kampanja u svim glavnim američkim medijima, i kad bi imao ravnopravan medijski tretmam, vjerojatno bi izvojevao vrlo glatku pobjedu na izborima. No, kad se sjetite zadnjih izbora u Hrvatskoj, američka demokracija i ne izgleda tako devijatno.

Hillary Clinton tako, zbog pozitivnog imagea koji joj osiguravaju mediji, nije bitno naškodilo niti ovotjedno priopćenje povjerenstva Kongresa o njenim postupcima povezanim s ubojstvom američkog veleposlanika u Libiji, u vrijeme dok je bila ministrica vanjskih poslova, i trojice drugih građana SAD koje su islamistički teroristi ubili u rujnu 2012. Rasmussen Reports će objaviti nova ispitivanja javnog mišljenja o tome što Amerikanci misle o ulozi Hillary Clinton u slučaju Benghazi tijekom dana.

Trump je u utorak održao veliki govor o radnim mjestima i vanjskoj trgovini, koji je čak i ultralijevi i Trumpu ekstremno nesklon New York Times okarakterizirao kao “možda najjača argumentacija koju je do sad upotrijebio da bi istaknuo poantu svoje kandidature… dani globalizma su prošli i taj novi pristup je nužan”: To je otprilike kao kad bi Jutarnji list nahvalio Karamarka (ili Hasanbegovića, kandidira li se ikad). Brojni analitičari spekuliraju kako je prošlotjedno glasovanje o Brexitu u Velikoj Britaniji, kad je donesena odluka o izlasku UK iz EU, signalizirala biračima da je vrijeme za ekonomski nacionalizam, i Trumpa. Unatoč panici koju su mediji podigli oko Brexita, i kratkotrajnom padu burzi koje su se u međuvremenu manje-više oporavile, obični Amerikanci ne vide u Brexitu nikakvu katastrofu: niti ih on brine, niti će ga osjetiti na svom džepu. Bankari na Wall Streetu možda hoće, ali birače nije previše briga.

Još jedna stvar koja ide Trumpu u prilog su stalne vijesti o terorizmu, posljednja je ona iz Turske. Njegova politika oštrijeg odgovora radikalnom Islamu – koja se ne svodi na gašenje plamena u Siriji dok vlastita kuća već pomalo gori, već na otklanjanje opasnosti prije svega od vlastite kuće (a za Siriju Trumpa ionako nije briga niti je ona njegov problem, što je za svijet u osnovi dobro) se jasno razlikuje od politike Hillary Clinton. Birači su skeptični spram sigurnosne politike predsjednika Obame, i očekuju još više te iste politike koja im se ne dopada ako Hillary dođe na vlast u siječnju. Trump će, bude li izabran, definitivno promijeniti stvari. Mediji kažu da to neće biti promjena na bolje, ali birači i tu imaju svoje mišljenje, koje nije u suglasju s mišljenjem CNN-a, New York Timesa, Huffingtona i Washington posta.

S druge strane, Trumpu ide u prilog to što je, povijesno, američka ekonomija rasla 3.3% godišnje, u prosjeku, a Obamina vlada niti jedne godine nije uspjela ostvariti taj rast. Unatoč tome, biračko tijelo pretežno pozitivno ocjenjuje Obamu kao predsjednika, ali s razmjerno malom razlikom od 50 naspram 48 posto. No puno je veći broj onih koji se izrazito protive njegovoj politici nego onima koji je izrazito podržavaju. Sve grupe birača, osim registriranih demokrata, smatraju da će Trump učiniti američku ekonomiju uspješnijom.

Ispitivanje je provedeno na 1.000 birača, 28. i 29. lipnja, a margina statističke greške je +/- 3% uz 95% pouzdanosti. Zanimljivo je napomenuti da Trump vodi s čak 14% glasova među muškarcima, dok Hillary ima prednost od 6% među ženama. Kad bi se uzeli u obzir samo bijeli muškarci, o čemu Rasmussen ne daje podatke, Trumpova prednost bi u tom biračkom tijelu zacijelo bila ogromna. Hillary ima prednost među ženama i crncima, ali ostale manjine (uključujući latino populaciju!) naginju više Trumpu. Kod birača ispod 40 godina Trump i Hillary su izjednačeni, dok kod starijih on vodi. Kod birača koji nisu povezani niti s jednom strankom, dakle nisu registrirani kao birači ove ili one kako je to u Americi običaj, Trump vodi s 18%, no 28% takvih birača se izjasnilo za nekog drugog ili kao neopredijeljeni. 89% od onih birača koji snažno podupiru Obamu bi izabrali Clinton. Trump ima 86% glasova onih koji se snažno protive Obaminoj politici.

Upravo ti rezultati sugeriraju da Trump zapravo vodi kandidaturu ne toliko u ime Republikanaca, nego protiv establishmenta obje stranke. Samo što on, za razliku od Bože Petrova, ne bi mijenjao čelništvo Demokrata kako bi se sporazumio s njima, niti općenito mijenjao ljude kako bi nastavio s istim neuspješnim politikama u koje su se birači razočarali u prošlosti, već kani mijenjati bit politike same. Njegova poruka nije “zaboravimo na podjele” i “hajde da se volimo i da se ne svađamo”, već “učinimo Ameriku snažnom”.

U svjetlu terorizma u svijetu, u prilog Hillary Clinton ne ide ni njeno zalaganje za snažniju kontrolu oružja, naročito nakon događaja u Orlandu: mnogi u Americi misle da problem nije bio jedan naoružani Afganistanac, nego 103 nenaoružana Amerikanca. Odnosno, da je problem što ga nitko nije upucao na vrijeme, jer nije imao čime. Birači su snažno podijeljeni oko pitanja nošenja oružja, neki misle da bi stroža kontrola značila više sigurnosti, drugi kažu da je najgora stvar koju vlada može napraviti razoružati građane kad su suočeni s opasnošću terorizma. Nikad manje birača nego danas nije smatralo da vlada poklanja dovoljno pažnje prijetnji islamskog terorizma u samim Sjedinjenim državama, i to je vrlo jak Trumpov adut. Usto, prošlog tjedna je Vrhovni sud SAD glasao izjednačeno o planu Barracka Obame da ne deportira milijune ilegalnih useljenika iz SAD, to jest jednak broj sudaca je smatrao da je njegov plan protuzakonit kao i onih koji su smatrali da on na to ima pravo, što znači da plan ostaje na snazi. No, prosječan birač misli drukčije od Vrhovnog suda, i većina je za to da se ilegalne useljenike vrati odakle su došli. A Hillary Clinton je Obamin plan masovne amnestije čak kanila i proširiti. Trump pak želi zid na američko-meksičkoj granici, i jednostavno deportirati one koji su u zemlju ušli ilegalno.

Valja napomenuti da neki drugi mediji daju i dalje veliku prednost Hillary Clinton, poput Huffington Posta, koji je inače nagnut prilično ulijevo, a Ipsos daje prednost Clinton od čak 10%. No, poznato je da kandidati desnice na stvarnim izborima uvijek dobivaju nešto više glasova nego u istraživanjima.

Autor: Marcel Holjevac/dnevno.hr

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save