PROVJERITE KOLIKO JE UGROŽENA HRVATSKA: Pogledajte kartu koja pokazuje područja najugroženija potresom
Europa ima dugu povijest destruktivnih potresa, a seizmička opasnost može ozbiljno utjecati na moderno društvo kao što su pokazale situacije 1999. godine u Izmitu u Turskoj, 2009. u L’Aquilli u Italiji, te ovaj tjedan ponovno u samom središtu Italije.
Seizmička opasnost definira se kao mogućnost podrhtavanja tla s mogućnošću budućih potresa i predstavlja prvi korak u procjeni rizika i vjerojatnosti štete i gubitka. Ovisi o faktorima ranjivosti, kao što su tipovi i kvaliteta zgrada i infrastruktura, gustoća populacije i slično.
Visoka opasnost ne mora nužno ukazivati na visoki rizik; često veliki potresi predstavljaju ograničeni rizik ako pogode udaljena područja, dok čak i manji potresi mogu izazvati veliku štetu u gusto naseljenim mjestima.
Prema mapi Europe na kojoj je naznačena razina opasnosti od potresa, najugorženija područja su u jugoistočni dijelovi Europe, poput Grčke, Italije i Rumunjske, a mapu u punoj rezoluciji možete pogledati ovdje.
Stručnjaci: Nove tehnologije ne mogu nam pomoći
Stručnjaci pak upozoravaju kako je novootkriveni entuzijazam da će nove tehnologije, poput dronova ili pametnih telefona, unaprijediti potragu i spašavanje u razornim nepogodama – prenapuhan.
Godišnji izvještaj o procjenama rizika u svijetu što ga sastavlja UN University (UNU), istraživački i akademski ogranak Ujedinjenih naroda, naglašava sve veći interes za nove tehnologije u reakcijama na izvanredne situacije, od dronova koji mogu izviđati zahvaćena područja do pametnih telefona i društvenih mreža kojima preživjeli mogu komunicirati.
Ali stručnjak UNU-a za procjenu rizika Matthias Garschagen smatra da nove tehnologije ne mogu biti zamjena za bazičnu infrastrukturu kakva nedostaje u mnogim zemljama.
“Mnogi smatraju da su nove tehnologije rješenje koje nedostaje za sve probleme nakon razornih udara. Previše se naglasak stavlja na to”, kaže Garschagen.
U Africi, primjerice, ima samo 65 kilometara asfaltiranih prometnica na 100.000 stanovnika, u usporedbi s 832 kilometra u Europi ili 552 u Amerikama.
Ključ je solidna infrastruktura
Po lošem vremenu zemljani putevi brzo postaju neprohodni što onemogućava dostavu pomoći ili spašavanje. “Ni svi smartfoni svijeta ne mogu to promijeniti”, naglašava Garschagen.
Nakon potresa u Nepalu prošle godine mnoge su se humanitarne agencije koristile dronovima za utvrđivanje razmjera štete, ali je njihovo nekontrolirano letenje izazivalo glavobolju nepalskim vlastima pa su uveli ograničenja. Pokazalo se da na područja koja su dronovi identificirali kao mjesta kojima treba pomoć helikopteri uopće ne mogu sletjeti.
“Neki smatraju da bi dronovi sami mogli isporučivati medicinske potrepštine pogođenim područjima. Mislim da je to potpuni nonsens. Probajte zamisliti što nekakva tri kilograma pomoći, koliko ih dronovi maksimalno mogu ponijeti, mogu značiti unesrećenima. To je stvarno zanemarivo”, rekla je Kathrin Mohr, čelnica skupine “Go Help” njemačkog DHL-a.
Garschagen kaže da je ključ solidna infrastruktura, od transportne do telekomunikacijske i energetske, koja se mora graditi imajući na umu procjenu rizika za izvanredne situacije i dobro se održavati.
“Prečesto mislimo da dobra infrastruktura znači lijepa cesta, lijepi most ili rani sustav upozoravanja na cunami”, kaže Garschagen. “Ali ne posvećujemo dovoljnu pažnju tome da se ljudi i institucije moraju obučiti i educirati, da treba pravilno graditi i izgrađeno pravilno održavati”, zaključio je.
Izvor: ovdje
