Koga mediji propagiraju, a o kome šire neistine… i zašto?

Foto: Thinkstock

Kad je u svibnju ove godine održan prvi Hod za život, obitelj i Hrvatsku, organizatori su s podacima koliko je bilo sudionika izašli tek nakon službene potvrde MUP-a, prema kojoj je na hodu sudjelovalo 15.000 ljudi. No ta službena potvrda očito medijima nije bila “dovoljno dobra”, pa su se većinom spominjale puno manje brojke.

Prisjetimo se i da se tjedan dana nakon Hoda za život obilježavao Dan mladosti u Kumrovcu. Ondašnji organizatori objavili su da se tom prigodom okupilo 10.000 ljudi, te je većina medija prenijela tu brojku, ako ne i veću.

RTL-ova voditeljica je na dan hoda uporno ponavljala da je Hodu prisustvovalo 7.000 ljudi iako ju je gošća u studiju, dr. Željka Markić, uporno ispravljala da je riječ o 15.000. Isti taj RTL, tjedan dana kasnije je bez problema napisao na svojem portalu da se na “fešti u Kumrovcu” okupilo 15-ak tisuća ljudi.

Index je napisao da se “prema riječima policije okupilo oko 7.000 ljudi” na Hodu za život, dok su na proslavi Titovog rođendana “izbrojali”, ni manje ni više nego 20.000 ljudi.

HRT se, kad je riječ o Hodu za život, želio ograditi pa su tako napisali sljedeće: “Iz Uduge U ime obitelji priopćeno je kako se na Trgu bana Jelačića okupilo 15 tisuća građana. Prema službenom priopćenju MUP-a – okupilo se njih oko 7.000”. Za okupljanju u Kumrovcu, koje su u središnjem Dnevniku najavili kao “retro piknik i pučku svečanost”, a Titu prozvali diktatorom, naveli su pak da se okupilo između 7.000 i 15.000 ljudi, ovisno o procjenama.

Dnevnik.hr, portal Nove TV, iznio je podatak o 7.000 sudionika Hoda za život, dok su istu brojku naveli izvještavajući o Danu mladosti u Kumrovcu, iako su naveli da su organizatori spominjali dvostruko veći broj posjetitelja.

Jutarnji list je isto Hodu odredio broju od 7.000 ljudi, dok su jednu od glavnih vijesti subote – proslavu u Kumrovcu – nagradili s čak 20.000 ljudi.

Večernji list je pak naveo da se u Kumrovcu okupilo 10-ak tisuća ljudi, dok su za Hod za život naveli da je, prema policijskoj procjeni, sudjelovalo oko 15.000 ljudi.

Podsjećamo, više od 15.000 mladih, obitelji s djecom, te baka i djedova hodalo je u Zagrebu od Trga kralja Tomislava do Trga bana Jelačića, te su svi bili prepuni pozitivnih dojmova, kao primjerice mladi koji su koračali u prvom redu povorke.

No većina hrvatskih medija odlučila je više pozornosti pridati nekolicini prosvjednika koji se nisu libili ni napada na povorku, dok su dvije prosvjednice, kojima su posvetili najviše pažnje, govorile o hodu u vrlo negativnom kontekstu, napominjući kako su okupljeni bili “prepuni mržnje”.

Kad vidite takve razlike u izvještavanjima ne možete ne primijetiti na koji način pojedini mediji “kroje” sliku u javnosti o temama koje su im zanimljive i koje na ovaj način propagiraju ili pokušavaju zatirati.

Referendum o braku

“Na prvom narodnom referendumu se oko 90 posto medija negativno referiralo na referendum o braku, a 70 posto građana na navedenom referendum tome dalo pozitivan glas, što je očit nesrazmjer između izvještavanja medija i volje građana”, rekla je svojedobno predsjednica udruge U ime obitelji, Željka Markić.

Istom je prigodom posebno navela LGBT portale Crol.hr i VoxFeminae koji su “govorom mržnje napadali njezinu udrugu” te izjavu Zdenka Duke da “sad novce dobivaju naši, a kad se vlast promijeni onda će novce dobivati vaši”.

“Rezultati referenduma su pokazali da gotovo 70 posto onih koji su izašli na referendum je glasalo ZA. To je nesrazmjer medijskog odnosa prema jednoj temi”, naglasila je dr. Markić te dodala kako je takav odnosu ukazao na problem u medijima u Hrvatskoj, a to je da oni ne podržavaju stvarnost te da ne pružaju one informacije na koje građani imaju pravo.

S druge, strane, kao što smo često znali upozoravati, velik broj medija više ili manje otvoreno lobira za ljevičarske, liberalne struje koje često žale za “starim, dobrim (komunističkim) vremenima”.

Posljednji u nizu bio je slučaj s izbornim anketama, pri čemu smo pokazali kako su RTL, razni mediji, “neovisni stručnjaci” i agencije koje su željele pobjedu SDP-a na parlamentarnim izborima “namještale” predviđajuće rezultate izbora.

No, ovakav način izvještavanja nije ograničen isključivo na Hrvatsku. Uzmimo tek jedan u nizu novijih primjera: u Meksiku su smanjili broj sudionika koji su prosvjedovali protiv istospolnih brakova s 1.1 milijun na – tisuću! A o tome što se i kako prikazuje o SAD-u, bolje da i ne počinjemo…

Izvor: narod.hr

Odgovori

Skip to content