Nina Obuljen, djelatnica „Instituta za razvoj modernog društva“, predsjednica Vijeća HRT-a (2012. – 2014.), pomoćnica ministra kulture Bože Biškupića i Jasena Mesića te državna tajnica u istom ministarstvu, i ovo i ono… i da se ne nabrajam dalje.

Detalji su to životopisa kandidatkinje za nasljednicu Zlatana Hasanbegovića koju pokušava progurati krug blizak Boži Biškupiću i Jasenu Mesiću, odnosno Mirjani i Ivi Sanaderu.

Na prvi pogled, nabrajajući ovo i ono prosječno informirani čitatelj mogao bi steći dojam kako se radi o osobi koja dolazi iz državotvornog miljea s impresivnim životopisom. Međutim, oni koji je bolje poznaju skloni su tvrdnjama kako je riječ o spretnoj i silno ambicioznoj osobi bez jasnih opredjeljenja u svojim djelima, svjetonazoru i političkom opredjeljenju.

Lista dužnosti koje je obnašala na prvi pogled doista izgleda impresivno, ali je u isti mah dosta kontroverzna i puna zamračenih dijelova. Čak ni činjenica da ju je 2013. godine Francuska republika, kao i Vesnu Pusić tri godine kasnije, proglasila Vitezom reda umjetnosti ne pomaže. Sve je bilo i ostalo na razini političke merkantilije jednog rasnog karijerista i pogodovanja krugovima koji su je lansirali u intelektualnu i političku elitu.

Sve je izgleda započelo za vrijeme studija na Filozofskom fakultetu, da bi doktoratom na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu poprimilo današnju završnu obradu. Sve poslije toga bila je svjetonazorska mimikrija i intelektualno prenemaganje; već viđen kulturološki internacionalizam balkanskih prostora, koji svako toliko skida masku i pokazuje patološku ambiciju narçisoidnog karijeriste – osobe što se neprestano klati između Sanaderovog miljenika Bože Biškupića i sudjelovanja na simpoziju o budućnosti Hrvatske u „Centru za demokraciju Mika Tripalo“ čiji je predsjednik posljednji Titov skojevac, Goran Radman, voditelj Tvrtko Jakovina, a moderatori Ivo Josipović i Neven Budak. Naravno spomenutom su simpoziju nazočili i aktivno u njemu sudjelovali i partijski tvrdolinijaši Gvozden Flego, Berto Šalaj, Velimir Visković… Dakle najtvrđe ideološke perjanice i najrigidniji partijski s(l)oj.

Vrijedno je također prisjetiti se i sumnjive epizode Nine Obuljen u antihrvatskom, zapravo južnoslavenskom Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža (2010. – 2012.). kad je bila članica njegova Ravnateljstva. Ili, pak, obilnu financijsku potporu Ministarstva kulture knjizi Snežane Kordić „ Jezik i nacionalizam“ u kojoj autorica negira postojanje hrvatskog jezika? Općenito financiranje Hrvatskog društva pisaca i njihove protuhrvatske djelatnosti koje nije moglo proći bez suglasnosti Nine Obuljen.

U „Književnoj republici“ broj 7 – 9, književnoj periodici tog jugoslavenskog društva pisaca, ista Snežana Kordić objavila je članak „Pseudoznanost na djelu“ u kome negira postojanje hrvatske kulture uopće?! Sve financijskom potporom Ministarstva Kulture, osobnom intervencijom Nine Obuljen. „Književnu republiku“ nitko ne kupuje, ali je Partija koristi kao svoj Agitprop i to Nini Obulen, mogućoj HDZ-ovoj kandidatkinji za ministricu kulture, nije nimalo smetalo.

Uz spomenuto, može se pronaći još dosta toga što ukazuje na moralnu potkapacitiranost i svjetonazorski otklon od politike zbog čijeg je promoviranja HDZ postao relativni izborni pobjednik na prijevremenim parlamentarnim izborima. Iznimno kontroverzno zvuči da je moguća HDZ-ova ministrica kulture u Upravni odbor HAVC-a, gdje je ušla na prijedlog tadašnje ministrice kulture Andreje Zlatar Violić, došla u vrijeme kad je snimljen pročetnički pamflet „15 minuta – Masakr u Dvoru“, sponzoriran od strane HAVC-a s 250 000 kuna.

Vrlo je važno prisjetiti se i da je ta ista Nina Obuljen s pozicije državne dužnosnice u Ministarstvu kulture knjige hrvatskog generala Slobodana Praljaka, haškog zatočenika, proglasila šundom pa je nakladnik zbog toga morao platiti pola milijuna kuna PDV-a. Očito, nije Nina Obuljen imala na pameti punjenje hrvatskog državnog proračuna već je željela obezvrijediti memoarsku građu i svjedočenje hrvatskog ratnika te otežati obranu ovog haškog uznika na sudu u Hagu.

Možda podatak da je Nina Obuljen bila predsjednica Programskog vijeća HRT (2012. – 2014.) najbolje govori o njezinom svjetonazoru i partijskoj podobnosti te po svemu sudeći hajdučkom dogovoru s Goranom Radmanom, čovjekom od najvećeg partijskog povjerenja, i to u razdoblju kad je SDP na ključna mjesta u državi i na HRT-u postavljao svoje najpouzdanije poslušnike.

Ukoliko su medijska nagađanja o kandidaturi Nine Obuljen za mjesto ministrice kulture točna, onda je očito da određeni krugovi, koji HDZ vide kao stranku ljevice, centra i desnice, na tom mjestu žele osobu koja će onemogućiti otvaranje Arhiva CKSKH i izlazak na svjetlo dana mnogih po Partiju neugodnih činjenica a samim tim onemogućiti i bilo kakav razgovor o lustraciji.

Zar jalovu i SIZ-ovsku hrvatsku kulturu, dodatno opterećenu boljševičkim agitpropom i hegemonijom ljevičarenja, sad još treba predati na milost i nemilost osobama koje nas žele vratiti u vrijeme Bakarićevog pristupa kulturi? Dati im sukno i škare, pritom im aplaudirati, da dodatno kompromitiraju Hrvatsku, novcem iz hrvatskog proračuna?

Nedvojbeno, kandidatura Nine Obuljen za nasljednicu Zlatka Hasanbegovića je lakmus papir za Andreja Plenkovića kojim će puno toga dokazati!

Josip Gajski/hrsvijet.net

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save