Postoji li uopće kandidat za mjesto predsjednika SDP-a bez afera iza sebe?
Foto: Fah
Predsjedništvo SDP-a krajem rujna odlučilo je da će Glavnom odboru stranke predložiti da se prvi krug izbora za predsjednika stranke održi 19. studenoga, a konvencija stranke 3. prosinca.
Kandidati za predsjednika uoči sjednice poručili su kako im ne smeta velik broj protukandidata, redom ocijenivši kako to stranci može donijeti samo korist.
Središnjoj se izbornoj komisiji javilo ukupno 10 kandidata za predsjednika, zatim 98 za članove Predsjedništva te 431 kandidat za člana Glavnog odbora stranke.
Čak deset SDP-ovaca najavilo je kandidaturu za novog predsjednika stranke, no jedan od njih, Kristijan Mohorović, u međuvremenu je odustao iz osobnih razloga. Uz već SDP-ovce koji su kandidature najavili ranije – Orsata Miljenića, Domagoja Hajdukovića, Davora Bernardića, Ranka Ostojića, Orsata Miljenića, Tonina Piculu, Gordanu Sobol, Karolinu Leaković i Vesnu Škulić, kandidaturu je istaknuo i Duško Polovina Lungo.
Iz utrke još nije odustao Mirando Mrsić iako ga prati skandalozna afera oko tvrtke njegove supruge. Od prve informacije o dugu prema HZZO-u bivše tvrtke ‘Solpharm’ Dijane Šucbah Mrsić, supruge ovog istaknutog člana SDP-a i bivšeg ministra, krenulo se zataškavati pravu dimenziju očiglednog pogodovanja u tom ‘javno-privatnom’ partnerstvu.
Kandidati za predsjednika SDP-a odradit će između šest i osam međusobnih sučeljavanja u kampanji za novog čelnika SDP-a. Budući da će kampanja trajati 14 dana, ispada da će se devetero kandidata za predsjednika SDP-a sučeljavati svaki drugi dan, i to u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, a u igri su još Varaždin, Zabok, Koprivnica i Dubrovnik, potvrdio je za Jutarnji list izvor u SDP-u.
Ima li uopće među kandidatima netko tko nije upleten u neku od afera?
Analitičari procjenjuju da će se u SDP-u voditi bitka između “Milanovićevih ljudi”, u prvom redu između Miljenića i Ostojića, te Milanovićevih oponenata, Bernardića i Picule.
Iako je u utrku za predsjednicu SDP-a htjela ući i Aleksandra Kolarić, s obzirom da nije vraćena u stranku, nije se mogla ni kandidirati. Njezine najave kandidiranja pokrenule su salve napada i vrijeđanja od nekadašnjih stranačkih kolega. Tako je Bartol Šimunić na Twitteru poručio da bi SDP trebao postaviti jedan uvjet Petrovu, a to je “da propiše pravilnu terapiju Aleks”. “Nakon toga i Ustav mijenjamo”, dometnuo je Šimunić. Snežana Andrejev Majcan na istom je tragu – nije joj jasno “zašto su njezinoj bivšoj stranačkoj kolegici smanjili terapiju”. SDP-ova glasnogovornica Danica Juričić, svoju nekadašnju stranačku kolegicu nije osobno vrijeđala, ali ustupila je svoju stranicu na društvenoj mreži kao platformu za tzv. ispade mržnje, nakon što je Kolarić podijelila analizu SDP-ovog poraza uz oznaku #vjerodostojno, navodi tportal.
“O Borisu Lalovcu sve najbolje, Peđa Grbin poslužio je kao udarna pesnica Zorana Milanovića. Svojim djelima nije se pokazao kao pravi demokrat”, kazala je Kolarić za 24sata i iznijela mišljenje o mogućim Milanovićevim nasljednicima:
“Tonino je bio protiv lex Perković, rekao je da nije korektno izbaciti me zbog verbalnog delikta, Tonino je potreban u najužem vrhu te stranke. No, pokazao je da nema dovoljno odlučnosti i energije za lidersku poziciju. Orsat Miljenić, lijeva ruka Milanovića, pet godina nije iznio ni jedan politički stav. Niti tajno niti javno nije imao stav suprotan Milanoviću. Donio je ovršni zakon koji je teški krimen SDP-ove vlade, donio je lex Perković, rekao je da mu plaća u Saboru neće biti dovoljna i da ide u biznis. Ranko Ostojić, desna ruka Zorana Milanovića, iznimno je netolerantan, dobar operativac, ali arhitekt poraza SDP-a. Takvi ljudi ne mogu biti graditelji novoga. Hajduković spada u mlade lavove, Zoranove juniore. Vrijeme osvete mora biti gotovo”, zaključila je.
Brojnost kandidata izraz gubitničkog bunila
Dok Vjekoslav Magaš u Hrvatskom tjedniku ocjenjuje da je tolika količina kandidata za predsjednika više izraz gubitničkog bunila i nedostatak stranačkog autoriteta, većina kandidata hvali se u medijima tim brojem, pa i bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
“Više je kandidata, to je odlično. Ja sam već prije rekao da je najgora stvar koja se može dogoditi – jedan član, jedan glas, jedan kandidat. Dobro je da vide tko smo i što smo i da izaberu onoga tko će najbolje voditi SDP”, kazao je Orsat Miljenić.
“Hoće li se neki od brojnih kandidata usuditi priupitati Orsata Miljenića zašto je svojedobno prionuo pisanju famoznog “Lex Perković” i zašto je u stilu spin-majstora grubo obmanjivao javnost i do neukusa relativizirao ozbiljne prigovore Europske povjerenice za pravosuđe Vivijane Reding? Hoće li ga netko prozvati da demantira ono što se već godinama govori u odvjetničkim krugovima, tj. da je kao ministar pravosuđa ostao tajni ortak jednoga odvjetničkog društva. Hoće li netko priupitati gospodina Davora Bernardića što znače njegovi svibanjski posjeti Kumrovcu, na orgijama za pokojnoga zločinca Tita? Ako, pak, izaberu Gordanu Sobol, neki dodvorice bi uskoro mogli na Iblerovu trgu montirati plesnu štangu”, ustvrdio je Magaš u Hrvatskom tjedniku od 29. rujna 2016.
Do početka studenoga traje rok za prikupljanje potpisa kojima će kandidature postati valjane nakon čega počinje službena kampanja.
“Što više kandidata imamo, tim bolje, SDP može samo profitirati”, izjavio je Hajduković, koji očekuje potporu širokog članstva stranke. To što je najmlađi kandidat Hajduković ne smatra nedostatkom, nego prednošću. “Sada imam 35 godina, za četiri ću imati 39, to su prave godine”, ocijenio je.
I Picula se raduje što načelo ‘jedan član jedan glas’ nije samo puka forma. Na pitanje što očekuje od izbora uzvratio je kako se kandidirao da bi pobijedio, a ne namjerava se povući iz utrke ni ako se za predsjednika kandidira Davor Bernardić.”Ja sam se kandidirao individualno, iznosim svoje iskustvo i volju da pomognem stranci kad joj je potrebno, o motivima drugih neću komentirati”, rekao je Picula.
Još jednom je pojasnio i najavu da, u slučaju da postane predsjednik SDP-a, neće odstupiti s dužnosti eurozastupnika.
Uvjeren je kako je obveze u Bruxellesu i Zagrebu moguće uskladiti. “Oni koji su moju kandidaturu shvatili kao ostanak u Bruxellesu, a vođenje na daljinu SDP-a, nisu to dobro shvatili. Ja ću dokazati da je to moguće”, dodao je Picula.
Od raspisivanja izbora, svi koji se žele natjecati za dužnosti u stranci će u roku od sedam dana morati istaknuti kandidaturu, a kandidati nakon toga imaju 30 dana da prikupe potpise potpore, ovisno o dužnosti na koju se namjeravaju kandidirati.
Kandidati za predsjednika tako će morati prikupiti do 31. listopada potpise najmanje 1000, za Predsjedništvo 400, a za Glavni odbor 50 potpisa.
Članovi stranke imaju pravo potpisati više kandidatura, a kandidati prikupljanje potpisa mogu dogovoriti i po lokalnim organizacijama stranke.
Među imenima koja se nalaze na popisu kandidata za Predsjedništvo stranke, koje broji 18 članova, nalazi se većina dosadašnjih članova Predsjedništva: Milanka Opačić, Davorko Vidović, Peđa Grbin, Željko Jovanović, Zdravko Ronko, Vedran Babić, Branko Grčić, Gordan Maras, Arsen Bauk, Mirando Mrsić, Mihael Zmajlović i Siniša Hajdaš Dončić.
Kandidat za Predsjedništvo, iako se zbog afere s Hrvatskim šumama povukao s liste Narodne koalicije, je i Tihomir Jakovina. U Predsjedništvo ovaj put žele i Siniša Varga i Boris Lalovac koji se dosad nisu kandidirali na SDP-ovim stranačkim izborima. Nakon poraza u travnju, kada nije uspio postati predsjednik SDP-a, kao kandidat za Predsjedništvo, pa i potpredsjednika stranke, pojavio se šef primorsko-goranskog SDP-a Zlatko Komadina, navodi tportal.
Navodno je iznenađenje na listi kandidata za Predsjedništvo sindikalistica Spomenka Avberšek, koja je u stranku ušla u travnju. Avberšek je zapravo ovim činom samo potvrdila ono što su sumnjali čelnici Vertikale sindikata obrazovanja. Umjesto da podrži tisuće prosvjetara i svoje sindikalne kolege, Avberšek je četiri godine podržavala Vladu Zorana Milanovića.
Novog predsjednika SDP će birati 19. studenoga, po načelu „jedan član – jedan glas“, a ne dobije li nitko u prvom krugu natpolovičnu većiinu, tjedan dana kasnije SDP-ovci će u drugom krugu izabratti između dvojice najbolje plasiranih.
Konvencija će se održati 3. prosinca i na njoj će delegati birati članove ostalih tijela nužnih za funkcioniranje stranke, a za razliku od izbora predsjednika, kojemu mogu pristupiti svi članovi SDP-a, pravo izbora delegata imaju samo oni koji uredno plaćaju članarinu.
Na izborima u studenome, stranka će izabrati novog predsjednika, budući da je Zoran Milanović, koji je SDP vodio od 2007., najavio da se više neće kandidirati na tu funkciju, nakon što stranka u okviru Narodne koalicije nije uspjela dobiti parlamentarne izbore, međutim ostavku na čelno mjesto nije podnio.
Izvor: ovdje
