Na velikom testu 27 proizvoda: jesu li Milka, Nutella, Ariel i Nivea kod nas lošiji nego u Njemačkoj?
Završava li zaista na hrvatskom tržištu “Milka” lošije kvalitete od one u Njemačkoj, pitanje je na koje ćemo za dva mjeseca dobiti pouzdan odgovor s obzirom na to da je spomenuta čokolada na listi 27 proizvoda čija će kvaliteta biti ispitana.
Inicijatorica spomenutog projekta europarlamentarka Biljana Borzan jučer je, u suradnji s Andreom Gross-Bošković, ravnateljicom Hrvatske agencije za hranu, predstavila konačnu listu proizvoda koji će biti izuzeti na policama domaćih, ali i njemačkih trgovina kako bi se konačno utvrdilo plasiraju li zapadne korporacije manje kvalitetnu robu istočnim članicama EU-a.
Dio proizvoda koji idu na analizu preuzet je iz prethodnog istraživanja napravljenog u Češkoj u kojem su ispitivani strani brendovi često konzumirani i u Hrvatskoj – “Danoneova” Activia od jagode, “Jacobsova” instant kava “Cronat gold”, Pepsi-cola, Sprite i “Rama” margarin za mazanje proizvođača “Unilever”. Većinu proizvoda, preostala, dakle, 22, izabrali su sami hrvatski građani, njih 800 koliko ih je sudjelovalo u anketi.
U svakom slučaju, zanima ih, uz već spomenutu “Milku”, kvaliteta “Nutella” namaza, “Haribo” gumenih bombona, “Philadelphia” sirnog namaza, “Monte” mliječnog deserta, “Rio mare” tune u maslinovu ulju, “Iglo” ribljih štapića, “Barilla” špageta, maslinova ulja “Monini”, “Wudy” hrenovki, “Pringles” classic čipsa…
Riječ je o stranim proizvodima od kojih je većina, praktički, neizostavna u košarici prosječnog hrvatskog kupca. Na laboratorijsko ispitivanje, odnosno usporedbu kvalitete ide i dječja hrana istog proizvođača, naziva i ambalaže – “Hipp” kašica od riže i mrkve s puricom, te “Nesquick” pahuljice od čokolade.
Za razliku od Čeha koji su se s njemačkim potrošačima uspoređivali samo po dostupnim prehrambenim proizvodima, Borzan je, u suradnji s HAH-om, odlučila saznati i kakva je kvaliteta sredstava za pranje i čišćenje, te onih za osobnu higijenu koji zavrašavaju na policama hrvatskih trgovina, a same su proizvode opet definirali hrvatski kupci.
To su “Ariel” praškasti deterdžent, “Silan” omekšivač, “Domestos” univerzalno sredstvo za čišćenje, “Nivea” gel za tuširanje, te “Colgate” pasta za zube.
Kroz anketni upitnik koji je pripremio HAH, a provela ga agencija GfK na, podsjetimo, reprezentativnom uzorku od 800 građana, doznali su se razni stavovi potrošača vezani uz kvalitetu proizvoda.
– Čak 82,6 posto građana Hrvatske smatra da su proizvodi namijenjeni istočnom europskom tržištu lošije kvalitete od onih u trgovinama zapadnih članica EU-a. Istraživanje je pokazalo da kupci u Hrvatskoj i te kako vode brigu o zemlji porijekla proizvoda koje kupuju. Čak njih 91 posto preferira domaće proizvode, a kvaliteta i sigurnost proizvoda su im najvažniji kad odluče nešto kupiti.
Više od 73 posto posto građana vjeruje kako razlika postoji ne samo u kvaliteti već i u cijeni – kazala je Biljana Borzan, hrvatska predstavnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta, te dodala kako je dio uzorka rezerviran za deterdžente jer se na njihovu kvalitetu često žale potrošači.
I anketa koja prethodi laboratorijskoj usporedbi proizvoda pokazala je kako čak 64 posto građana smatra da su sredstva za pranje i čišćenje kvalitetnija na tržištu zapadne Europe.
Iduća faza projekta je kupnja navedenih 27 proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj, te njihovo testiranje čiji bi rezultati trebali biti objavljeni početkom 2017. godine.
– Nedavno je i u Vijeću EU-a ova tema stavljena na dnevni red, i to tek nakon istraživanja parlamentarne kolegice Olge Sehnalove iz Češke. Jednakost svih građana Europske unije ne smije više postojati samo na papiru – istaknula je Borzan.
‘Nismo protiv industrije’
Ovo istraživanje ne treba shvatiti kao istraživanje usmjereno protiv industrije. Ispitivanje percepcije potrošača pokazalo je da je skeptičnost nedvojbeno prisutna u velikoj mjeri. Čak više od 70 posto ispitanih smatra kako smo u očima velikih korporacija zapadne Europe građani drugog reda, upravo zbog sumnje u dvostruku kvalitetu prehrambenih proizvoda…
To je zabrinjavajući postotak. Zato naglašavam kako ne želimo donositi zaključke naprečac, već samo utvrditi pravo stanje stvari. Možda potrošači budu i ugodno iznenađeni – naglasila je Andrea Gross-Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, tijela koje je zaduženo za odabir najkompetentnijih laboratorija, odnosno transparentnost čitavog procesa ispitivanja.
Izvor: ovdje
