DUJMOVIĆ – NIJE MI DAO NA HRT: Tko je Mirko Galić, bivši glavni ravnatelj HRT-a čiji utjecaj ponovno jača?

Foto: Fah

Mirko Galić hrvatski je novinar i diplomat čiji je zamjenik svojevremeno bio današnji predsjednik hrvatske Vlade.

Naime, Andrej Plenković u Ministarstvu vanjskih poslova zaposlio se 1994., a razdoblje između 2005. i 2010. proveo je u Parizu kao zamjenik dvojice hrvatskih veleposlanika, prvo Božidara Gagre i zatim Mirka Galića.

Mirko Galić rođen je 23. siječnja 1948. u Piramatovcima nedaleko od Šibenika. Osnovnu je školu završio u Skradinu, a gimnaziju u Krku. Diplomirao je 1969. na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Danas, Vjesnik i Večernji list

U razdoblju od 1968. do 1980. radio je u Vjesniku kao reporter i komentator, a 1977. bio je i član uredništva Vjesnika u srijedu. Kao dopisnik Vjesnika i Večernjeg lista od 1980. do 1984. boravi u Parizu, a od 1985. do 1988. glavni je urednik tjednika Danas.

Na tribini “Novinarstvo osamdesetih: Tjednik Danas”, koju je sredinom svibnja 2015. vodio nekadašnji novinar Danasa Željko Ivanković, a na kojoj su sudjelovala trojica glavnih urednika tog ugašenog političkog lista, Dražen Vukov Colić, Mirko Galić te Mladen Maloča, Galić je kazao da je tjednik nastao i ugašen u razdoblju dviju smrti, Josipa Broza Tita i Jugoslavije, a prema njegovim riječima, “prvi je prepoznao iskru nacionalizma koju je zapalio Slobodan Milošević i predvidio najstrašniji scenarij kojem smo naposljetku bili i svjedoci”. Galić, u čije je vrijeme urednikovanja prodaja porasla s 35.000 do 200.000 primjeraka, istaknuo je da je priznati tjedni list gajio slobodu mišljenja, pluralizam i profesionalnost dotad neviđenu na novinarskoj sceni bivše države te da je biti suradnikom tog tjednika značilo poštovanje među kolegama, čitateljima, pa i izvan granica države gdje se Danas smatrao poludisidentskim tjednikom, prenosi Tportal.

Od 1988. do 1997. Galić ponovno postaje dopisnik Vjesnika i Večernjeg lista iz Pariza te se u to doba potvrdio kao temeljit analitičar i pažljiv kroničar francuskih događanja, navodi Matica hrvatska. Svojim prilozima i komentarima o problemima vezanim uz poslijejugoslavensku krizu, položaj Hrvatske, ali i razvoj Europe, redovito se iz Pariza javljao i u programima Hrvatskoga radija i televizije.

Hrvatska radiotelevizija

Godine 1997. bio je suosnivač Foruma 21, hrvatske Udruge novinara elektroničkih medija. Iste godine postao je članom Uprave HRT-a, ali u veljači 1999. podnio je ostavku na tu dužnost zbog blokade u transformaciji HRT-a u javnu televiziju i neslaganja s programskom i uređivačkom politikom. Od rujna iste godine postaje direktorom izdavačkog sektora Europapress holdinga i glavni urednik tjednika Globusa.

Na televiziju se vraća 2000. kada ga Sabor imenuje glavnim ravnateljem HRT-a.

Zaključivši da je od tog trenutka postao odgovoran za HRT, Galić je istaknuo kako je svjestan da je dužnost preuzeo u osjetljivo vrijeme i s osjetljivim, ali i određenim mandatom. Podsjetio je na iskustva europskih nacionalnih televizija, koje su proces pretvaranja u javnu televiziju vodile i nekoliko godina. “Ni ovaj proces u Hrvatskoj neće biti kratak. Nije dovoljno da se promijeni jedan čovjek i da se donese novi Zakon o HRT-u. Potrebno je, prije svega, mijenjati ponašanje, način djelovanja, dovesti do toga da informativni program bude vjerodostajan, uravnotežen i pluralističan”, rekao je Galić. Također smatra da HRT na planu kulture, odnosno dokumentarnog programa, treba pokloniti veliku pozornost domaćoj produkciji i afirmaciji nacionalne kulture prenosi HRT.

Mirko Galić svoj prvi mandat od četiri godine odradio je do kraja, a u ožujku 2004. ponovno je izabran za ravnatelja nacionalne radiotelevizije u drugom krugu glasovanja na programskom Vijeću HRT-a. Galić je dobio osam, dok je njegov protukandidat Petar Turković dobio jedan glas. Uz Galića i Turkovića, za glavnog ravnatelja HRT-a natjecali su se i Bruno Kovačević, Nikola Kristić, Duško Radić i Mato Tomljanović. Galić je izjavio kako je počašćen i uzbuđen zbog povjerenja koje mu je iskazalo Vijeće, potvrdivši pritom i njegov dosadašnji rad, javlja Nacional.

Od 2004. nitko funkciju prvog i najmoćnijeg čovjeka na HRT-u (koja se kasnije protegnula na mandat od pet godina) nije završio nego je prijevremeno smijenjen, ističe Večernji list.

Galić na dužnosti ravnatelja HRT-a ostaje sve do travnja 2007. kada je imenovan hrvatskim veleposlanikom u Francuskoj, pri UNESCO-u i Monacu.

Prilikom najave nove emisije “Iza zavjese“ koja odnedavno ide nedjeljom na HRT-u, Tihomir Dujmović u razgovoru za Narod.hr otkrio je zašto ga nije bilo na HRT-u. “Staro vodstva kuće od Mirka Galića do Gorana Radmana odbijalo je sve kombinacije za mojim angažmanom na HTV-u, tako da sam punih 12 godina imao politički talk show samo na lokalnim televizijama. Jedno vrijeme je moje ‘Opasne veze’ prenosilo čak šest lokalnih televizija, dobio sam i nagradu za najbolju emisiju, ali HTV je uvijek bio zaključan za mene. Čak i nakon što su me angažirali na Novoj TV. Sad su zapuhali neki drugi vjetrovi”, ocijenio je Dujmović.

Glede tadašnjeg Dujmovićeva angažmana i stanja na javnoj televiziji 2005. tjednima se nije stišavala polemika između saborskog zastupnika HDZ-a dr. Andrije Hebranga i ravnatelja HRT-a Mirka Galića o političkoj (ne)obojenosti informativnog programa javne televizije.

Dr. Hebrang u razgovoru za Večernji list istaknuo je da u “zakonu piše da je HRT dužan istinito, cjelovito i nepristrano informirati javnost o činjenicama, poštovati i poticati pluralizam političkih i drugih interesa te odjeljivati informacije i komentare, a sve ove zakonske stavke HTV svakodnevno krši.”

Kao jedan od primjera istaknuo je pokapanje maceljskih žrtava, 1163 žrtve komunista Josipa Broza Tita koje je pobila Ozna. “HTV-ov Dnevnik zatajio je da je Vlada pokrovitelj pokopa i njezin službeni predstavnik izbrisan je riječju i slikom, zatajeno je da je Sabor suorganizator pokopa i da je tamo službeni predstavnik Sabora. Krojači HTV-a skrojili su istinu da bi prekrojili povijest i to su začinili politički obojenom i protuzakonitom rečenicom – da su ti ljudi žrtve JNA. A svi znamo da oni nisu bili žrtve JNA, već žrtve komunističkog terora. Krojeći sadašnjost, lažnim bojama boje prošlost kako bi osmislili budućnost. To nije javna televizija i moja je zakonska obveza kao saborskog zastupnika iznositi svoj sud. A zamislite, članica Vijeća HTV-a Suzana Jašić napada me zbog toga i zahtijeva da me Vijeće osudi. I time je prekršila zakon. K tome, mislim da je gospođa Jašić u sukobu interesa jer je i predsjednica GONG-a koji izravno nadgleda demokratsku izbornu proceduru, a javna televizija ima vrlo važnu ulogu u izbornoj proceduri”, upozorio je na nepravilnosti dr. Hebrang, dodajući da ga nije briga za poziciju gospodina Galića, “već želim sustav objektivnog informiranja”.

Cijeli članak možete pročitati ovdje.

1 comment

  1. Josipa Pogačić

    Mirko Galić je provjereni komunistički kadar i zato je bio na svim funkcijama i u HR. Ako Hrvatska nije imala kvalificiranijih ljudi da budu ravnatelji HTV ili veleposlanici, onda nije čudo da je stanje u Hrvatskoj jadno kakvo je. Sve dok najbolji ljudi odlaze u svijet jer ovdje nikom nisu potrebni, sve dok je ovdje suvišan svatko tko je iznad lošeg prosjeka, Hrvatska će životariti. Premalo za živjeti, previše za umrijeti.

Odgovori

Skip to content