Ustavni sud odbio je prijedlog Stjepana Mesića za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti. Tako je bivši predsjednik RH Mesić ostao bez svih prava koja je imao kao bivši predsjednik – uključujući i pravo na korištenje ureda.

Mesiću se odluka nije svidjela, poslao je priopćenje i požalio se javnosti kako nije iznenađen što su ga sa suda izignorirali, ali i poručio kako će, iako će mu to sada biti teže, ipak biti na raspolaganju javnosti.

Ipak čini se da će Mesić ipak dobiti mjesto na kojemu će moći nastaviti svoje aktivnosti.

Naime, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH ponudio je prostor za rad bivšem predsjednika RH Stjepanu Mesiću.

“Temeljem ukidanja prava bivšeg predsjednika RH Stjepana Mesića na svoj ured, Savez antifašističkih boraca i antifašista ponudio je počasnom predsjedniku Saveza i bivšem predsjedniku RH prostor za rad u Uredu Saveza u Hatzovoj 16 u Zagrebu”, navodi se u priopćenju SABA-e.

SABA? Tko su oni?

Ovako stoji na službenim stranicama: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) je pravni slijednik Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Hrvatske (SUBNOR H) osnovanog 16. svibnja 1948., koji je na Skupštini održanoj 16. travnja 1992. promijenio ime u Savez antifašističkih boraca Republike Hrvatske (SAB RH), na Skupštini održanoj 27. studenog 1997. u Savez antifašističkih boraca Hrvatske (SAB H), a na Skupštini održanoj 7. veljače 2002. u Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH).

Temeljem javne rasprave u organizaciji donesena je odluka o promjeni imena u Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske utvrđenom Statutom donesenim na Skupštini održanoj 7. veljače 2002. godine. Ovom odlukom o promjeni imena potvrđena je sve snažnija orjentacija novih generacija antifašista koji u povećanom broju pristupaju organizaciji SABA RH. Prirodnim smanjivanjem broja antifašističkih boraca pojaviti će se potreba za utvrđivanjem novog imena koje će odražavati promjenu dobne strukture članstva.

Krajem 2000. godine u toku je javna rasprava o promjeni imena u Savez antifašističkih boraca i anifašista Republike Hrvatske čime se potvrđuje već postojeća antifašistička orjentacija novih generacija antifašista koji sve više pristupaju organizaciji SAB-a.

Savez je samostalna, nevladina, vanstranačka, domoljubna, dobrovoljna, antifašistička i demokratska, višenacionalna organizacija udruženih građana koji prihvaćaju statutom utvrđene programske ciljeve i načela.

Programski ciljevi SABA RH su:

– okupljanje sudionika Narodnooslobodilačke borbe i antifašistički opredjeljenih građana Republike Hrvatske, bez obzira na spol i dob, nacionalnu, vjersku, rasnu ili stranačku pripadnost;

– očuvanje i njegovanje antifašističke tradicije;

– zaštita prava članstva iz oblasti mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja;

– suprotstavljanje nacionalnoj, rasnoj ili vjerskoj mržnji i netoleranciji i neravnopravnosti građana;

– suradnja sa srodnim organizacijama u zemlji i inozemstvu.

To vam je grupa i “vječno povlaštenih” koja uživa u povlasticama i blagodatima kojima nema kraja, ona koja uživa “partizanske mirovine”, a svi znaju da su to najbolje mirovine.

Osim prava na „partizanske mirovine“ koje si je Hrvatska na teret vlastitog proračuna nametnula 28. lipnja 1991. godine Ukazom o preuzimanju Zakona o obvezama federacije za mirovine boraca NOR-a, osim niza antifašističkih Udruga koje „projektima“ isisavaju Državni proračun RH na temelju Zakona o financiranju nevladinih udruga, možda najveća tajna Hrvatskih vlasti prema vlastitom narodu krije se u: Izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 150/2011)

U tim izmjenama SDP-ova Vlada, uz potporu raznoraznih antifašističkih udruga, partizane i sudionike drugog svjetskog rata sa Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi premješta na trošak i proračun Ministarstva hrvatskih branitelja.

Pročitajte kako je Mesić komentirao odluku Ustavnog suda:

“Ta odluka pokazuje, nažalost, koliko je Republika Hrvatska još uvijek udaljena od toga da bude pravna država, a shvatit će to i građani Republike Hrvatske i međunarodna zajednica’, ističe Mesić u svom priopćenju u povodu odluke Ustavnog suda da ne prihvati Mesićev prijedlog za ocjenu ustavnosti zakonske odredbe o ukidanju njegova ureda.

“Ta odluka Ustavnog suda je, kaže Mesić, nedvojbeno pobjeda ne samo aktualne vlasti, odnosno vodeće stranke vladajuće koalicije, nego i svih onih koji uporno razgrađuju politiku koju je on na dobrobit države i svih njezinih građana, a imajući na umu i potrebu normalizacije i stabilizacije cijele regije, vodio puno jedno desetljeće. “Pobjeda je to zagovornika i protagonista povijesnoga revizionizma, revitaliziranja fašizma i njegovih idejnih zasada, propovjednika mržnje i netolerancije, odnosno svih onih koji sve agresivnije trasiraju put koji Hrvatsku vodi u prošlost, i to u najtamnije razdoblje njezine prošlosti”, poručuje Mesić.

Iako mu je, kaže, oduzimanjem prava na korištenje Ureda bivšeg predsjednika u znatnoj mjeri otežana aktivnost na javnoj sceni, i dalje ostaje na raspolaganju svima u Hrvatskoj koji se ‘bore za istinsku demokratizaciju, a protiv sve prisutnije fašizacije’.

“Bit ću, dakle, i dalje prisutan na hrvatskoj, ali i na međunarodnoj sceni u onoj mjeri u kojoj se to bude od mene očekivalo. A onima koji stoje iza odluke Ustavnog suda i prethodne odluke Vlade RH sa zadovoljstvom prepuštam zgradu u Grškovićevoj ulici. Oni su o sebi time sve rekli. Nema potrebe da ja bilo što dodajem”, poručio je Mesić u priopćenju.

Ustavni sud rješenjem od 6. prosinca nije prihvatio prijedlog Stjepana Mesića za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 2. i 3. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti. Stupanjem na snagu toga zakona (31. svibnja 2016.), bivšem predsjedniku Republike Hrvatske ukinuto je pravo na ured (i s njim povezana prava) kao posebno pravo vezano uz nastavak njegova javnog djelovanja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske. Sud smatra da “institucija predsjednika RH po prestanku obnašanja dužnosti” nije ustavna kategorija te je zakonodavcu prepuštena odluka o tome hoće li i kako eventualno urediti prava bivših predsjednika’.

Autor: Dnevno.hr

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save