ŽIGMANOV: Hrvati u Srbiji su jedini pretrpjeli etnička čišćenja, a i danas trpe etničko nasilje
Foto: Snimka zaslona
Srbija je jučer u Bruxellesu otvorila dva pregovaračka poglavlja – ono o javnim nabavama i znanosti, ali zbog hrvatske blokade nije otvorila poglavlje o kulturi i obrazovanju. Razlog je položaj hrvatske manjine o toj zemlji, a sličnih primjedbi imala je i Bugarska. Srbijanski premijer Aleksandar Vučić u Beogradu je održao bijesnu konferenciju za novinare na kojoj je Hrvate optužio za fašizam. Ujedno se zahvalio slovačkim, njemačkim i američkim prijateljima i napomenuo da je potpredsjednik SAD-a Joe Biden razgovarao s hrvatskim premijerom, ali Plenković nije htio popustiti.
Kakav je položaj hrvatske manjine u Srbiji? Koja su sve otvorena pitanja između dviju zemalja? Hoće li se Srbija tek naći pred ozbiljnom blokadom kada pokuša zatvoriti poglavlje o pravosuđu? Ili će ipak ukinuti sporni zakon o regionalnoj jurisdikciji kojim se proglasila balkanskim mini Haagom? O tome su u emisiji Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala razgovarali predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku (SDP) Joško Klisović, u Bruxellesu ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier i u Beogradu bivši potpredsjednik Vlade Srbije Čedomir Jovanović.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov večeras je kazao kako su Hrvati u Srbiji specifična manjina jer su jedina pretrpjela etnička čišćenja, a i danas trpe etničko nasilje. “Umjesto da se gradi perspektiva na temelju uključivanja, zajednica smo koja u kontinuitetu bilježi etničko nasilje čega po pitanju drugih zajednica nema. Danas ih ondje živi 57900, od čega 47333 u Vojvodini dok ih je devedesetih u Srbiji živjelo više od 90 tisuća. Manje nas je za trećinu posljednjih 15 godina. Zbog toga je i ova situacija za nas i više nego neugodna.” Istaknuo je da u Srbiji ne postoji institut zajamčenih manjina u parlamentu dok u Hrvatskoj postoje tri mjesta za zastupnike srpske nacionalne manjine. Kazao je kako je razlog blokade sporazuma i činjenica da protekle četiri godine nije održan niti jedan bilateralni sastanak premijera dviju zemalja. “2013. je bio posljednji sastanak premijera. Postoji deficit u rješavanju toga. Upravo u regionalnoj suradnji bilateralni sporazumi koji su potpisani su veliki resurs ali suradnje nema.” Zaključio je kako bi bio zadovoljniji da o problemima Hrvata u Republici Srbiji s premijerom Vučićem razgovara neposredno a ne putem medija kao što je to danas bio slučaj.
“Prvo da pojasnim da tu nije došlo do nikakvih iznenađenja, odmah je upozorio ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier. Povjerenik Hann u ime u cijele Europske unije pregovara sa Srbijom. Bio je u Beogradu i znao je što se može očekivati za ovu konferenciju.” Istaknuo je kako se udžbenici za srednju školu još ne tiskaju na hrvatskom jeziku, dok je po pitanju osnovne škole učinjen napredak u vidu prevođenja s ćirilice na latinicu i sa srpskog na hrvatski jezik, ali još uvijek nije prilagođen sadržaj knjiga. Po pitanju poglavlja 26. Stier očekuje da će se poglavlje već početkom godine ponovno otvoriti.
“Želimo te informacije kako bismo mogli ići dalje s tim poglavljem. Ono bi se tada otvorilo i zatvorilo u istom trenutku, a mi ćemo u poglavlju 23 vidjeti kako će se razvijati situacija s manjinama. Ne bi bilo dobro ni da sve ostane odgođeno za nekoliko godina, pa da se na kraju stvaraju problemi.” Kazao je kako je Vlada optimistična te da ne smatra da je ovo kriterij koji se ne može ispuniti. Što se tiče poglavlja 23. kazao je kako hibridni zakon kojim se sud u Beogradu pretvara u “mini Haag” nije nešto što Hrvatska može prihvatiti. “To je poznato i svim našim partnerima u EU. To je poznato i srpskoj strani. Ima tu niz otvorenih tema, zaključio je. Ali pregovori su prilika za jednu transformaciju države koja pregovara, i Hrvatska će u tom kontekstu biti potpora da se ispune ti kriteriji. I sami smo prošli kroz te pregovore i znamo kako je to zahtjevno.”
Bivši potpredsjednik Vlade Srbije Čedomir Jovanović nije iznenađen današnjom reakcijom srbijanskog premijera Vučića, ali nije ni zadovoljan hrvatskom odlukom. “Mislim da je odluka vaše vlade loša i za Hrvatsku i Srbiju.” Kazao je kako cijela Srbija nije nezadovoljna hrvatskom reakcijom, kako to prikazuju hrvatski mediji. Naprotiv, srbijanski desničari slave. Dodao je kako je do ove konferencije u Bruxellesu došlo u nezgodnim trenutku. “Naša svakodnevica je opterećena tom besmislenom situacijom oko čokoladica, neodrživim oko podizanja spomenika u Jasenovcu koji ne vrijeđa samo Srbe, on je uvreda i za antifašističku Hrvatsku, za stradale Rome, Jevreje, sve one narode koji se nalaze na tom tragičnom spisku jasenovačkih žrtava. Ja ne mislim da je to prava slika Hrvatske, ali kada se donose odluke mora se imati šira slika.” Zaključio je kako višak Europe nikome na Balkanu ne može nanijeti štetu.
Po pitanju spornih čokoladica i ploče u Jasenovcu oglasio se i SDP-ov potpredsjednik saborskoga Odbora za vanjsku politiku Joško Klisović. Smatra da su one “municija” koju hrvatska Vlada daje Srbiji kako bi pucala po nama. Klisović smatra da blokada pregovora od strane Hrvatske nije dobar potez jer se ne zna koji će idući potez Hrvatska povući. “Ako idete u blokadu onda će se takva stvar pokazati dobrim samo ako mislite ići do kraja. Mi nismo čuli što sada želimo. Ni Vučić ne zna što želimo napraviti. Blokada ima smisla samo kad imate cilj.” Dodao je kako naša Vlada mora odgovoriti na izjave Aleksandra Vučića. “Nakon ove pressice hrvatska Vlada mora odgovoriti. Prije svega mora odgovoriti na one informacije koje je iznio Vučić da je srpska vlada učinila sve kako bi zadovoljila obveze svoje po sporazumu o zaštiti manjinama. Moramo vidjeti da li je to stvarno tako. Zatim je kazao da službene delegacije hrvatske dolaze u Beograd razgovarati, rješavaju pitanja, a potom kad se vrate u Zagreb rade potpuno suprotno do dogovora u Beogradu. Tu se hrvatska tretira kao nevjerodostojna država. Na to treba odgovoriti.”
Izvor: narod.hr/hrt
