HRVATSKI APSURD: Nijemci protjeruju naftu u ropotarnicu povijesti, a mi – kupujemo Inu
Izvor slike: ezu
Božićni poklon Andreja Plenkovića u vidu vijesti o vraćanju INA-e iz ralja ”zločestog” MOL-a na prvu je naišao na odobravanje hrvatske javnosti. Obiteljsko blago vraća se kući, slavodobitno je zaključeno pod nacionalnim naletom u blagdanskoj atmosferi. Odmah se nametnulo legitimno pitanje – odakle nam novac, no i za ovaj problem rješenje je brzo iznađeno – u obliku prodaje udjela HEP-a. Briljantna ideja ministrice gospodarstva Martine Dalić. Ili možda ipak nije?
Pogledajmo sad problem s distance. Bez emocija i bez razmišljanja hoćemo li time nekoga uvrijediti (Vladu, djelatnike INA-e, raznorazne interesne skupine). Što je našoj domovini Hrvatskoj zapravo potrebno? Sve i da za INA-u imamo novca, kojeg nemamo?
U vrijeme kada svijet prelazi na alternativne izvore energije, kad se oprašta od automobila na benzin i dizel, u vrijeme kad se razvija promet na električni pogon, u vrijeme kad raste burza struje, kad se i industrija okreće ekološki prihvatljivijim i jeftinijim izvorima energije, mi kao da se vraćamo korak unazad – ulažemo u naftni biznis, i to novac koji bismo trebali dobiti prodajom udjela Hrvatske elektroprivrede.
Promatrajući globalne trendove i regulative, Europa se sve više okreće električnim vozilima. Stoga koliko je mudro ulagati u naftni biznis, umjesto, u primjerice, razvijanje mreže električne energije? Energetski konzultant Davor Štern nedavno je kod Zorana Šprajca branio kupnju INA-e argumentom kako će nafta biti aktualna još barem 30 godina. Prilično tanko, zar ne?
”Što znači Schell, BP (British Petroleum, op.a.)? Imaju svoju naftu, ljude, rafinerije. Neki katastrofičari za Inu mogu reći da je era fosilnih goriva prošla, ali ona će još drugo trajati. Teško je očekivati da će za 20-30 godina doći do nestanka”, rekao je Štern, no ipak je priznao kako je INA oslabljena i kako smo u fazi prelaska na obnovljive izvore energije.
”INA je kao kompanija atrofirala, izgubilo se puno znanja, no pitanje je koliko vrijedi. Opravdanost te cijene mora biti izražena, no vjerujem uz dobru organizaciju, sve može. Ja sam i dalje da se stvori energetski holding jer smo u fazi tranzicije između fosilnih goriva i obnovljive izvore energije. Prema tome, veza između INA-E i HEP-a uvijek mora biti takva da se ne bi stvorile dvije kompanije koje će rivalitetom smetati jedna drugoj”, zaključio je.
I zaista, ako ćemo gledati u budućnost, a ne vraćati se na staro, treba podsjetiti na Bijelu knjigu o jedinstvenom europskom prometnom području. Prije svega, namjera je ukloniti motorna vozila na klasičan pogon iz središta gradova, te ih nadomjestiti zamjenskim pogonskim sustavima (električna motorna vozila, vozila na hidrogeni pogon i sl.), te povećati kapacitete javnog prijevoza. Zaključno, Unija planira uspostaviti posebne fondove za ulaganje u istraživanje alternativnih pogonskih metoda.
U mentalitetu prosječnog Hrvata ovakav je scenarij vjerojatno je nezamisliv pa i nepoželjan. Hrvati se načelno jako vole voziti u svojim limenim ljubimcima. Vole se pokazati u gradu, vole biti viđeni u dobrom autu, a električna vozila u tom smislu još nisu dovoljno cool. Javni prijevoz pogotovo. Da bi teze iz Bijele knjige većini Hrvata postale prihvatljive možda pripomognu Nijemci, od kojih smo odvajkada voljeli preuzimati modele (što automobila, što ponašanja).
Naime, Gornji dom njemačkog parlamenta Bundesrat u listopadu je podržao prijedlog da se u Njemačkoj do 2030. godine zaustavi prodaja automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.
Kako bi smanjila emisiju ugljičnog dioksida, najjača ekonomija Europe planira u roku od 13 godina obustaviti prodaju automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Prema pisanju njemačkih medija, očekuje se da će njemački zakonodavci pozvati svoje kolege u Bruxellesu da podrže ovu inicijativu. Dakle, automobili na benzin i dizel prvi bi mogli završiti u ropotarnici povijesti u zemlji u kojoj je izumljen motor s unutarnjim izgaranjem. A potom i u još nekim članicama Unije.
Oko ovoga su se prijedloga u Njemačkoj složili i demokršćani i socijaldemokrati. Zamislite takvu slogu u Hrvatskome saboru!
Vraćanje Ine oduzet će hrvatskim stručnjacima i vlasti puno truda i napora. Vrijedi razmisliti da se te napore preusmjeri na nešto perspektivnije.
Norveška lider po brojci električnih automobila
Najjača europska ekonomija ima flotu vozila od oko 45 milijuna. Od te ukupne brojke samo 150 tisuća otpada na hibride, odnosno 25 tisuća na električne automobile. Tim (pre)ambicioznim planovima bi trebalo otprilike 20 godina za zamjenu cijele flote (podaci preuzeti s automobili.dnevnik.hr).
Nisu Nijemci bez ideja, također smatraju da se neki značajni rezultati mogli postići i uvođenjem više električnih automobila u promet, a što bi na kraju doprinijelo da se emisija CO2 smanji za 40% do 2020. godine (u usporedbi s razinom zabilježenom u 1990. godine).
Njihova namjera tamo je da do 2050. budu bez emisija sva putnička vozila. Pridružimo tome svemu i najavu iz Daimlera da planiraju uvesti električna vozila u baš svim svojim brendovima, a i država je ne tako davno započela s poticajima e-mobilnosti u suradnji s automobilskom industrijom.
Uz pomoć sličnih mjera je i Norveška uspjela i postala lider po brojci električnih automobila u odnosu na broj stanovnika. No ima u svemu i umjerenijih izjava. Savezni ministar prometa Alexander Dobrindt (iz kršćansko-socijalne unija CSU) je, međutim, odbacio inicijativu Bundesrata izjavivši da je nerealna. Rekao je kako će se motori s unutarnjim izgaranjem kao prijelazna tehnologija razvijati usporedno s razvojem električnih vozila te dodao kako vjeruje da će se tržište električnih automobila razvijati dalje zahvaljujući poticajima.
Čak je i Indija nedavno objavila da počinje razmišljati o sličnim potezima, a nizozemska i danska vlada već dobrano razmišljaju o tome da bi nakon 2025. zabranili motore s unutarnjim izgaranjem.
Izvor: direktno.hr
