NOVOGODIŠNJI INTERVJU Plenković o lustraciji i aktualnim zbivanjima u Hrvatskoj
Foto: Boris Kovačev / Hanza Media
U velikom novogodišnjem intervjuu za Jutarnji list premijer Andrej Plenković govorio je o brojnim temama. Prenosimo dio intervjua.
Predsjednica je najavila obnovu ratnog zrakoplovstva – postoji li o tome konkretan dogovor i plan, te kakav?
– Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. predvidio je da će se do kraja 2016. donijeti odluka o zadržavanju ili napuštanju sposobnosti samostalne zaštite zračnog prostora. Zbog politički specifične 2016., tu smo odluku morali odgoditi i ona će biti donesena 2017. Točno je da postoji suglasje o tome da moramo zadržati borbeno ratno zrakoplovstvo. To je nacionalni interes i sposobnost koju je, izgubite li je jednom, gotovo nemoguće ponovno vratiti. Smatram da je nužno u ovom pitanju postići širi nacionalni konsenzus svih relevantnih stručnih i političkih čimbenika, pogotovo imajući u vidu da se radi o znatnim financijskim sredstvima. Moramo donijeti promišljenu odluku jer će ona uključivati ne samo moju nego i nekoliko sljedećih Vlada s obzirom na to da će proces uvođenja novog borbenog zrakoplova biti dugogodišnji projekt. Naše odgovore na povećane sigurnosne ugroze razvijat ćemo unutar okvira Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije i NATO-a.
Što ako izostane planirani rast gospodarstva? Hoće li to odgoditi nabavku vojnih zrakoplova?
– Mi smo članica NATO-a i EU i moramo imati odgovarajuću sposobnost kako bismo bili interoperabilni s našim saveznicima. Hrvatska nastoji postojeću eskadrilu držati na potrebnoj razini sposobnosti, ali je nakon 25 godina vrijeme za nove iskorake. Intencija ministra obrane i potpredsjednika Vlade generala Krstičevića s konceptom domovinske i nacionalne sigurnosti je na tom tragu. Povećanim sredstvima u proračunu za 2017. za Oružane snage podigli smo vojni proračun na 1,23 posto BDP-a. To je važan iskorak nakon niza godina i poruka da želimo biti spremni za izazove svih ugroza koje postoje za Hrvatsku, kao i europski kontinent. Zrakoplovstvo nam je bitno i na tome ćemo raditi. Ove godine je nekoliko dobrih pokazatelja od kojih je najvažniji rast gospodarstva za treće tromjesečje od 2,9%, projekcija rasta za 2017. od 3,2%, stabilni su izgledi kreditnog rejtinga Hrvatske prvi put nakon 9 godina, prema agenciji Standard and Poor’s. Dobro je ozračje u smislu makroekonomskih pokazatelja i na razini EU, planirani proračunski deficit je s deficitom od 1,6 posto kada se sve konsolidira i prognoze su da nam brojne okolnosti i na europskoj razini idu u prilog. Naravno, uz pametno i racionalno planiranje rashoda.
Proračunski deficit je u startu 6,8 milijardi kuna. Hoće li se zaustaviti na tome?
– Deficit opće države planiran za 2017. je 5,6 milijardi kuna, što je 1,6% BDP-a. Kada se gleda samo izdvojeno državni proračun, rashodi proračuna rastu za 6,7 milijardi kuna. Međutim, od tih 6,7 milijardi kuna, 2,9 odnosi se na EU pomoći koje su deficit neutralni. Povrh toga 1,3 milijarde kuna je transfer prema lokalnoj državi zbog porezne reforme te je stvarno povećanje 2,5 milijardi kuna.
U planu zakonodavne aktivnosti je Zakon o braniteljima koji predviđa financiranje HVO-a. Zašto ćemo plaćati HVO i postoje li projekcije koliko će to nas koštati?
– Pripadnici Hrvatskog vijeća obrane značajno su pridonijeli obrani i oslobođenju Hrvatske u Domovinskom ratu. Oni već i prema postojećem zakonu imaju određena prava. Za pripadnike HVO-a prijedlog zakona predviđa ostvarivanje prava neposredno po Zakonu te po novom međudržavnom ugovoru između Hrvatske i BiH. Nacrt Zakona još se priprema, nakon čega će biti upućen u postupak javnog savjetovanja, a projekcije Ministarstva hrvatskih branitelja o potrebnim sredstvima pokazuju da se radi o znatno manjim iznosima od onih koji su se pojavili u medijskom prostoru. Materijalna prava koja će im se jamčiti po Zakonu su u okvirima sredstava za Ministarstvo branitelja za 2017. koja su povećana.
Što se zbiva nakon posjeta Sarajevu, rješava li se pitanje istraga i optužnica za ratni zločin protiv hrvatskih državljana?
– BiH ostaje glavni vanjskopolitički prioritet. Posebice prava Hrvata kao najmanjeg konstitutivnog naroda. Neovisno o onome što se događalo nakon mog posjeta Sarajevu, Mostaru i Kiseljaku, naša je ocjena da je taj posjet bio iznimno uspješan. Ponovo sam se prije nekoliko dana u Bruxellesu susreo s predsjedavateljem Vijeća ministara Denisom Zvizdićem i to prigodom potpisivanja Protokola na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU. Sporazum uvažava članstvo Hrvatske u EU i liberalizira tržište BiH za hrvatske proizvode što ide u prilog našem gospodarstvu. Radimo na tome da se zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i hrvatske Vlade organizira početkom proljeća. Već se pripremaju materijali za tu sjednicu koja treba biti referentan događaj za obje zemlje.
Kada je riječ o optužnicama, posebno za pripadnike HVO-a u Orašju, na tome radi posebno povjerenstvo koje vodi ministar branitelja Tomo Medved. U Povjerenstvu su predstavnici svih resora koji su nadležni za tu temu i oni su u kontaktu s braniteljima te vlastima u BiH. Okvir suradnje je vrlo jasan. Hrvatskim državljanima protiv kojih se u BiH vode postupci zbog ratnih zločina, neovisno o fazi tih postupaka, pružamo potrebnu konzularnu i pravnu pomoć. Formiran je Savjet za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima kako bi se nadležne institucije sustavno koordinirale te utvrdile činjenice vezane uz pristup klasificiranim dokumentima. Poštujući neovisnost pravosudnih institucija BiH, učinit ćemo što je moguće da zaštitimo hrvatske državljane, osiguramo primjenu jednakih kriterija i uspostavu kvalitetnije međudržavne suradnje u procesuiranju ratnih zločina. Uz to se vode i razgovori na najvišoj razini s članovima Predsjedništva BiH. Tražimo model da se izbjegnu situacije kakvu smo imali prije dva mjeseca.
Krivci za ratni zločin moraju se privesti pravdi. Hoće li se problem rješavati isključivo na političkoj razini ili će se potaknuti tužitelji na otvoreniju suradnju koja bi značila da DORH od Sarajeva preuzima predmete za naše državljane i sam ih procesuira?
– Postoji više razina. Jedna su konkretni slučajevi, druga sporazum između dvije države, suradnja ministarstava vanjskih poslova, ministarstava pravosuđa, suradnja DORH-a i tužiteljstva BiH te suradnja obavještajnih službi. Procesi su paralelni, a moj je cilj je da Hrvatska sve pristupe konsolidira u jednu politiku i da u budućnosti ne bude nikakvih iznenađenja. Prije svega želim pravnu sigurnost za naše državljane, a onda i sliku o tome što će se događati u procesuiranju osumnjičenih i optuženih za ratne zločine koji imaju hrvatsko državljanstvo. Razgovaramo s BiH i tražimo rješenja prihvatljiva za obje strane te umirujemo ozračje u BiH i Hrvatskoj oko te teme. Napominjem da svi zločini trebaju biti procesuirani.
Priređena vam je vrlo neugodna situacija s uhićenjem pripadnika HVO-a, ali ste strpljivo podnijeli sve kritike nakon posjeta Sarajevu. Koliko vas je to pogodilo, tim prije što je to bilo vaše prvo putovanje u inozemstvo u svojstvu hrvatskog premijera?
– Do uhićenja pripadnika HVO-a došlo bi neovisno o mom posjetu BiH što se vidi i iz ostalih događaja koji su uslijedili. I dalje mislim da smo napravili dobru simboličnu i sadržajnu gestu što smo otišli u Sarajevo kao prvi inozemni posjet. Tko god da je izabran u Europi, ide najprije u Francusku, odnosno Njemačku. Kod nas je vanjsko-politički refleks odlaska u Sarajevo nakon izbora postao praksa i ponovno bih otišao u Sarajevo da se i drugi put nađem u istoj situaciji.
Zadnja poruka Bakira Izetbegovića je pomirljiva, rekao je kako želi surađivati s Hrvatskom, ali ne želi da im se dijele lekcije. Apostrofirao je predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović i njezinu izjavu da u BiH djeluju radikalni islamisti. Kako ste ga shvatili?
– S njim sam se više puta susretao i razgovarao, u Sarajevu i u Bruxellesu. On je spreman na dijalog i nalaženje rješenja. Dio smo iste političke obitelji jer je i SDA u okviru EPP-a, a to su sve kanali komunikacije preko kojih gradimo povjerenje. Hrvatska ima respekt prema BiH, i BiH na svom europskom putu nema većeg zagovornika od Hrvatske. Jednako i na transatlantskom putu dođe li do konsenzusa unutar BiH. Entuzijazam koji postoji prema EU, nije kod svih političkih opcija prisutan i prema Sjevernoatlantskom savezu, osobito u RS.
Koja je sadašnja uloga Hrvatske u regiji, a koji je vaš politički cilj?
– Predvodnička! Tu nema nikakvih dilema. Sada imamo stabilan međunarodni položaj koji smo dugo godina nastojali postići. Sedmu godinu smo u NATO-u, četvrtu u EU, a 2020. ćemo predsjedati EU. Prepoznati smo u političkom smislu kao jedna od rijetkih zemalja srednjoistočne Europe koja je nakon izvanrednih parlamentarnih izbora dobila vlast koja nije populistička te nije na krajnjim polovima političkog spektra. Predstavljamo svojevrsnu iznimku. Reakcije koje mi dolaze od kolega iz Europskog vijeća i iz EPP-a u pravilu se svode na pitanje: kako ste uspjeli? Ispada da smo svjetionik u političkim trendovima koji se zbivaju oko nas.
Isplati li se to?
– Uvjeren sam da se isplati i mislim da je dobro za Hrvatsku i europski projekt. Inzistirat ću na rješavanju otvorenih pitanja prema susjedima. Volio bih da moja Vlada bude “problem solving” Vlada. Svi su problemi identificirani, a ove četiri godine koje su pred nama pokušat ćemo riješiti što više rezidualnih pitanja koja datiraju iz vremena Miloševićeve velikosrpske agresije na Hrvatsku. Tu je pitanje granica, rješavanje ratnih zločina, sudbine nestalih, kulturnih dobara, prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, pa do hibridne regionalne jurisdikcije za ratne zločine, koju Srbija ima u svom zakonu. Želimo, dakle, riješiti sve što opterećuje odnose sa Srbijom, a u pogledu BiH bitan je instinkt da je Zagreb svojevrsni most Sarajeva prema Bruxellesu.
Kako gledate na ostale zemlje iz regije?
– Na jugoistoku Europe postoje dva bitna fenomena. Jedan je taj da je Juncker na početku svoga mandata predsjednika EK prije nešto više od dvije godine rekao kako za vrijeme njegova mandata neće biti novih pristupanja. Ma koliko da je to realistično, i ja ga razumijem, u budućnosti bih bio oprezan s takvim rečenicama jer one otvaraju politički prostor brojnim drugim globalnim akterima i daju im značajniju poziciju na jugoistoku Europe nego što bi je imali da je proces približavanja EU brži. Drugi je da moramo pomoći demokratskoj zrelosti svih zemalja na jugoistoku Europe. Svjedočimo političkim blokadama, nemogućnosti normalnog političkog dijaloga između pozicije i opozicije u nizu zemalja, bojkotu parlamenata. Sve su to signali koji onemogućuju dinamičniju politiku EU.
Govorili ste o umjerenom smjeru koji će okarakterizirati vaš mandat. Koliko HDZ kao stranka može otrpjeti takav smjer s obzirom na svoju nedavnu prošlost i procese koji su se zbili?
– HDZ stoji čvrsto na onome što nazivam sidrište desnog centra. Tu ga je pozicionirao naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman i mislim da je to jedino mjesto gdje HDZ treba biti kao najveća, najutjecajnija i najbrojnija stranka koja ima kapacitet upravljanja od općinskih, gradskih, županijskih i nacionalnih razina te na europskoj razini. Vidjeli ste da je smjer i ton središnjeg političkog ambijenta jako dobro prihvaćen, kako od naših članova, tako i od javnosti. U suprotnom, u okolnostima u kojima sam preuzeo stranku, u lipnju, odnosno srpnju kada sam krenuo u unutarstranačku kampanju za predsjednika HDZ-a, rejting je bio oko 20 posto, a sada je stalno 33 – 34 posto. Nije bilo nimalo jednostavno u stotinjak dana preokrenuti trend i dobiti izbore za Hrvatski sabor. No, uspjeli smo.
Cijeli intervju možete pročitati ovdje.
