Hoćemo li napokon saznati zašto je DORH štitio ubojice i zašto nije bilo ostavki nakon presude u Münchenu?
Foto: fah
“Mi nismo bili u tom trenutku za promjene, ali što će biti sada, to ćemo vidjeti. Moramo ozbiljno analizirati to izvješće i vidjeti kakav ćemo stav zauzeti”, rekao je Nikola Grmoja, saborski zastupnik Mosta o radu glavnog državnog odvjetnika, navodi dnevnik.hr.
Most mu je lani čuvao leđa, no iako je u pitanju isti spis, na više od 200 stranica, danas iz Mosta nisu tako sigurni kao prošle godine.
Podsjetimo, za razliku od Tomislava Karamarka, bivšeg predsjednika HDZ-a i bivšeg prvog potpredsjednika Vlade, koji je krajem svibnja prošle godine dao naslutiti kako bi glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan mogao biti smijenjen, nakon što mu saborski odbor nije prihvatio izvješće o radu za 2015. godinu, Božo Petrov izjavio je kako ne vidi razlog zbog kojeg bi Cvitan morao otići.
“Ja u ovom trenutku ne vidim razloga, odnosno nisam do sada vidio važne argumente po kojima bi trebalo glasovati protiv izvješća o radu gospodina Cvitana. Očekujem da se, ako postoji takav stav, on dobro argumentira”, izjavio je Petrov 23. svibnja 2016.
Vlada je 25. svibnja, nakon sjednice na kojoj zbog obiteljskih razloga nije nazočio prvi potpredsjednik Tomislav Karamarko, Saboru uputila mišljenje na izvješće o radu Državnoga odvjetništva te na izvješće o stanju sudbene vlasti u 2015. godini, ali u njemu jednoznačno nije bilo navedeno podržava li ih ili ne.
O DORH-ovom izvješću tada je već trebao raspravljati i nadležni saborski odbor, ali je rasprava odgođena upravo zato što Sabor još nije dobio Vladino mišljenje.
U međuvremenu je Tomislav Karamarko podnio ostavku na mjesto prvog potpredsjednika Vlade, ali i na mjestu predsjednika HDZ-a, a Hrvatska se našla pred novim parlamentarnim izborima s obzirom da se Hrvatski sabor 20. lipnja ‘samoraspustio’.
Dinko Cvitan tako je do daljnjeg ostao glavni državni odvjetnik.
U kolovozu smo, nakon 22 mjeseca suđenja u Münchenu, dočekali presudu Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, optuženima za sudjelovanje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983.
“Već dvije godine pitam se što je politika Državnog odvjetništva u ovom slučaju – koji je nacionalni interes da se štite ubojice“, poručio je Siniša Pavlović, odvjetnik Gizele Đureković.
“Od Lex Perkovića DORH je sudjelovao u tome kako će zakon izgledati. Kada priča nije prošla, kada nije prošla priča s promjenom Ustava, DORH je bio taj koji mjesto da je zastupao interese Njemačke, što mu je dužnost, zastupalo je jedan pravno vrlo čudan stav koji je doveo do našeg uključenja u ovu priču”, upozorio je Pavlović.
Vesna Starešina kazala je kako je kao građanku brine to što Državno odvjetništvo nije 25 godina našlo snage da procesuira aktove državnog terorizma.
“U Njemačkoj mediji ne veličaju totalitarni sustav i njegovo kršenje ljudskih prava. Povijest nisu poučavali, uključujući i povijest, profesori koji su bili iz DDR-a, koji su bili formirani na ideologiziranoj povijesti koju je komunistička partija nametnula kao povijesnu znanost. U Hrvatskoj danas ne znamo što je pisao Stjepan Đureković. Kako to da nitko nije objavio nešto o tome? Kako da uvijek kad govorimo o Udbi imamo raspravu između dva ili tri povjesničara ili agenta i je li ova služba ili ona služba. Nikada nismo došli do žrtava. To znači lustracija. U Njemačkoj mediji podržavaju umjetnička djela, kulturno stvaralaštvo, koje će senzibilizirati”, istaknula je tada Višnja Starešina.
Izvješće za 2015. o kojem će Hrvatski sabor raspravljati u 2017. trebalo bi pokazati odnos vlasti, odnosno današnjeg HDZ-a i Mosta, prema glavnom državnom odvjetniku.
Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan izjavio je krajem siječnja novinarima da ponavljanje izvještaja o radu Državnog odvjetništva za 2015. ne gleda kao naznaku njegove smjene.
Kad je u pitanju suzbijanje korupcije, koja je jedan od temeljnih hrvatskih problema, DORH tu ima najveću ulogu.
Iako se Dinko Cvitan brani da radi kao životinja sa svojim kolegama 16 sati dnevno posljednjih 14 godina bez godišnjeg odmora za to vrijeme korupcija u Hrvatskoj buja.
Zbog korupcije gubimo najmanje 15 posto BDP-a godišnje, a korupcija je toliko uznapredovala da je u odnosu na prošlu godinu Hrvatska nazadovala za dva boda, kako je upozorio Transparency International Hrvatska.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
