KRIVI JER SU KATOLICI I HRVATI: Partizani masakrirali 66 hercegovačkih franjevaca
Nakon ispitivanja poubijali su ih u protuavionskom skloništu, jednog po jednog, a potom njihova tijela polili benzinom i zapalili
U zadnjim mjesecima drugog svjetskog rata partizanske snage likvidirale su 66 hercegovačkih franjevaca, od kojih je njih 21 ubijeno 7. i 8. veljače 1945. godine u Širokom Brijegu, dok su ostali stradali u sljedećim mjesecima od Ljubuškog do Macelja i križnih putova diljem bivše Jugoslavije. Ovo je, nažalost, samo dio katoličkog klera, redovnika i redovnica koji su smrtno stradali na prostorima BiH tijekom 1941. do 1945. godine.
Već od jeseni 1944. godine partizani žestoko napadaju područje Širokog Brijega koje je bilo jedno od najčvršćih ustaških uporišta u cijeloj NDH. Malobrojni branitelji dugo su odolijevali žestokim napadima partizanskog pješaštva, topništva i zrakoplovstva, a početkom veljače partizanske snage opkolile su grad te 6. veljače započinje opći napad uz potporu topništva, tenkova i zrakoplovstva. Sljedećeg dana pripadnici 11. Dalmatinske brigade (zapovjednik major Ivan Guvo) zauzeli su franjevačku crkvu i samostan. Ubrzo su partizanski obavještajni oficiri i povjerenici OZNE zarobili 12 fratara te ih počeli ispitivati. Nakon ispitivanja poubijali su ih u protuavionskom skloništu, jednog po jednog, a potom njihova tijela polili benzinom i zapalili.
U međuvremenu, osam fratara iz širokobriješkog samostana sklonilo se zajedno s đacima i nešto puka u fratarsku hidrocentralu na rijeci Lištici. 8.veljače nakon završetka borbi izašli su da vide što je se oko njih događa, no bivaju zarobljeni. Partizani ih odvode kamionima „via Split“, kako se tada govorilo. Na području Zagvozda pronađena je jedna masovna grobnica, u kojoj su, iz ove skupine franjevaca, pronađeni i identificirani, jedino, posmrtni ostaci fra Melhiora Prlića, dočim se za zemnim ostacima ostalih franjevaca i dalje traga.
Zbog nekih razloga Fra Mariofil Sivrić, tadašnji zamjenik gvardijana na Širokom Brijegu, izdvojen je iz te skupine i vjerojatno ubijen oko 10. veljače negdje na području Širokog Brijega. Vrlo je izgledno da se njegovi posmrtni ostatci nalaze u masovnoj grobnici Dubrava u Knešpolju.
Od ukupno 66 ubijenih hercegovačkih fratara zasada su znani grobovi njih trideset trojice, a od toga su 24 pokopana u širokobriješkoj samostanskoj crkvi.
Kasnije je komunistička propaganda širila neistine o tome da su fratri pucali na partizane sa crkvenog zvonika, te da su ih polijevali vrelim uljem. Činili su sve kako bi umanjili odjek stravičnog zločina koji su počinili.
Nakon zauzimanja Širokog Brijega i stravičnih zločina koje su počinili partizani kreću dalje prema Mostaru s ciljem da do kraja ispune svoju nakanu o uništenju hercegovačkih franjevaca i hrvatskog puka.
Kako su se hrvatske oružane snage, po zapovijedi iz Zagreba, povukle iz Mostara partizani bez otpora ulaze u grad 14. veljače 1945.god. Na temelju ranije napravljenih popisa, odmah kreću s pogubljenjima istaknutih građana, a među njima su se našao i Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Leo Petrović sa svojih šestero subraće. Povjerenik OZNE u 12. hercegovačkoj diviziji Branko-Brana Popadić upao je navečer 14. veljače u franjevački samostan u Mostaru, dao uhititi sedmoricu fratara, svezati ih žicom te ih žive baciti u Neretvu. Do danas im se ne zna za grob. Nakon toga krvavi pir se nastavlja diljem BiH, a zatim Hrvatske te Slovenije.
U spomen na ove tragične događaje u Širokom Brijegu se svake godine od 4. do 7. veljače obilježavaju „Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca“.
Po martirologiju kleričkih žrtava hrvatski svećenici i redovnici su najviše stradali i ukupnim brojem, ali i postotkom u odnosu na broj stanovnika europskih država.
664 hrvatska svećenika, redovnika i redovnice stradalo je u zločinima Drugog svjetskog rata, nakon toga njemačko svećenstvo s preko 300 ubojstava, a zatim slovensko svećenstvo s preko 200 ubijenih svećenika i redovnica. Mnogi svećenici i redovnici su osuđeni i na višegodišnje robije i mučenja po jugoslavenskim zatvorima.
Autor: Dražen Krajcar/dnevno.hr
