Dr. Stanko Lasić: Ozakonjenjem pobačaja ubija se i savjest

Mons. dr. Stanko Lasić na prvoj korizmenoj tribini u Dubrovniku

Prva od šest korizmenih tribina pod zajedničkim nazivom „Promicanje zdravoga i životu okrenuta društva” održana je u četvrtak 2. ožujka u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Predavač je bio moralni teolog mons. dr. Stanko Lasić. Tema njegovog izlaganja bila je „Moralnoteološki pristup: svetost i nepovredivost života od njegovog početka”. Tema o zaštiti ljudskog života bila je tema njegove doktorske disertacije koju je 2009. godine objavio u knjizi „Pravo na rođenje u učenju Crkve”.

„Život prije rođenja oduvijek je budio poseban interes jer se radi o primarnoj čovjekovoj vrijednosti u kojoj se isprepliću tolike druge vrednote: psihološke, medicinske, pravne, moralne, društvene”, rekao je u uvodu predavač te nastavio kako je vrednota života prije rođenja u Crkvi imala svog najvjernijeg i najodlučnijeg zagovornika. Nadalje je dao presjek razmišljanja o životu prije rođenje i fenomenu pobačaja u istočnom i zapadnom svijetu, posebice u grčkoj kulturi te ustvrdio da se s obzirom na tematiku može s pravom govoriti o posebnom dijelu opće etike, o „etici života prije rođenja”.

U ovom povijesnom trenutku u kojem u svijetu postoje različita mišljenja i stavovi „nije dovoljno ponavljati moralna načela i prijetiti sankcijama nego treba stupiti u dijalog i znati izložiti uvjerljive razloge koji pretpostavljaju poznavanje duhovne strukture suvremenog čovjeka. Apostolat poštovanja ljudskog života prije rođenja treba započeti s formiranjem savjesti, pružajući valjane argumente i uvjerljive razloge. Ne može se graditi krov ako se prije ne postavi temelj”, istaknuo je dr. Lasić.

Govoreći o vrijednosti ljudskog života u svjetlu vjere, podsjetio je kako je Riječ Božja sadržana u Svetom pismu polazna točka svakog kršćanina u sagledavanju problema, te rekao kako u Bibliji nije lako naći precizne i izričite tekstove koji bi formulirali kršćanski stav o pobačaju. Naveo je i protumačio tekst iz Knjige Izlaska u kojem se nalazi jedini izričiti spomen pobačaja u cijelom Starom zavjetu, te spomenuo i druge tekstove, zaključivši kako je problem pobačaja bio poznat u Izraelu, ali da je praksa očito bila dosta rijetka jer se na sinove gledalo kao blagoslov. „Šutnja upućuje da je zakonodavstvo ovoga tipa bilo nepotrebno, a ne da je šutnjom odobren pobačaj”, citirao je poznatog moralnog teologa. Slično je i s novozavjetnim tekstovima.

Predavač je dao i pregled crkvene predaje i naučavanja papa kroz povijest, te posebice izdvojio naučavanje papa posljednjih osamdeset godina, od pape Pija XII. do pape Franje. „U tom periodu dokumenti papinskog učiteljstva nisu više kratki i sažeti i ne zaustavljaju se samo na osudi pobačaja nego se odlikuju obiljem argumenata na osnovu kojih se zaključuje da ljudski život od časa začeća zaslužuje apsolutno poštovanje”, pojasnio je.

Dr. Lasić je više govorio o tome što znači da je život stvoren neposredno od Boga i o dostojanstvu ljudske osobe. Drugi vatikanski sabor „vidi pobačaj kao najnižu degradaciju osobnog ljudskog dostojanstva i kao povredu temeljnog prava na život”.

Ljudska osoba u svojoj individualnoj i društvenoj dimenziji predstavlja najveću vrijednost, a među vrednotama osobe vrednota života zauzima prvo mjesto, rekao je predavač. Tijekom predavanja objasnio je i četiri medicinske indikacije, te upoznao nazočne s moralnim naukom o principu čina s dvostrukim učinkom koji se primjenjuje u slučajevima kada se mora birati između života majke i djeteta.

Spomenuo je također rezultate znanosti za koje je rekao da ih Crkva ne može zanemariti i da ih mora prihvaćati, te nastavio kako se znanstvene stvarnosti vezane uz novi život mogu bitno svesti na dvije: genetsku individualnost i kontinuitet razvitka.
Rekavši kako je jasno da od časa oplodnje počinje život koji se biološki može utvrditi, predavač je spomenuo i neka nerazjašnjena pitanja te zanimljive rezultate.

U zaključku je spomenuo učenje sv. Ivana Pavla II., koji je četvrt stoljeća vodio veliku bitku za život, a poštovanje života od začeća do prirodne smrti bila je temeljna točka njegova papinstva. Više od svojih prethodnika Ivan Pavao II. govorio je o savjesti kao važnom činitelju u poštovanju ljudskog života, istaknuo je dr. Lasić i dodao: „Ozakonjenjem pobačaja ne ubija se samo nevinog čovjeka nego i savjest”.

Moderator večeri bio je biolog i ekolog dr. Joško Mikuš koji je u uvodu istaknuo kako je u biologiji sasvim jasno da život počinje spajanjem muške i ženske spolne stanice i tu nema ništa sporno. Potom su okupljeni pogledali kratki film o ljepoti začetoga života napravljen od fotografija švedskog fotografa.

Nakon predavanja okupljeni su postavljali pitanja predavaču i podijelili svoja razmišljanja poput onih da se nedovoljno ističe uloga oca djeteta u situacijama kad se žene odlučuju na pobačaj, komentirana je i odluka Ustavnog suda o tzv. Zakonu o pobačaju, govorilo se i o svojevrsnom prisiljavanju maloljetnica na pobačaj kako bi se sačuvao ugled obitelji i sl. „Žena kada je voljena nikada neće učiniti pobačaj”, izjava je iz publike koju su okupljeni u znak slaganja nagradili pljeskom.

Korizmene tribine organizira Vijeće za život i obitelj Dubrovačke biskupije.

MISIJA / DUBROVAČKA BISKUPIJA

1 comment

  1. mihail.cakov@gmaol.com

    ABORTUS JE UBOJSTVO
    Ustavni Sud je grupa osoba bijednih djela, a to je nažalost i većina osoba koje je se bave pravom…a što drugo reći za jednu od “pravnica” koja braneći PRAVO NA ABORTUS – ubojstvo, izjavi da je veće pravo majke nego djeteta… NEVJEROVATNO KO NAM ODLUČUJE O PRAVIMA…

    Kaznenim Zakonom RH je propisano kaznenim djelom poticanje na samoubojstvo, da nije tako PROPISANO sasvim je jasno što bi se događalo: Zakonodavac bi ne propisujući sankcije, poticao na samoubojstvo.

    E ŠTO JE ONDA AKO ZAKONODAVAC ZA NE PROPIŠE KAZNU ZA UBOJSTVO…

    ….
    Kazneni zakon RH
    Sudjelovanje u samoubojstvu
    Članak 114.
    (1) Tko navede drugoga na samoubojstvo ili mu iz niskih pobuda pomogne u samoubojstvu pa ono bude počinjeno ili pokušano, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Odgovori

Skip to content