Uskrsna čestitka apostolskog nuncija u RH nadbiskupa Alessandra D’Errica
Zagreb, (IKA) – Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D’Errico uputio je i ove godine svoju uskrsnu čestitku putem modernih sredstava društvenih komunikacija.
Na početku čestitke, nuncij izražava radost „što nam godine Providnost ponovno nudi priliku proslaviti ‘svečanost nad svečanostima’, i to istoga dana kada je slave i naša pravoslavna braća. Ova providonosna slučajnost nas poziva nadići konfesionalne granice, osobito u ovoj svečanoj prigodi; i podsjeća nas da je, unatoč razlikama, ono što nas ujedinjuje mnogo veće od onoga što nas razdvaja.
Zato mi je drago poželjeti sretan Uskrs također i našoj pravoslavnoj braći, oslanjajući se na žarku molitvu kako bi od Uskrslog Isusa mogao doći život, svjetlo, nada i radost za naše zajednice i – putem našeg zajedničkog svjedočanstva – za sve ljude dobre volje”.
U ekumenskom duhu, stoga promišlja uz misao kršćanska starina naslovljen „harfe Duha Svetoga”, čiji nauk ostaje i dalje aktualan za kršćanske crkve.
Dakle, u 2. Himnu o Uskrsnuću sv. Efrem inzistira na radosnim pohvalama koje trebaju potaknuti promišljanje pashalnog otajstva, i predstavlja veliku kozmičku liturgiju svega stvorenog koja obuhvaća nebo i zemlju. Započinje osvrtom na „Križ koji ponovno otvara Raj”. Od njega, od Križa, provire hvalospjev svega stvorenja: „ključ za me bje tvoj Križ, otvori mi Raj… Evo radosne svečanosti… Čedne žene i muškarci bijahu trublje i rogovi. Dječaci i djevojčice u njoj bijahu harfe i citre.”
Nuncij D’Errico naglašava kako ovaj opis radosti kao specifična nota uskrsnog razmatranja prisjetit će nas i pomoći nam bolje shvatiti neke aspekte nauka našeg voljenog pape Franje koji nam često nudi vrlo poticajna razmatranja o temi radosti.
Prošle godine Sveti Otac, u jednoj meditaciji u Svetoj Marti rekao je da bi radost trebala biti karakteristična vrlina kršćana. Dodao je da se ne može zamisliti kršćanin bez radosti, jer je ona poput „osobne iskaznice kršćanskog identiteta”.
Očito je da se ne radi o „prolaznim radostima” koje mogu doći iz potrošačke ponude, već se radi o radosti Evanđelja, radosti koja dolazi iz svijesti onoga što je Bog učinio za nas, i slavimo je ovih tako svetih dana: On nas je obnovio u Kristu, Svome Sinu, krvlju Njegova Križa, naglašava nuncij, te ističe, kako Papa dodaje „da se ne može ignorirati da se ponekad moramo suočiti također i s kušnjama i patnjama, koje pomalo prate svakodnevni put svih nas. Ali čak i u takvim okolnostima kršćanin je pozvan živjeti taj dinamizam radosti izražavajući ga na drugi način, odnosno s mirom koji dolazi iz sigurnosti da je Isus umro i uskrsnuo za nas, s nama je, prati nas, poznaje nas po imenu, voli nas takve kakvi jesmo, s našim kvalitetama i ograničenostima. Drugim riječima, čak i u kušnjama i nevoljama moramo istaknuti da je Bog s nama, a osobito u pomalo ‘sivim’ trenucima On je tu pokazujući nam svoju naklonost, pozivajući da budemo vrlo blizu Isusu na Križu, i – po Križu – imamo udjela u Uskrsnuću i Isusovoj radosti”.
U ovoj prigodi nuncij D’Errico podsjeća i na još jedan element nauka o radosti Svetog Oca. „To je da ne možemo zadržati radost za sebe niti možemo biti zadovoljni dijeliti je samo s onima koji su nam dragi ili bliski. S Isusom imamo obvezu podijeliti je sa svima bez razlike. To je dinamizam zrele vjere. Radost se ne može zaustaviti u nama ili u određenoj skupini: mora ići dalje, mora se širiti. To je dar koji mora koračati. To je krepost velikih, oni koji znaju nadići vlastite interese, gorčine, ljudske malenosti i sitničavosti, onih koji uvijek znaju proširiti svoj pogled na obzorja Božja i obzorja braće, a osobito najsiromašnijih i najudaljenijih koji su jako potrebni solidarnosti i utjehe”.
Svoju čestitku nuncij u zaključuje riječima „u ekumenskom duhu, razmatrajući sa Svetim Efremom kozmičku liturgiju koja ujedinjuje nebo i zemlju u radosnom hvalospjevu Gospodinu umrlom i uskrsnulom, još jednom izričem uskrsnu čestitku svima zajedno i svakome od vas. Za vas i s vama molim da uskrsni blagdani donesu obilje spokoja, obnovljene nade i radosti”.
IKA
