Biskup Komarica: Katolicima u BiH nisu osigurana temeljna ljudska prava

Medijskim djelatnicima su se, osim kardinala Turksona, obratili i biskupi Vukšić i Komarica

Susretom u Banjoj Luci s pojedinim članovima Biskupske konferencije te sa svećenicima, redovnicima i redovnicama banjolučkog kraja te s kardinalom Puljićem u Zagrebu, kardinal Peter Turkson, pročelnik Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, 8. svibnja završio je svoj trodnevni pohod Bosni i Hercegovini gdje je boravio kao gost Komisije „Justitia et pax” (Pravda i mir) Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, kojom predsjeda banjolučki biskup Franjo Komarica.

Kardinal Turkson susreo se u Banjoj Luci 8. svibnja s članovima Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine: dopredsjednikom BK BiH mons. Tomom Vukšićem, vojnim biskupom u BiH, zatim biskupom Komaricom, pomoćnim biskupom Markom Semrenom i predsjednikom Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica u BiH fra Miljenkom Štekom, provincijalom Hercegovačke franjevačke provincije.

Istoga dana u popodnevnim satima pri povratku prema zagrebačkoj zračnoj luci, kardinal Turkson, u pratnji biskupa Komarice, susreo se u prostorijama župe bl. Alojzija Stepinca u Velikoj Gorici s nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem, predsjednikom BK BiH koji je tih dana boravio u Zagrebu. Tijekom tih susreta kardinal Turkson upoznat je sa životom i djelovanjem Crkve u Bosni i Hercegovini na različitim razinama. Razmišljalo se i o konkretnim akcijama posebno kada je riječ o opstanku i povratku u pojedinim dijelovima BiH.

U ponedjeljak, 8. svibnja 2017. u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci upriličena je konferencija za medije na kojoj je o svom pohodu Bosni i Hercegovini govorio kardinal Peter Turkson, prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja koji je u BiH boravio od 6. do 8. svibnja u Bosni i Hercegovini kao gost Komisije „Justitia et pax” (Pravda i mir) Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, kojom predsjeda biskup Komarica.

Medijskim djelatnicima su se, osim kardinala Turksona, obratili dopredsjednik Biskupske konferencije BiH mons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH, i biskup domaćin Franjo Komarica.

Kardinal Turkson se na početku zahvalio biskupu Komarici za poziv koji mu je, kako je kazao, omogućio da bolje upozna ovaj dio europskog kontinenta, osobito Crkvu, ali i situaciju u ovome dijelu svijeta. “Budući da smo svi dijelovi jedne univerzalne Crkve, povezani smo jedni s drugima usprkos daljinama, različitim kulturama i svemu drugome što nas razdvaja. Svako malo treba tu našu univerzalnost kroz solidarnost vršiti tako da se to osjeti među nama, naročito u ovome dijelu svijetu”, kazao je kardinal Turkson te dodao da je potrebno iznova sagledavati aktualnost situacije na ovim prostorima usprkos tomu što su u svijetu aktualne druge teme poput migracije kako bi se moglo sudjelovati u brizi u ime opće Crkve kao i u ime samoga pape Franje.

Podsjetio je da je Sveti Otac nedavno želio osnovati novi Dikasterij u Rimskoj Kuriji pod nazivom “Služenje integralnom ljudskom razvitku” čija bi zadaća bila brinuti se za takva nastojanja u cijeloj Crkvi. “Dolazeći ovdje da upoznam Crkvu, donio sam i ovo iskustvo svoga Dikasterija o brizi za cijelu Crkvu. To je naša zadaća”, kazao je kardinal Turkson koji je potom novinarima kratko progovorio o sebi, između ostaloga zahvaljujući Svetom Ocu na ukazanom povjerenju pri imenovanju prefektom. Također je kazao da je porijeklom iz Gane, gdje je kao biskup tijekom 17 godina doživio iskustvo brige za mjesnu Crkvu, nakon čega je pozvan u Rim te radi u Rimskoj kuriji.

“Osjećam se pozvanim da ono prethodno iskustvo proširim u služenju općoj Crkvi”, naglasio je kardinal Turkson. Kazavši da je odrastao u međureligijskom ekumenskom ambijentu, budući da mu je otac katolik, majka metodistica a jedan ujak musliman, izrazio je uvjerenje da se u takvoj obitelji ostvareni “mir u kući”, može promicati i primijeniti na nacionalnu i univerzalnu razinu te da se u različitosti religija uvijek može raditi za mir, za dobro i za razvitak osobe.
Govoreći o svom boravku u BiH, kazao je da su ovdašnji biskupi, svećenici i redovnice pastiri koji rade za i s osobama te da je tijekom posjete različitim dijelovima ovoga kraja, u razgovoru s ljudima, stekao dojam da se može još mnogo učiniti na izgradnji društvene suradnje, mira u narodu, razvitku i slogu.

“Postoji ljudi koji su pomalo ogorčeni, koji su još žalosni, koji su izgubili teren, kuću, poneko tko je morao pobjeći. To je situacija o kojoj sam stekao uvid ovdje. Pred svim tim osjećam potrebnim ohrabriti i donijeti poruku sloge, mira, življenja zajedno i zajedničkog razvitka”, riječi su kardinala Turksona koji je istaknuo da je “ljudska obitelj” stvorena radi bratstva i u bratstvu, budući da smo “iz iste utrobe” te da svi imamo isto dostojanstvo i vrijednost pred Bogom i pred ljudima.

Potom se okupljenima obratio biskup Vukšić koji je zahvalio kardinalu Turksonu za dolazak i zanimanje za Katoličku Crkvu na ovim prostorima, za njezinu prošlost te osobito sadašnje stanje i budućnost. Također mu je zahvalio za iskazanu solidarnost vjernicima konkretno Banjolučke biskupije koja je, kako je podsjetio, pogotovo u proteklom ratu i poratnom razdoblju, “zaista stradala vjerojatno više nego li ijedan drugi dio Katoličke Crkve” na ovim prostorima.

Također mu je unaprijed zahvalio i za sve što će kao prefekt Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj učiniti u svom djelovanju vodeći taj Ured Svete Stolice, kako za ovaj dio Katoličke Crkve tako isto i za ostale dijelove Crkve u svijetu. “Hvala mu isto tako i za ovu drugu dimenziju njegova interventa gdje je kazao da je poslanje Crkve i njegovo osobno poslanje i poslanje Dikasterija kojeg vodi društvena sloga, razvitak, obrana ljudskoga dostojanstva, što su sve vrjednote vrlo komplementarne, dapače i sadržane u poruci Evanđelja i u kršćanstvu kao takvome”, kazao je biskup Vukšić poželjevši mu tom prigodom “veliki uspjeh u služenju Crkvu, Evanđelju i Isusu Kristu”.

Progovorio je zatim i biskup Komarica koji je izrazio radost i zahvalnost da su biskupi, zajedno s kardinalom Turksonom, i s članovima Komisija Justitia et pax Biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, mogli razmotriti aktualnu situaciju u BiH “gdje se BK BiH trudi raditi u duhu crkvenih smjernica koje vrijede za cijelu Crkvu”. Ukratko je govorio i o Zajedničkoj Izjavi članova Komisijā Justitia et pax Biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije.

Podsjetio je da Sveta Stolica i osobito pape u proteklih 25 godina s pozornošću prate događanja i situaciju Katoličke Crkve, kao i opću situaciju u BiH, što je potkrijepio činjenicom da su dosad dvojica papa tri puta u dvadeset posljednjih pohodili zemlju, kao i različiti Papini izaslanici. “Vi, koji pratite ono što mi biskupi radimo ovdje u BiH, ako uspoređujete što je kardinal Turkson maloprije rekao, što je stav Svete Stolice, onda vidite da je to isti stav, isti pravac, istinsko zauzimanje za dostojanstvo čovjeka, pa tako i katolika, i pravo svakog čovjeka, i katolika i nekatolika, na temeljna ljudska prava, i osobna i kolektivna.

Dakle, ta prava, nažalost, nisu osigurana ovdje u ovoj zemlji, za mnoge naše sugrađane. Osobito je dramatično što ta prava nisu osigurana katoličkoj populaciji, koja je dobila najmanje podrške od političara, i domaćih i međunarodnih, za ostvarenje svojih prava, osobito prava na svoje rodno mjesto, pravo na vlastitu imovinu, na povratak prognanih…”, kazao je biskup Komarica podsjetivši da skoro polovica katoličke populacije danas nije u svom rodnom kraju jer im nije omogućeno da se vrate.

Pojasnio je da je stoga veliki značaj sudjelovanje kardinala Turksona i predstavnika Hrvatske i Slovenske biskupske konferencije na jubilarnoj sjednici prigodom 20. obljetnice Komisije “Justitia et Pax” BK BiH kao i njihove zajednička Izjave, koju su tom prigodom pripremili i usuglasili pred predstavnikom Svete Stolice. “Ja sam doista od srca zahvalan, dakako Bogu, a isto i našem dragom kardinalu Turksonu, koji je došao među nas, osvjedočio se kakva je naša situacija, i pokazao veliku spremnost da upozna širu crkvenu javnost, ali i društvenu javnost osobito u europskim centrima, ali i izvan Europe o aktualnoj situaciji u ovoj zemlji, posebno o situaciji katolika”, kazao je na kraju biskup Komarica.

MISIJA / IKA

Odgovori

Skip to content