Ne zanemarujte signale za rak debeloga crijeva
Najprije smanjite rizik od obolijevanja kroz promjene životnih navika, a potom se podvrgnite redovitim kontrolama. Čak 85 posto pacijenata kod kojih je rak uočen u ranoj fazi preživljavaju još pet godina
Posjetite liječnika ako imate bilo koji od sljedećih simptoma, a koji traju duže od dva tjedna:
promjene u stolici, kao što je iznenadna začepljenost ili proljev bez nekog očitog uzroka
vrlo tamna, mahagoni crvena ili svijetlocrvena krv u ili na stolici
stalna neugodnost u trbuhu
neuobičajeno “tanka” stolica.
hitan, bolan osjećaj da trebate isprazniti stolicu
osjećaj nepotpunog ispražnjenja crijeva nakon izlaska iz nužnika
neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, anemija ili umor
Neki od navedenih upozoravajućih simptoma mogu ukazivati i na druga oboljenja, ili ne moraju značiti ništa ozbiljno, ali samo liječnik može o tome prosuditi.
Kako smanjiti rizik od obolijevanja?
Smanjite unos masnoća u organizam. Od ukupne količine dnevno primljenih kalorija neka na masnoće otpadne 25 posto ili manje od toga.
Smanjite unos crvenoga mesa. Nadomjestite ga s peradi (bez kože) i ribom.
Jedite barem dva puta dnevno voće i tri do četiri puta povrće.
Svakoga dana konzumirajte hranu bogatu vlaknastim komponentama (npr. kruh od cjelovitih žitarica itd.).
Redovito jedite povrće, kao što su kupus, prokulica, cvjetača.
Uključite u svoju prehranu redovite obroke bogate kalcijem (salata, mahunarke, grah, grašak).
Prebacite se na mliječne proizvode koji ne sadrže masnoće ili ih sadrže malo, a u isto vrijeme su bogate kalcijem.
Hodajte pola sata dnevno.
Ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, smanjite je do pet kilograma od vaše idealne težine.
Ako ste stariji od 40 godina, redovito posjećujte svog liječnika radi testova za rano otkrivanje bolesti.
Redoviti pregledi – najbolja prevencija
Nakon što ste smanjili rizik od raka debeloga crijeva kroz promjene životnih navika, najvažnija sljedeća mjera koju možete poduzeti je podvrgavati se redovitim kontrolama kako postajete stariji. Čak 85 posto pacijenata kod kojih je rak uočen u svojoj ranoj fazi preživljavaju već poznati period od pet godina. Međutim, taj postotak pada na 55 kada se rak već počeo širiti. To je vrlo dobar razlog da odlazite na redovite kontrole.
Osim toga, postoji još jedan dobar razlog: kontrole mogu otkriti i polipe (izrasline slične tumoru) na unutarnjoj stijenci debelog crijeva. Mnogi polipi su dobroćudni. Neki, pak, poznati kao adenomatozni polipi, mogu se pretvoriti u zloćudne, nakon što narastu do određene veličine. Taj proces traje barem pet godina. Budući da današnje metode pretraga mogu utvrditi polipe mnogo prije tih promjena, liječnici imaju odlične šanse zaustaviti rak debelog crijeva prije nego što uopće i nastane.
Tko se treba podvrći pregledu što se tiče raka debelog crijeva? Svatko tko ima velik rizik, a to znači svatko od nas, prije ili kasnije. Ipak, glavne rizične grupe su:
ljudi stariji od 40 godina. To je dob kad neki ljudi počinju dobivati polipe, premda su stvarni slučajevi raka rijetki. Nakon 50. godine starosti preporučuje se stroži pristup kontroli, jer 93 posto svih slučajeva raka debelog crijeva pojavljuje se u ljudi koji su prešli tu dob.
ljudi s obiteljskom poviješću raka debelog crijeva. Ako je tu bolest imao netko bliži u obitelji (roditelj, brat ili sestra, tetka, stric, djed ili baka), vaš se rizik povećava tri do četiri puta: u ljudi s kroničnim ulcerativnim kolitisom ili Crohnovom bolešću. Rizik od raka je posebno visok ako se te bolesti razvijaju u vrijeme djetinjstva, ako traju duže od deset godina ili zahvaćaju čitavo debelo crijevo. Ovisno o ozbiljnosti tih oboljenja, rizik je kod tih bolesnika pet do jedanaest puta veći nego kod zdravih ljudi.
ljudi kod kojih su prethodno bili dijagnosticirani polipi ili rak debelog crijeva. Oni trebaju biti redovno kontrolirani radi eventualnog ponovnog javljanja tih oboljenja.
Autor: Dr. Ivo Belan/dnevno.hr
