U organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje, u Splitu je u četvrtak, 24. kolovoza s radom započela ovogodišnja Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnim školama. 350 sudionika okupilo se u prostorijama splitskog Nadbiskupijskog sjemeništa kako bi tijekom dva radna dana nazočilo i aktivno sudjelovalo u zanimljivim predavanjima i pedagoškim radionicama pod okvirnom temom „Zajedno molimo Gospodina (usp. Ps 27,4). O ekumenskoj dimenziji vjeronauka u školi“.

Nakon uvodne molitve koju su osmislile i predvodile vjeroučiteljice iz Šibenske biskupije skup je započeo pozdravnim govorom organizatora i domaćina mr.sc. Josipa Periša, voditelja povjerenstva Katehetske škole i predstojnika Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Podsjetivši na osamnaest godina dugu tradiciju održavanja Katehetske ljetne škole u Splitu predstojnik Periš je istaknuo značajnu ulogu školskih vjeroučitelja u promicanju kršćanskih i općeljudskih vrijednosti u našem društvu. Jedna od njih, kako je rekao, odnosi se upravo na međureligijski dijalog i suradnju među kršćanskim Crkvama koje po prvi puta zajednički obilježavaju 500-tu obljetnicu Reformacije i početak utjecaja Lutherovog učenja na povijest Europe i ostatka kršćanskog svijeta.

U ime domaćina ovogodišnje Katehetske ljetne škole, prisutnima se obratio i splitsko-makarski nadbiskup, mons. Marin Barišić koji je tragični trenutak podjele zapadne Crkve i spor oko tumačenja Svetog pisma nazvao prilikom za međusobno obogaćivanje i spremnost na dijalog. – Obilježavanje nastanka Reformacije ne smijemo gledati kroz podjele, sukobe i nesnošljivost već je moramo iskoristiti za nastavak ekumenskih inicijativa kao sastavnog dijela teološko-pedagoškog temelja školskog vjeronauka, kroz učvršćivanje vlastitog identiteta i spremnost na otvaranje prema drugima i drugačijima, kazao je mons. Barišić.

Pohvalivši trud i entuzijazam vjeroučitelja u izgradnji cjelokupnog sustava obrazovanja, sudionike KLJŠ ove je godine pozdravio i Mate Omazić, predstavnik Grada Splita. Njegove riječi potvrdila je i Jadranka Žarković Pečenković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje koja je okvirnu temu skupa povezala s trajnom zadaćom škole, a to je odgajanje učenika za susret, dijalog i komunikaciju. U sam radni dio skupa sudionike je uveo mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki biskup i predstojnik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju. – Polazište našeg razmišljanja o Reformaciji i okolnostima u kojima je ona nastala je osoba Isusa Krista koja nas zahvaća u našoj težnji za praštanjem i prihvaćanjem. Obnova crkvenog zajedništva je u interesu svih kršćanskih konfesija, a ekumenska dimenzija katoličkog vjeronauka jedan je od katalizatora tog nastojanja, kazao je biskup Hranić.

Odmah potom uslijedilo je prvo tematsko predavanje kojeg je pod nazivom „Temeljni naglasci konfesionalno-kooperativne vjeronaučne nastave“ održala izv.prof.dr.sc. Jadranka Garmaz, pročelnica Katedre katehetike i religijske pedagogije KBF-a u Splitu. Govoreći o vrsti, potrebi i cilju konfesionalno-suradničkog i dijaloškog vjeronauka predavačica je predstavila i pojedine smjernice za razvijanje i izgradnju uspjelih oblika suradnje u njezinim mogućnostima i mjesnim datostima. Prema riječima prof. Garmaz konfesionalno-kooperativni vjeronauk nudi pristup religioznom tumačenju svijeta, potiče razvoj samostalnog stava te odgaja za religioznu toleranciju i sposobnost dijaloga.

– Radi se o vrlo aktualnoj temi, ne samo zbog 500-te obljetnice Reformacije već i zbog promijenjene uloge katoličkog vjeronauka u našoj zemlji. Crkva je danas suočena s novim izazovima te kroz ekumenski interreligijski dijalog treba prepoznavati znakove vremena i kairos u školskom vjeronauku i župnoj katehezi. Mjesto susreta religija i kultura takozvani je „treći prostor“ razmjene stranog i vlastitog gdje sam čovjek postaje subjekt raskrižja, čvorišta, govora i diskursa. Pri tome ne smijemo zaboravit kako je sam dijalog iskustva utemeljen u brojnim postkoncilskim dokumentima kroz načela vjernosti Bogu i čovjeku, inkarnaciji i postupnosti. U svjedočenju vlastitih iskustava vjeronauk stoga mora biti konfesionalan, kooperativan i kontekstualan. Dovodeći se u zajedništvo s osobom Isusa Krista vjeronauk mora poštivati hijerarhiju istina, sa Crkvom kao instrumentom postizanja Kraljevstva Božjeg na putu dijaloga, kazala je prof. Garmaz.

Nakon aktivne rasprave po zadanoj temi uslijedilo je i drugo predavanje koje je pod nazivom „Martin Luther i sola Scriptura danas“ održao dr. Ivan Macut, stručnjak iz područja međureligijskog dijaloga i ekumenske teologije. Osvrnuvši se na povijesni razvoj protestantskog tumačenja autoriteta Sv. Pisma u odnosu na tradiciju kao ljudsku predaju predavač je istaknuo Lutherovo inzistiranje na samo-tumačenju Biblije koje Pismo stavlja u nadređeni položaj u odnosu na Crkvu i njezino učiteljstvo. – Razlikujući Riječ kao utjelovljenog Boga, Pismo ili propovijed, protestanti su Bibliju uvijek dovodili u izravni odnos s Bogom koji se kroz živu riječ objavljuje ljudima u konkretnoj situaciji. Načelom sola Scriptura Sveto pismo shvaća se kao jedini izvor i mjerilo kršćanskog nauka, vjere i življenja, a Božja riječ jedino je mjerilo teologije, objasnio je dr. Macut koji je u drugom dijelu svog predavanja postavio nekoliko provokativnih pitanja s ciljem opravdavanja katoličkog učenja po kojem je Pismo nemoguće razumjeti bez Tradicije. Osvrnuvši se na protestantsko tumačenje u razlikovanju apostolske i post-apostolske tradicije Macut je podsjetio na često i krivo shvaćanje protestantskog protivljenja bilo kakvoj tradiciji. Protestanti, kako je rekao, ne odbacuju izvor objave za Tradiciju i Pismo u apostolskom vremenu već se protive katoličkom shvaćanju tradicije koja završava u papinom vrhovnom autoritetu i njegovoj nepogrješivosti. Nastojeći pomiriti oba shvaćanja, predavač je ukazao na odrednice dogmatske konstitucije Dei Verbum koja Predaju i Pismo gleda u neraskidivoj vezi gdje je Pismo Božji govor nadahnut Duhom i povjeren živom crkvenom učiteljstvu koje obnaša vlast u ime Isusa Krista.

Poslijepodnevni dio prvog dana Katehetske ljetne škole protekao je u znaku dvanaest pedagoških radionica na tri različite teme: „Tragovima Isusa Krista“, „O biblijskim tekstovima između redaka“ i „Isus Krist – lice milosrđa u likovnoj umjetnosti“. Kroz različite aktivnosti, sudionici su nastojali naučiti kako učenicima približiti život Židova u Isusovo vrijeme, kako produbljivati razumijevanje odabranih biblijskih tekstova u višim razredima osnovne škole, te kako koristiti likovna djela u nastavi vjeronauka na primjeru radova akademskog kipara Krune Bošnjaka. Prvi radni dan KLJŠ-e završen je zajedničkim euharistijskim slavljem koje je predvodio nadbiskup Barišić. U svojoj je propovijedi nadbiskup govorio o apostolu Bartolu kojemu je vjerojatno puno ime bilo Natanael Bar-Tolmaj. Nije od onih koji su lakovjerni. On računa sa svjetlom, s riječju odozgor, da mu se otvore oči za novo svjetlo. U tom svjetlu nadbiskup je pozvao vjeroučitelje da poput Natanaela traže i duboko poniru u istinu, istinu o sebi i o Bogu.

Izvor: smn.hr

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save