Najava znanstvenog skupa u povodu 300. obljetnice obrane Imotskog od Osmanske vlasti
U organizaciji Konzervatorskog odjela u Imotskom, Franjevačkog samostana iz Imotskog te Grada Imotskog (Pučko otvoreno učilište) od 5. do 7. listopada ove godine održat će se znanstveni skup povodom 300. obljetnice oslobođenja Imotskog od osmanske vlasti.
Ove godine, 2. kolovoza na blagdan Gospe od Anđela, zaštitnice grada Imotskog i cijele Imotske krajine, obilježna je 300. obljetnica oslobođenja Imotske krajine, a sama osmanska vlast na ovim prostorima, odlazak Turaka, formiranje nove granice 22. srpnja 1718. Mirom u Požarevcu te povratak franjevaca i niz događaja koji su slijedili poslije značajno su utjecali na budući razvoj ovog dijela naše domovine.
Znanstveni skup koji se organizira u suradnji sa splitskim i zagrebačkim Filozofskim fakultetom, a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Splitsko-dalmatinske županije koja je i financijski pokrovitelj cijelog projekta, počinje u četvrtak 5. listopada u 10 sati kada je predviđeno otvaranje znanstvenog skupa govorima predstavnika HAZU, Grada Imotskog te Franjevačkog samostana u Imotskom, a nakon toga slijedi početak radnog dijela znanstvenog skupa koji započinje izlaganjem Ivana Alduka, pročelnika Konzervatorskog odjela u Imotskom te jednog od najzaslužnijih za ovaj skup, koji će govoriti o novim istraživanjima imotskog srednjeg i ranog novog vijeka.
Nakon Alduka svoje izlaganje imat će Neven Isailović i Aleksandar Jakovljević sa Istorijskog instituta u Beogradu koji će govoriti na temu ” Distrikt i nahija Posušje (14.do 16.stoljeća)-primjer povijesnog diskontinuiteta”. Iza dvadesetminutne pauze nazočnima će biti prezentiran rad profesora Filozofskog fakulteta u Zagrebu sa Odsjeka za povijest dr. Kornelije Jurin Starčević i dr.sc. Nenada Maočanina na temu “Osmansko-turska vladavina u Imotskom i okolici:istraživački radovi”, a nakon njih o pastoralnoj skrbi za katolike u Imotski za vrijeme osmanske vlasti govorit će mr.sc. fra Jozo Grbavac iz Franjevačkog samostana u Imotskom. Na temu “Sv. Stolica i prostor osmanskog Balkana tijekom ranog novog vijeka:kontinuitet i promjene unutar kompleksne diplomatske povijesti” govorit će dr.sc. Nikša Varezić sa Filozofskog fakulteta u Splitu, a o “Oslobođenju Imotskog u izvještajima Papinske nuncijature u Veneciji” govorit će prof.dr.sc. Josip Vrandečić sa Filozofskog fakulteta u Splitu. Prvi dio prvog radnog dana završit će predavanjem dr.sc. Marka Rimca sa Filozofskog fakulteta u Splitu na temu “Kad je i kako Imotski prešao pod mletačku vlast”.
Poslijepodnevni dio znanstvenog skupa počinje radom dr.sc. Lovorke Čoralić i dr.sc. Maje Katušić sa Hrvatskog instituta za povijest “Vojnici iz imotskog kraja u mletačkim prekomorskim kopnenim postrojbama (18.stoljeće)”, a potom slijedi izlaganje doc.dr.sc. Ivana Botice sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu na temu “Hrvatskoćirlilična pisma iz Imotske krajine makarskom biskupu”. O govoru Imotske krajine u 18. stoljeću govorit će dr.sc. Tomislava Bošnjak Botica sa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, o Hasanaginici u koricama Fortisova morlakizma/balkanizma govorit će dr.sc. Marina Protrka Štimec sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a o migracijama u Imotskoj krajini i utjecaju masovnih migracija koje su pokretali ratovi kao npr. u doba oslobođenja od Turaka ili na kraju Drugog svjetskog rata, ali i napose 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća govorit će profesor emeritus dr.sc. Vlado Puljiz sa Pravnog fakulteta u Zagrebu. Dr.sc. Mladenko Domazet sa Filozofskog fakulteta u Splitu govorit će na temu “Imotska krajina između ustaljenih tokova života i modernizacijskih nastojanja krajem 19. i početkom 20.stoljeća”, a dr.sc. Marko Rimac i dr.sc. Marko Trogrlić, dvojac sa Filozofskog fakulteta u Splitu govorit će na temu “Očekivana i neočekivana smrt u Imotskoj krajini za vrijeme austrijske vladavine-ostavinski spisi i oporuke Kotarskog suda u Imotskom”. Završno izlaganje prvog dana znanstvenog skupa imat će Radoslav Zaradić iz Državnog arhiva u Splitu koji će govoriti o “Zlatno doba imotske privrede pred osvit suvremenog doba-proizvodnja duhana 188.-1929.”, a prvi dio skupa završava raspravom koja je predviđena u 18:50 sati.
Drugi dan znanstvenog skupa u petak 6.listopada počinje izlaganjem dr.sc. Darke Bilić sa Instituta za povijest umjetnosti u Splitu koja će govoriti o temi “Palača mletačkih predstavnika u Imotskom prema arhivskim dokumentima”, a kasnije se nastavlja predavanjem o stambeno gospodarskom sklopu “Perinuša” o kojem će govoriti Katarina Cvitanić i Maja Zelić iz Konzervatorskog odjela u Imotskom. Akademik Radoslav Tomić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti govorit će o “Filippo Naldi i Imotski”, a dr.sc. Silvija Banić na temu “Tekstilni i vezeni liturgijski predmeti iz 17.i 18.stoljeća u Franjevačkom samostanu u Imotskom”. Prof.dr.sc. Hana Breko Kustura iz Odsjeka za povijest hrvatske glazbe pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti govorit će o glazbenim kodeksima franjevačkog samostana u Imotskom, a prof. fra Stipica Grgat na temu “Tko je skladao himnu Gospi od Anđela u Imotskom”. Drugi dan završava Raspravom sudionika.
Posljednji ovakav skup u Franjevačkom samostanu u Imotskom dogodio se 1988.godine, povodom 250. obljetnice osnutka samostana u Imotskom, a tom prigodom iz tiska je izašao vrijedni zbornik “Čuvari baštine”.
Izvor: Josip Šerić/smn.hr
