1. listopada 1991. Jevrem Brković – „Crna Gora je od jutros u ratu s Hrvatskom!“
Na današnji dan 1. listopada 1991. počeo je opći napad i opsada starog hrvatskog grada Dubrovnika i njegove šire okolice. To su učinile snage JNA, četnički dragovoljci iz istočne Hercegovine, kao i crnogorski četnici. Na današnji dan te snage su prešle hrvatsko-crnogorsku granicu kod Debelog brijega.
Jedan od hrabrih ljudi koji je objavio ovu istinu svijetu je crnogorski književnik Jevrem Brković koji je morao emigrirati u Zagreb. Istinoljubiv i častan čovjek, Jevrem Brković rekao je da se ovdje ne radi o očuvanju Jugoslavije, već o agresiji na Hrvatsku: „Crna Gora je od jutros u ratu s Hrvatskom!“
Uz snage dragovoljaca, Dubrovnik su branili i pripadnici policije, u ukupnom broju 400-500 slabo naoružanih policajaca i dragovoljaca, ljudi koji su morali izmjenjivati oružje na stražama zbog nedostatka istog, dok je u studenom 1991. broj narastao na 962 branitelja koji su morskim putem kroz neprijateljske blokade došli braniti opkoljeni grad.
Na drugoj strani grad i okolicu napadali su pripadnici tri korpusa (titogradski, užički i mostarski), brigada iz Trebinja, te četnički dragovoljci. Srbi i Crnogorci napadali su Dubrovnik sa gotovo 30.000 vojnika, 100 tenkova, 50 transportera, 120 topova itd.
Strašan rat i uništenje Dubrovnika i južne Hrvatske – agresija išla i iz Crne Gore
Tokom opsade, koja je trajala do svibnja 1992., na Dubrovnik su pale na tisuće granata. Dubrovčani su mjesecima držani bez vode, struje i telefonskih linija, dok su, s druge strane, pljačkane kuće i imanja u okolici grada i Konavlima. Većina agresorskih snaga dolazila je iz Crne Gore i istočne Hercegovine.
JNA je granicu na Debelom brijegu prešla 1. listopada 1991. godine, ali je tek 5. listopada iste godine zauzela mjesto Radovčići. Nakon žestokog otpora malobrojnih i slabo naoružanih hrvatskih branitelja na Zvekovici, neprijatelj je 15. listopada 1991. opkolio, a već 16. listopada ušao i okupirao Cavtat. Nakon neprijateljskog desanta na Kupare, 24. listopada su okupirani Kupari i Srebreno. Branitelji su još uvijek pružali otpor kod mjesta Brgat, ali su padom posljednjih obrambenih položaja na Dupcu u Župi dubrovačkoj branitelji Brgata dovedeni u nepovoljan položaj, pa su se, zbog mogućnosti da ostanu u okruženju, povukli prema naselju Bosanka. Donji, Gornji Brgat i Dubac su okupirani 25. listopada 1991. Godine.
U studenome i prosincu 1991. Dubrovnik je pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti. Tako je u napadima od 8. do 14. studenoga i 6. prosinca na uže gradsko područje palo više od 5000 topničkih projektila, a u napadu 6. prosinca više od 600 ih je palo na samu povijesnu jezgru. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, dok je 45 projektila palo na Stradun!
Bile su to slike modernog vandalizma koje su zgrozile svijet. To je konačno razotkrilo pravu narav komunizma i JNA, te potvrdilo da je ta umjetna tvorevina Jugoslavija bila u stvari čisti velikosrpski projekt.
A to je uvijek naglašavao i Jevrem Brković, koji je zajedno sa mnogim Crnogorcima osobito iz Cetinja, naglašavao da su i crnogorskom i hrvatskom narodu glavni neprijatelji oni koji su ih ubijali i proganjali sustavno od 1918. godine, a to su – velikosrbi.
Tko je Jevrem Brković – prijatelj Hrvatske u najgore vrijeme?
Brković je od onih pjesnika koji je iskazivao građansku i književnu hrabrost podjednako u rodnoj mu Crnoj Gori, uoči posljednjega rata, kada je pošteno progovorio o revanšizmu i nacionalnoj netrpeljivosti polazeći prije svega od premisa crnogorskoga prostora te je otvoreno, kada su se rijetki to usudili, progovorio o etnogenezofobiji. Zatim je s istom hrabrošću osudio agresiju Jugovojske (pa i sudioništvo svojih sunarodnjaka), posebice kada je riječ o Dubrovniku. S istom je humanom ljudskom prkosnošću, spram rušilačkih nagona, nastupao i u egzilu, u Zagrebu, gdje je bio udomljen nakon što je postao pjesnik s tjeralice na popisu za primarnu likvidaciju Miloševićevih milicija
‘’Dubrovniče, oprosti !’’,
Dolaze rušitelji s istoka i juga,
Pod krvavom zvijezdom čizmaši,
Topništvo neko silo i posluga,
Gdje su se tako surovi pronašli?
Nije iz Duklje taj sumračni svijet
Koliko mržnje, krvništva i zlosti!
S tobom na duši svi će oni mrijet,
Oprosti im, Dubrovniče, oprosti!
(Jevrem Brković)
Izvor: narod.hr
