Presuda hrvatskoj ‘šestorici’ i zatvaranje Haškog suda – jesmo li svjesni važnosti tih događaja?
“Čudna je slučajnost da se presuda hercegovačkoj šestorki očekuje 29. studenoga, na nekadašnji Dan Republike”, istaknuo je predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak gostujući na HRT-u povodom prvostupanjske presude Haaškog suda kojom je osudio ratnog zločinca, zapovjednika JNA, Ratka Mladića na doživotni zatvor.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je očekivanje da će skora drugostupanjska presuda pred Haaškim sudom u predmetu u kojemu je među optuženima i general Slobodan Praljak rezultirati njihovim oslobađanjem, navodi Večernji list BiH. Hrvatska predsjednica napisala je to u brzojavu potpore uoči predstavljanja knjige “General Praljak” koju su napisali Miroslav Međimorec i Josip Pečarić.
U predsjedničinoj poruci ističe se kako su velike zasluge generala Praljka u obrani Republike Hrvatske te u očuvanju opstojnosti hrvatskoga naroda u BiH.
“Doprinos generala Slobodana Praljka obrani Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije te obrani opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima tijekom Domovinskoga rata od velike je važnosti. Ovih dana, kada se nadamo pravednom sudskom pravorijeku i njegovu oslobađanju, kao i oslobađanju drugih hrvatskih uznika, ova knjiga izlazi kao doprinos istini o njemu i o tom povijesnom razdoblju borbe hrvatskog naroda za slobodu, istini koju je on nakon rata na mnoge načine ustrajno branio svojom riječju, piše Večernji list BiH. Ujedno je ova knjiga svojevrsna zahvalnica za sve što je učinio za svoj narod”, napisala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Hrvatski je narod ovih dana u očekivanju pravednog sudskog pravorijeka i oslobađanja hrvatskih uznika konačnom presudom Haškog suda hrvatskoj „šestorici“: Slobodanu Praljku, Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću.
Može se reći da to nije samo presuda šestorici optuženih nego i općenito Hrvatima u Bosni i Hercegovini te samoj Hrvatskoj koja bi, donese li se osuđujuća odluka, zapravo bila optužena za agresiju.
Šestero bosanskohercegovačkih Hrvata terete se za sudjelovanje u „zajedničkome zločinačkom pothvatu“ kojemu je, prema prvostupanjskoj presudu, cilj bio stvoriti „etnički čistu hrvatsku državu na teritoriju nekadašnje Banovine Hrvatske“.
Prema takvom konstruktu hrvatska zajednica Herceg-Bosna želi se prikazati kao tvorevina čiji je cilj bio odvajanje od Bosne i Hercegovine, a koja je zajedno s Hrvatskom promišljeno vršila napade na bošnjačko stanovništvo.
Prvostupanjskom presudom, donesenom u svibnju 2013., bivši predsjednik Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, ministar obrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, dvojica načelnika stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina, zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a predstojnik Odjela za zatočene Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
Hoće li Haški sud potvrditi ovakvu prvostupanjsku presudu i zašto se u Hrvatskoj o tome šuti?
U nedavnoj emsiji „U mreži prvog“ na HRT-u, a koju možete pogledati ovdje, o ovoj su temi govorile gošće Višnja Starešina i Vesna Škare-Ožbolt. Višnja Starešina osvrnula se na „šutnju“ medija o ovoj za Hrvatsku toliko važnoj temi, dok je bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt istaknula kako su kvalifikacije poput „udruženi zločinački pothvat, međunarodni sukob, agresija na BiH- užasno teške optužbe te je nastavila:
„Optužbe su izuzetno opasne za Hrvatsku. Kada pogledate cijeli slijed događaja – Šešelj je pušten na slobodu, Simatović i obavještajci su praktički oslobođeni i postupak im je ponovno u tijeku, Milošević je umro. Možemo reći da se Srbija pratktički izvukla iz postupka bez velikih opeklina i tko je sada tu ostao? Ostala je Hrvatska s tako teškim kvalifikacijama“.
Podsjetimo, nadolazeća presuda jedna je od posljednjih uoči skorog zatvaranja Haškog suda.
Time bi se smatralo da je Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslaviju u Hagu izvršio svoju predviđenu ulogu, a svi ostali prcesi vodit će se na sudovima pojedinih država bivše Jugoslavije.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. “International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia”- ICTY) osnovalo je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda Rezolucijom 827 od 25. svibnja 1993. Osnutak Suda temelji se na poglavlju VII. Povelje UN-a, a njegov statut pravno obvezuje sve države članice UN-a.
Koliko je Haški sud izvršio svoju ulogu u rasvijetljavanju istine i kažnjavanju stvarnih krivaca za rat u kojem su u posljednjem desetljeću 20. stoljeća vršeni najbrutalniji pokolji, najbolje mogu pokazati dosadašnje presude.
Među njima su mnoge koje zaista kompromitiraju rad Suda, a javnosti je možda najbolje ostala u svijesti šokantna oslobođajuća presuda Vojislavu Šešelju, nekadašnjem vođi srpskih radikala i četničkom vojvodi donesena u ožujku prošle godine.
U iščekivanju ovotjednog Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, prisjetimo se i presude Veselinu Šljivančaninu, odgovornom za pokolj na Ovčari, kojom je osuđen na 10 godina zatvora.
Tom prilikom je dr. Vesna Bosanac, voditeljica vukovarske ratne bolnice, koja je i svjedočila u sudskom procesu, poručila kako “to samo dokazuje teoriju da Haški sud nije pravedan sud i da ne sudi na temelju činjenica koje su svima poznate”.
Nakon odslužene kazne, Šljivančanin je pušten na slobodu, a u nedavno smo ga u medijima mogli vidjeti i u društvu samog predsjednika Republike Srbije, Aleksandra Vučića.
Izvor: narod.hr
