Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život koja okuplja najveći broj mikro i malih PG (OPG i drugih) smatra da su poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo strateške djelatnosti koje svojom gospodarskom, socijalnom i ekološkom ulogom doprinose očuvanju ruralnih područja koja bitno pridonose održivom razvoju Republike Hrvatske.

Razvojem i očuvanjem ruralnih područja omogućujemo bolji život svih stanovnika tih područja te poboljšavamo ekonomsku stabilnost, demografsku budućnost i nacionalnu sigurnost u RH.

Temeljni problem razvoja ruralnih krajeva i poljoprivrede svih ovih godina je Ministarstvo poljoprivrede zajedno sa svojim agencijama i upravama te zakonima i pravilnicima, te su oni direktno odgovorni za loše stanje u poljoprivredi u zadnjih 26 godina.

Nestručnost i nerad direktno utječe na slom poljoprivredne proizvodnje, a samim time i ukupnog BDP.

0,75% (1000) velikih poljoprivrednih gospodarstvenika posjeduje 1/5 (cca 220.000 ha) poljoprivredne zemlje u RH, a najvećih 50 posjeduje 5%  (cca 60.000 ha) poljoprivrednih površina

Najveći dio potpora, oko 35%, dobiva mali broj velikih poljoprivrednih gospodarstava, njih oko 100 dobiva oko 650.000.000 Kn poticaja a njih 400 dobiva oko 1.000.000.000 Kn poticaja

Za rješavanje nagomilanih problema mora se krenuti u hitne i oštre mjere koje će pokrenuti razvoj ruralnih krajeva i poljoprivrede, što smo saželi u 9 točaka.

1. Neiskorištena državna i privatna poljoprivredna zemlja

Popis ukupno raspoložive državne zemlje ne postoji, a ono što se može naći je manjkavo, netočno i netransparentno. U Agenciji za poljoprivredno zemljište navode da u RH ima ukupno 2.695.037 ha poljoprivredne zemlje od toga oni raspolažu sa 738.125 ha neobrađene zemlje. Obrađuje se oko 1.100.000 ha, i sada dolazimo do toga da ne znamo gdje je 850.000 ha a po tome do katastrofalnog podatka da se u RH obrađuje samo 40 % poljoprivrednog zemljišta.

U 2014 godini raspisano natječaja za 17.000 hektara Ovim tempom trebamo minimum 43 godine da raspišemo natječaje za svu raspoloživu zemlju

• U idućih 5 godina raspisati natječaje za minimum 500.000 ha kroz promjenu zakona i uz brže raspisivanje natječaja i manju administraciju.
• U BDP-u poljoprivreda učestvuje sa oko 5%, što znači da samo stavljanjem sve raspoložive zemlje u funkciju poljoprivredne proizvodnje dižemo BDP za 6-7 %
• Tako otvaramo više od 50.000 radnih mjesta uz povećanje izvoza i smanjenje uvoza
• Potrebno je napraviti reviziju dosadašnjih korisnika i ugovora te uskladiti prava dosadašnjih korisnika i ugovora sa pravima i ugovorima po novom zakonu s ciljem da se mikro i malim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG, i drugi) omogući pristup čim većim površinama poljoprivrednog zemljišta.

Također je ovdje bitno reći da su iznosi iz fondova ruralnog razvoja puno manji nego što je Hrvatska trebala imati da su sve površine u funkciji poljoprivredne proizvodnje, što je razlika od 2-3 milijarde € kroz ovo razdoblje.

2. Definiranje statusa OPG-a i definiranje tko je OPG, također definiranje statusa Malog poljoprivrednika i tko u taj status pripada

• OPG (PG) čini jedan ili više registriranih članova obitelji koji su prebivalištem prijavljeni na istoj adresi s mogućnošću zapošljavanja do jednog djelatnika u stalnom radnom odnosu po registriranom članu OPG-a maksimalnog SO do 250.000 eura
• Kad se govori o malim poljoprivrednicima uglavnom se misli o PG raznog oblika sa max. 10 zaposlenih, međutim to se ne može poistovjetiti sa definicijom malo poduzeće. Definirati ograničenje SO do 250.000 € za malog poljoprivrednika ( OPG, PG i mikro poduzeća ).

3. Smanjenje te uređenje administracije, porezne represije i opterećenja te inspekcija

• Od silne administracije i stalnog mijenjanja zakona, pravilnika i ostalih akata poljoprivrednici troše više vremena na proučavanje nego za rad na polju
• Smanjenje i pojednostavljenje administracije u skladu sa praksom iz vodećih zemalja EU

4. Gorivo i energenti

Ukinuti plavi dizel i omogućiti točenje eurodizela

• U EU poljoprivrednici toče eurodizel
  • Plavi dizel nema istu kvalitetu kao eurodizel zbog boje koja se u njega stavlja i djelomično ostaje u sustavu motora
  • Plavi dizel se ne toči na svim crpkama
  • Na nekim lokacija se mora ići po plavi dizel i do 50 km
    • Time bi smanjili nepotrebne troškove i gubljenje vremena
  • Smanjiti cijenu dizela za poljoprivredu i ribarstvo smanjenjem državnih davanja na gorivo

Smanjiti državna davanja, trošarine i drugo na cijene svih energenata u poljoprivredi i industriji

5. EU fondovi

Najviše koristi iz Mjere 4 Ruralnog razvoja ( a slično i kod IPARDA ) su imali:

• Veliki s jednim ili više povezanih društava
• Oni koji su osnivali tvrtke i poljoprivredna gospodarstva pred sam natječaj
• Ruralni krajevi ali ne u Hrvatskoj, preko prerađivačko-uvozničkih tvrtki kojima je odobreno stotine miliona kuna a tako reći ne koriste niti 1 kg Hrvatske sirovine
• Veliki i odabrani dobivali su političke ali i praktične operativne informacije iz Ministarstva i Agencije. Također su sa dobivali konzultacije i smjernice iz Ministarstva i Agencije te održali više sastanaka sa predstavnicima Ministarstva i Agencije.
• „Mali poljoprivrednik“ ima iste uvjete o broju zaposlenih kao i Belje
  • Mladi poljoprivrednik ima gore uvjete o broju zaposlenih nego Belje

• Isključivi cilj je povlačenje 100 % raspoloživih sredstava predviđenih iz EU fondova ušto kraćem roku
• Pojednostavljenje pravilnika i jasni kriteriji
• Poduzeti sve radnje za bolje povlačenje sredstava u ministarstvu i APPRRR
• Promjena neefikasnog i nestručnog kadra
• Brzo raspisivanje natječaja i odobravanje projekata
• Vrednovanje rada, brzine i kvalitete u agenciji
  • Plaća mora ovisiti o radu i broju odobrenih projekata
• Onemogućiti korištenje sredstava iz EU fondova za preradu, skladištenje i prodaju onima koja koriste manje od 80% hrvatskih sirovina i proizvoda u svom poslovanju

Preraspodjela sredstava za povrat sredstava iz ruralnog razvoja

6. 
   Isplaćivanje potpora u maximalnom iznosu i preraspodjela

• Poticaju moraju biti i u svrsi jednolikog razvoja ruralnih krajeva na što većem području RH. 
  • U svrhu poboljšanja ekonomske, socijalne i demografske slike Hrvatske
• Mora se uvijek znati koliko će poticaja poljoprivredna gospodarstva dobiti za tekuću godinu odmah nakon prijave proizvodnje
• Najveći dio potpora, oko 35%, dobiva mali broj velikih poljoprivrednih gospodarstava, njih 400 dobiva više od 1.000.000.000 Kn poticaja.

Preraspodjela poticaja

• 
  Dodatni poticaji za ekološku proizvodnju koje treba povećati
• Dodatni poticaji za područja sa težim uvjetima gospodarenja
• Dodatni poticaji za mlade poljoprivrednike
• Dodatni poticaji za tržno deficitarne proizvode: voćarstvo, povrtlarstvo i stočarstvo
• Dodatni poticaji za mljekarstvo
• Dodatni poticaji za očuvanje domaćih pasmina

7. Proizvodnja, prerada i trgovina poljoprivrednih proizvoda u rukama velikih

0,75% ( 1000 ) velikih poljoprivrednih gospodarstvenika posjeduje 1/5 ( cca 220.000 ha poljoprivredne zemlje u RH, a najvećih 30 posjeduje 10% poljoprivrednih površina. Da je najveći trgovački lanac u isto vrijeme i jedan od najvećih posjednika poljoprivredne zemlje nepoznanica je i u samoj EU.

Već sada postoje problemi malih poljoprivrednih gospodarstava u skladištenju i prodaji poljoprivrednih proizvoda koji će se povećanjem proizvodnje još povećati.

Omogućiti manjim poljoprivrednim gospodarstvima razvoj prerađivačkih, skladišnih i prodajnih objekata, onemogućiti ovako veliki utjecaj velikih trgovačkih lanaca

8. Ogromni uvoz uglavnom nekvalitetne robe, slab izvoz

Povećati izvoz a smanjiti uvoz sa ciljanom proizvodnjom tržno deficitarnih proizvoda.

• Veća proizvodnja proizvoda sa dodanom vrijednošću
• Informiranje gospodarstvenika o uvoznim kretanjima i podacima
• Smanjenje ulaznih parametara, pogotovo onih na koje može utjecati vlada smanjenjem trošarine: gorivo i drugo
• Stroža i veća kontrola kvalitete uvezene robe i zabrana uvoza nekvalitetne robe

• Onemogućiti korištenje sredstava iz EU fondova za preradu, skladištenje i prodaju onima koja koriste manje od 80% hrvatskih sirovina i proizvoda u svom poslovanju

9. Banke i kreditiranje projekata

• Osnivanje Agro banke
  • Uvjeti kreditiranja i praćenja projekata prema standardima razvijenih zemalja EU
• Olakšano i ubrzano kreditiranje projekata iz mjera ruralnog razvoja

Nisu ista sredstva iz EU kad obrađujemo 40% površina umjesto 90 ili 100%, također nije isto dali se sredstva iz mjera za ruralni razvoj povlače 2014 godine ili 2017, ili možda još i kasnije. Sve to zajedno sa ostalim krivim potezima bivših ministara koštalo je Hrvatsku desetke milijardi kuna. Također sve to utječe na rast BDP-a, zapošljavanja i razvoja ruralnih krajeva.

Nakon 26 godina elementarne nepogode u poljoprivredi koja je rezultat rada dosadašnjih ministara, samog ministarstva i agencija VRIJEME JE DA KAŽEMO DOSTA.

Udruga OPGH Život

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save