Mons. Puljić: Neka nedjelja vjernicima bude duhovno sidrište
Nedjelja je vjernicima obiteljsko sidrište i duhovno središte tema je uskrsne čestitke zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića koju je predstavio u srijedu 28. ožujka u Salonu Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević u Zadru.
Na tu temu nadbiskupa je potaknuo nedavno održani sedmi pastoralni kolokvij o temi „Svećenik i nedjelja” u Zagrebu. „Kad se ima u vidu da je nedjeljna euharistija svrha i počelo svećeničkog poslanja, razumljivo je zašto je nedjelja tako važna. Ona je poseban dan u tjednu koji prožima vjernike i stvara njihov duhovni identitet. Stoga se i govori kako je nedjelja naše ‘duhovno sidrište i duhovno središte’. Kad se kaže da je nedjelja duhovno središte, misli se kako je sve prema njoj usmjereno.
Sidrište objašnjava kako je taj Dan Gospodnji poput sidra koje daje sigurnost brodu da ga vjetrovi i valovi ne bace na pučinu. Kad je lađa dobro usidrena, a Gospodin u središtu života obitelji i pojedinaca, nedjeljna euharistija postaje važnim svetim događajem koji se ne propušta”, poručuje zadarski nadbiskup, ističući da je uz nedjelju vezana i „kultura pamćenja istina naše vjere koja se događa u kontekstu nedjeljnih okupljanja i liturgijskih slavlja”.
„Tijekom toga dana ljudi posvećuju vrijeme ne samo druženju, nego i molitvi, liturgiji, katehezi. Dan Gospodnji postaje duhovnim izvorištem i uporištem u njihovom životu. Ne čudi onda što su vjernici Bitinije davno govorili svojim progoniteljima, koji su im zabranjivali okupljati se po kućama i slaviti euharistiju, kako ‘ne mogu živjeti bez nedjeljnog sastanka'”, istaknuo je mons. Puljić.
Razlozi, korijeni i temelji nedjeljnog okupljanja su u Bibliji, u evanđeoskom izvješću koje se čita na Uskrs: „Prvoga dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođoše žene i nađoše otkotrljan kamen s groba” rekao je nadbiskup. „Događaj koji se zbio ‘prvog dana u tjednu’ po suboti, vjernicima je bio toliko važan da su se okupljali na taj dan blagovati euharistiju i slaviti događaj spasenja. O tom blagdanu Crkva već dva milenija propovijeda i radosno ispovijeda: „Znamo da si doistine, uskrsnuo Božji Sine!” Jer u prvi dan tjedna, u nedjelju, Krist nas je svojim uskrsnućem izveo iz ropstva na slobodu. To je, dakle, Dan Gospodnji. Ali i blagdan kršćana koji objavljuje duboki smisao našeg postojanja.
S pravom se u psalmu kaže: „Ovo je dan što ga učini Gospodin. Kličimo i radujmo se u njemu” (Ps 118, 24)”, istaknuo je nadbiskup Puljić, naglasivši da su prvi kršćani i uz prijetnju progonstva i smrti govorili da bez nedjelje ne mogu živjeti. „Nosila ih je vjera kako je uskrsli Gospodin nepomućeno svjetlo u povijesti ljudskog mraka; njihovo središte, raskrižje i sidrište, smisao i otkupljenje. Svjesni toga, svećenici su na svom ovogodišnjem kolokviju razmišljali što činiti i što ne propustiti da nam nedjelja ne izgubi na svom duhovnom i pastoralnom značenju.
U sekulariziranom svijetu u kojem je nedjelja postala samo danom opuštanja, rasterećenja, zabave i odmora, svećenici su pozvani čuvati duhovnost i otajstvenost nedjelje. I pomagati svim raspoloživim sredstvima vjernicima da im nedjelja bude duhovno središte i sidrište, izvorište i uporište, dan obiteljskog zajedništva, radosti, molitve i sabranosti”, rekao je mons. Puljić, poželjevši da duše budu ispunjene vjerom i otajstvenim značenjem uskrsnog događaja.
„Objekt vjere nije samo povijesno izvješće o događaju koji se zbio prvoga dana u tjednu, već njegovo nadpovijesno značenje koje je Pavao opisao u Prvoj poslanici Korinćanima: „Da Krist nije uskrsnuo, uzaludno bi bilo naše propovijedanje” (1 Kor 15, 14). On je središte i smisao svega”, poručio je nadbiskup Puljić, poželjevši vjernicima vjerom ispunjene ovozemaljske dane te sretne i blagoslovljene uskrsne blagdane.
