Kako je Slovačka postala ekonomska sila za Hrvatsku
Hrvatska će na 12 polovnih borbenih zrakoplova F-16 Barak potrošiti tri milijarde kuna i neće ih baš lako otplatiti. Slovačka kupuje nove zrakoplove F-16. Njih 14 platit će gotovo tri milijarde dolara.
Do 2030. namjerava potrošiti oko osam milijardi dolara za modernizaciju oružanih snaga, a Hrvatska je zatražila poček otplate od dvije godine te će cijelo desetljeće plaćati godišnju ratu od najviše 50 milijuna dolara. Novi bi zrakoplovi koštali kao svetog Petra kajgana. Primjerice, ponuda švedskog Gripena bila je 8,5 milijardi kuna, što su, kako je objašnjeno iz Vlade, dva pelješka mosta.
Deprimirajuće brojke
Dok kritičari trošenje novca za kupnju zrakoplova u Hrvatskoj povezuju s činjenicom da novca za liječenje bolesne djece nema, premda bilježimo gospodarski rast i kakav-takav napredak, činjenica je da je Slovačka prešišala Hrvatsku rastom, a uz to je industrijski snažna zemlja. No, taj je napredak plaćen i niskim plaćama radnika, koji su štrajkovima odlučili izboriti veće osobne dohotke, a sada već bivši slovački premijer Robert Fico odradio je krajem prošle godine osmosatnu noćnu smjenu na pokretnoj traci u tvornici sjeverno od Bratislave, solidarizirajući se s radnicima. Bio je to učinio nakon što su njemački investitori i domaći poslodavci prosvjedovali zbog njegova prijedloga zakona o povećanju dodatka za rad noću i nedjeljom.
Danas se sve više u Hrvatskoj zapitkuje i propitkuje kako i zašto su nas prestigle zemlje koje su nekad bile iza nas. Slovačka je jedna od njih. Ranih devedesetih godina prošlog stoljeća prošla je razvod s Češkom. Prve godine nakon toga, gospodarstvo, koje je bilo ovisno o Češkoj, palo je za trećinu. Industrija u Slovačkoj nije spala na dva slova, danas stvara više od 20 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i oko 80 posto izvoza zemlje. Ta je zemlja među velesilama u proizvodnji automobila, s tvornicama Volkswagena u Bratislavi, PSA Peugeot Citroena u Trnavi i KIA-e u Žilini, a do kraja ove godine u Slovačkoj će tvornicu izgraditi Jaguar Land Rover. Gotovo 100.000 slovačkih radnika, ali i veliki broj kooperanata, proizvode dijelove za automobilsku industriju.
Danas je Bratislava među deset regija s najvećim standardom u EU-u po BDP-u – na šestom je mjestu, odmah nakon Hamburga, Prag je sedmi, dok je Stockholm deseti. Bratislava ima 53.700 eura po stanovniku, što je više za 84 posto od europskog prosjeka. Prag ima 53.100 eura BDP-a, što je iznad europskog prosjeka za 82 posto.
Kompletni BDP Bratislave, prema podacima Eurostata, preklani je bio 22,8 milijardi eura, a cijele Slovačke, koja ima 5,4 milijuna stanovnika, 81 milijardu eura. Prag je imao BDP od 44 milijarde eura, dok je iste godine cijela Hrvatska stvorila 46 milijardi eura BDP-a. Hrvatska bi, da nije Rumunjske i Bugarske, po BDP-u od 17.500 eura po stanovniku bila na dnu. No, Bukurešt je daleko ispred svih hrvatskih regija. Glavni rumunjski grad ima 40.400 eura po stanovniku, što je 39 posto bolje od europskog prosjeka.
U očekivanju zaokreta
Domaći ekonomisti ponavljaju da smo u usporedbi sa Slovačkom, Poljskom, Češkom, Mađarskom… pri začelju po stopi zaposlenosti i ostalim pokazateljima, da imamo glomaznu upravu, bujnu mrežu gradova i općina, jednako kao i administraciju koja se ne može pohvaliti efikasnošću. Nekadašnje tranzicijske zemlje rastu brže od nas i dalje rade na reformama i konkurentnosti, pa je pitanje hoćemo li ikad uhvatiti zemlje koje su bile iza nas prije 15 godina, ako ne napravimo zaokret.
Česi i Slovaci provodili su porezne reforme, micali administrativne barijere, privatizirali i privlačili strane ulagače, a Hrvati su radili suprotno: imali visoke poreze, komplicirali i poskupljivali poslovanje birokratizacijom, dizali javni dug, produbljivali deficit…
Analitičari će naglasiti da je Slovačka od početka tranzicije do prošle godine povećala svoj BDP za sedam puta, Hrvatska je samo 3,5 puta povećala BDP u realnim iznosima.
U veljači je Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije, lijepo objasnio da bi Hrvatskoj, u slučaju usporavanja gospodarstva prema 1,3 posto rasta, što je blizu njegove potencijalne stope, trebalo 21 godina da uhvati sadašnju razinu dohotka po stanovniku u Slovačkoj ili 58 godina s Austrijom. Ako bi Hrvatska uspjela zadržati rast od tri posto, onda bi stigla Slovačku za devet, a Austriju za 26 godina.
Projekcija rasta BDP-a
2018.
Slovačka 3,8 posto Hrvatska 2,8 posto
2019.
Slovačka 4 posto Hrvatska 2,7 posto
Prosječna stopa realnog rasta od 2003. do 2016.
Slovačka 4,1 posto, Poljska 3,9 posto, Rumunjska 3,6 posto, Bugarska 3,4 posto, Češka 2,8 posto, Slovenija 1,8 posto, Mađarska 1,7 posto, Hrvatska 1,3 posto
Cijena radnog sata
Slovačka je u 2007. imala bruto satnicu 6,3 eura, a danas je 10,5 eura. Hrvatska je 2007. godine imala satnicu od 7,8 eura, a današnjih 8,5 eura je napredak od svega devet posto. Proteklog desetljeća bruto satnica u Slovačkoj rasla je 62 posto.
Bilo pa prošlo
Još 2005. godine Hrvatska je bila razvijenija od skupine 10 europskih zemalja u kojoj su Bugarska, Rumunjska, Poljska, Češka, Slovačka, Litva, Latvija, Mađarska, Estonija i Slovenija. Od tih je zemalja, s iznimkom Slovenije, bila razvijenija desetljećima, takva je i ušla u tranziciju. U odnosu na tu skupinu, razvijenost Hrvatske je bila niža za čak 17 posto, prema lanjskim podacima Hrvatske gospodarske komore.
Izvor: Slobodna Dalmacija
