Silvana Dragun: S VIDIK festom gradimo zdravije odnose u društvu
Nedavno je u Splitu i Kaštelima održan aktivistički festival VIDIK fest, koji već šestu godinu zaredom uspješno organizira Hrvatska udruga Benedikt. Tom prigodom razgovarali smo s inicijatoricom spomenutog festivala i članicom Upravnog vijeća Hrvatske udruge Benedikt, gospođom Silvanom Dragun.
Poštovana gđo Dragun, vi ste inicijatorica aktivističkog festivala VIDIK fest kojeg već šesti put organizira Hrvatska udruga Benedikt. Po čemu se VIDIK fest razlikuje od ostalih aktivističkih festivala i što vas je motiviralo da ga prije šest godina pokrenete u Splitu?
– Hrvatski aktivistički festival VIDIK fest je festival kulturnog aktivizma koji zagovara korjenite promjene u našem duštvu s ciljem izlaska iz duboke ekonomske, moralne i duhovne krize naše domovine. Kroz raznovrsne tribine, predavanja, kulturne i umjetničke programe festival potiče na društvenu odgovornost i cjeloviti razvoj te propituje ulogu civilnog društva u promicanju društvenog i kulturnog napretka.
Ono što ovaj festival čini posebnim jest njegov afirmativni karakter, optimizam i uključivost, a sve u cilju pružanja otpora mentalitetu koji pogoduje širenje defetizma i društvene inertnosti. Svjesni smo da naše društvo nikada nije bilo podijeljenije i da nikada nismo imali ovakav egzodus mladih. Društvene podjele nećemo prevladati ostrašćenim političkim raspravama i širenjem ekstremizma, nego kulturom dijaloga i promoviranjem pozitivnih vrijednosti. Našem društvu je potreban jedan novi oblik kulturnog i duhovnog aktivizma kako bi izišli iz spirale nasilja i beznađa.
Zdravo društvo gradi se na poštivanju dostojanstva ljudske osobe, slobode i različitosti. Nisu svi ljudi isti, niti u obitelji niti u jednoj zajednici, a niti je svijet crno-bijel. Svaki dan se mijenjamo, a kako se mi mijenjamo, mijenjaju se i naši vidici, a s njima i odnosi i svijet koji gradimo. Ako ga gradimo na zdravim i čvrstim temeljima, znanjem, poštenjem, u solidarnosti i prijateljstvu, činimo mnogo. Budimo mi ona promjena koju želimo vidjeti u svijetu. Nema smisla proklinjati tamu ako možemo upaliti svjetlo. To je mali korak koji vodi k izlasku iz krize i ideja koja nas pokreće.
Koje su bile teme ovogodišnjeg festivala koji se u Splitu i Kaštelima održao od 16. do 21. travnja 2018.? Tko su bili gosti i o čemu su govorili?
– Prva ovogodišnja tema bila je uloga medija u izgradnji društva. Našem pozivu su se odazvali ugledni novinari i publicisti Višnja Starešina i Tihomir Dujmović. Govorili su o slobodi medija, stalnom progonu novinara koji se proteže još od bivšeg sustava, ulozi medija u generiranju krize i ozračju netrpeljivosti u društvu. Drugi dan smo govorili o odvojenom prikupljanju otpada. Ove godine, uz članicu naše udruge Goranku Adam, gosti su bili bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, te pomoćnik direktora tvrtke Ponikve iz Krka, gospodin Ivan Jurešić. Oni su naglasili da je važno zamijeniti linearnu ekonomiju kružnom, jer na taj način najviše štitimo zdravlje ljudi, otvaramo nova radna mjesta i brinemo o okolišu.
U petak, 20. travnja u Hotelu Park ugostili smo europarlamentarce Marijanu Petir i Ivicu Tolića koji je predložio da se u Splitu pokrene Institut za turizam Europske unije (EU). Zastupnica Marijana Petir je naglasila kako bi svi odgovorni za nedavne poteškoće s pitkom vodom na slavonskobrodskom području trebali biti kažnjeni. Upozorila je kako Hrvatska iz fondova EU-a do 2020. godine ima na raspolaganju 2,4 milijarde eura, a od toga je do sada iskorišteno samo 18 posto sredstava. Upozorila je, također, da nam sela ostaju prazna jer se ne modernizira poljoprivreda i ne grade farme, iako je novac za to osiguran iz fondova EU.
Problemima mladih ove ste godine posvetili dva dana. O kojim se temama radi?
– Mladi su nam ove godine bili posebno u fokusu, jer oni su naša budućnost. Prvo smo imali tribinu ‘’Mladi i ovisnosti’’ na kojoj su govorili dječji psihijatar Tomislav Franić, voditelj Odjela za prevenciju ovisnosti PU splitko-dalmatinske Paško Ugrina i psihologinja Marijana Petrić Maršić. Svo troje su zaključili da se problemu prevencije ovisnosti ne pristupa sustavno. Uglavnom je sve prepušteno entuzijazmu pojedinaca, a različita društvena područja koja bi trebala pokrivati i tretirati problem ovisnosti nisu dovoljno kvalitetno povezana.
Zatim smo u subotu (21.travnja) govorili o iseljavanju mladih iz Hrvatske. Na toj su tribini sudjelovali Danijela Spahija iz Kluba mladih Split, Vinko Livaković i Nikolina Đuran iz šibenske udruge ‘’Mladi u EU’’ i povratnica iz Kanade Vanja Perić. Hrvatska već dugi niz godina bilježi vrlo nepovoljne demografske trendove i pri samom smo dnu europske ljestvice po pitanju nezaposlenosti. Bez otvaranja novih radnih mjesta, gospodarskog rasta i povećanja plaća teško ćemo zaustaviti masovni egzodus mladih. Naši sugovornici su nakon analize problema ipak bili optimistični i zaključili da se puno toga može napraviti preko organizacija civilnog društva, kroz informiranje mladih, umrežavanje i osmišljavanje različitih projekata kojima će se povući sredstva iz fondova EU.
VIDIK fest uključuje i kulturni program, filmove, koncerte, predstavljanje knjiga. Ove godine održana je u okviru festivala i jedna predstava. O kakvoj se predstavi radi?
– Točno. VIDIK fest ima i kulturno-umjetničku dimenziju. Prikazivali smo aktivističke filmove, organizirali humanitarne koncerte i prezentirali knjige. Ove godine smo napravili iskorak i proširili festivalski program u Kaštela. U kaštelanskom kazalištu održali smo predstavu ”Otok sreće” u izvedbi Centra za kulturu Omiš i Dramskog studija Ilirik. Predstavu je režirao Petar Buljević, a riječ je o suvremenoj egzistencijalnoj drami s kršćanskom tematikom.
Glavni lik Aleksandar Ivanovič sanja da je počinio samoubojstvo i ostao zarobljen u zagrobnom životu. Ali, upravo tu za njega počinje prava pustolovina kada se susretne sa Sofijom, svojom dušom. Predstava je posvećena ruskom književniku F.M. Dostojevskom budući da se tekst u jednom dijelu referira na njegovu pripovjetku ”San smiješnog čovjeka”. Prošle godine je ”Otok sreće” uspješno predstavljen na Danima hvarskog kazališta i na Omiškom kulturnom ljetu.
Zacijelo nije slučajnost da je na VIDIK festu održana i tribina ”Odnos vjere i znanosti”. O čemu je bilo govora na toj tribini i tko su bili gosti?
– Mislim da je ova tema vrlo važna jer se u javnosti često puta iskrivljuju uloge vjere i znanosti. Na ovoj tribini naši gosti, teolog prof.dr.sc. don Tonči Matulić i neuroznanstvenik dr. Ivica Grković objasnili su što je vjera a što praznovjerje, što znanost a što pseudoznanost. Don Tonči Matulić je naglasio da je Crkva bila metla za praznovjerje u susretu s poganskim mentalitetom, a i danas kada prevladava prosvijećeni i katkada apsolutni subjektivizam, javljaju se novi oblici praznovjerja na koje treba upozoravati.
Dr. Ivica Grković je skrenuo pozornost na odnos znanosti i pseudoznanosti. Izrazio je ponos na Centar za medicinu koja se temelji na dokazima, osnovan u Splitu prije 20 godina. Kazao je da je zabrinjavajuće što se čak ljudi iz struke bave tehnikama pseudomedicine, koje se ne temelje na znanstvenim činjenicama.
Sugovornici su se dotaknuli izazova biotehnološkog stoljeća, genetskog inženjeringa i slično. Uloga znanosti ima važnu ulogu i na našem festivalu upravo iz razloga što nam u društvu nedostaje stručnih rasprava oko mnogih tema. Primjerice, danas se sve češće govori o padu procijepljenosti djece na ospice, a mi smo već prije nekoliko godina na VIDIK festu prikazali američki dokumentarac koji govori o (ne)opravdanosti straha od cijepljenja, nakon čega je epidemiolog dr. Mladen Smoljanović održao izvanredno predavanje koje je otklonilo brojne strahove i zablude koje se šire putem interneta i društvenih mreža vezano uz cijepljenje.
Za kraj, kako biste ocjenili ovogodišnji VIDIK fest i što planirate u budućnosti?
– Jako sam zadovoljna netom završenim VIDIK festom. Voljela bi da on i u budućnosti bude platforma na kojoj ćemo graditi zajedništvo i zdravije odnose u društvu. Želja mi je da VIDIK fest bude mjesto na kojem ćemo razvijati kulturu dijaloga i pluralizam pružajući otpor defetizmu, mediokritetstvu i različitim manipulacijama. U okviru Hrvatske udruge Benedikt nastojat ćemo da naš aktivizam ne bude slijep i promašen čuvajući se svakog oblika isključivosti i fundamentalizma. To ne znači da pozivamo na mlakost, nego naprotiv, hrabro se zauzimamo za integralni kulturni razvoj na temeljima kršćanskog humanizma koji predstavlja temelj hrvatskog i europskog jedinstva u suvremenom demokratskom društvu.
