UPOZORENJE: U kurikulu predmeta povijest nema povijesti Domovinskog rata!
Proučili smo kurikul predmeta Povijest za osnovne i srednje škole, kako ga je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-kurikulumi/povijest_nakon_recenzije_travanj_2018v3.pdf).
Zaprepastili smo se ! U tom predmetu praktički nema povijesti Domovinskoga rata!
O tome ovime obavještavamo hrvatsku javnost, povjesničare, ustanove, Vladu i sve hrvatske branitelje i sve braniteljske udruge.
Pođimo redom. Čitajte pažljivo i do kraja, jer, ako hrvatskom narodu oduzmu povijest, oduzeli su mu i državu!
1. NI PLENKOVIĆ NI DIVJAK NISU ODGOVORILI NA NAŠA PITANJA I TRAŽENJA
Pisali smo, tražili promjene, nismo dobili odgovor, osim što je ministrica Divjak na HTV rekla da će povijest Domovinskoga rata biti napisana u skladu sa saborskom Deklaracijom o Domovinskom ratu.
Ovo su naša pitanja i zahtjevi (koje smo poslali i e-poštom na Plenković i Divjak):
Nije nam odgovorio ni premijer g. Andrej Plenković. Javna rasprava je „završena“, požurilo se s „eksperimentalnim“ uvođenjem novoga kurikula u škole i – Jokićev je kurikul ostao isti!
Bez povijesti iz obrambenog Domovinskoga rata.
On se u cijelom kurikulu od 150 stranica SPOMINJE JEDNOM!
2. POVIJEST DOMOVINSKOGA RATA U PREDMETU POVIJEST
Povijest Domovinskoga rata trebala se učiti u osmom razredu osnovne škole i u četvrtom razredu gimnazije.
- Osmi razred osnovne škole
U osnovnoj školi učenje i poučavanje Povijesti ostvaruje se dva sata tjedno, ukupno 70 sati godišnje. Nije jasno koliko je sati od tih 70 predviđeno za povijest Domovinskoga rata.
Citiramo kurikul:
Cjelina 8.1 Izazovi međuraća obuhvaća ključne događaje, pojave i procese koji su obilježili svijet, Europu i Hrvatsku između dva svjetska rata. Teme za dublju obradu mogu biti povezane s izazovima demokracijai totalitarnih režima, ključnim promjenama u gospodarstvu i društvu te svakodnevici. Pri odabiru tema ili sadržaja za pojedine teme treba voditi računa o hrvatskoj povijesti tog razdoblja, odnosno Hrvatskoj u Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji.
Cjelina 8.2 Drugi svjetski rat obrađuje ključne događaje i fenomene u Hrvatskoj, Europi i svijetu od 1939.do 1945. godine. Teme za dublju obradu mogu biti povezane s bojištima Drugog svjetskog rata, Holokaustomi drugim zločinima protiv čovječnosti, Hrvatskom u Drugom svjetskom ratu, posljedicama rata te utjecajem rata na svakodnevicu. Pri odabiru tema ili sadržaja za pojedine teme treba voditi računa o hrvatskoj povijesti tog razdoblja.
Cjelina 8.3 Poslije ratni i suvremeni svijet obuhvaća ključne događaje i procese u razdoblju od Hladnog rata do danas. Teme za dublju obradu mogu biti povezane s Hladnim ratom, europskim integracijama, slomom komunističkih režima u Europi, dekolonizacijom, pokretima za ljudska prava, promjenama u gospodarstvu,društvu i svakodnevici, oružanim sukobima, migracijama i drugim izazovima suvremenog svijeta.
Cjelina 8.4 Hrvatska nakon 1945.: socijalistička Jugoslavija, samostalnost i Domovinski rat obrađuje ključne političke, gospodarske i društvene događaje i procese iz hrvatske povijesti druge polovice 20. stoljećai početka 21. stoljeća. Teme za dublju obradu su Hrvatska u drugoj Jugoslaviji, nastanak i razvoj samostalne Hrvatske, Domovinski rat te demokratski procesi i uključivanje u europske i svjetske integracije.
- Povijest Domovinskoga rata u gimnaziji
Uopće se ne spominje Domovinski rat! Imamo samo ovo:
Sadržaji iz moderne i suvremene hrvatske i europske povijesti koje je obvezno poučavati, bilo kao zasebne teme ili sastavni dio drugih tema: nacionalizam, nacije i nacionalne manjine; odnosi i suživot različitih etničkih, vjerskih i drugih zajednica; demokratski procesi i razvoj ljudskih prava; totalitarni režimi; Holokaust; hrvatska država i društvo nakon 1990-e.
Komentar:
– Na mnogo mjesta rabi se izraz „nacionalizam“. Nije jasno radi li se o nečemu lošem ili dobrom. Uz „nacije, nacionalne manjine“ „nacionalizam“ otvara prostor da se u njega strpa domoljublje i osudi se.
– „Demokratski procesi i razvoj ljudskih prava“: ljuska prava ne pripadaju u povijest. Povijest ljudskih prava ne treba više od sata nastave.
– Totalitarni režimi, Holokaust“. Holokaust (najčešće uz II. svjetski rat) spominje se barem 15 puta. Jasno je da o Holokaustu treba učiti, ali treba učiti i o Bleiburgu, Križnom putu i drugim učinjenim zločinima nad Hrvatima.
– Zašto se pod „totalitarni režimi“ ne nabroje komunizam, fašizam i nacizam? Ovako se komunistički i srpski zločini nad Hrvatima mogu podvesti pod totalitarne režime, dakle opće fraze o gulazima u Sovjetskom savezu, a ustaški zločini, opširno, pod Holokaust.
– Najstrašnije: „hrvatska država i društvo nakon 1990-e“. Ljudi, to je cijela povijest Domovinskoga rata i stvaranja hrvatske države –u jednoj rečenici kurikula od 156 stranica, 6 riječi od nabrojene 51 u rečenici kopiranoj iz kurikula na početku ovoga odjeljka!!! Gdje se uči:
zločini nad Hrvatima u Odesi,
progoni Hrvata i pljačka Hrvatske u kraljevini Jugoslaviji,
HSS i ubojstvo Stjepana Radića,
Uspostava Banovine Hrvatske i srpska pobuna protiv nje,
Srpski zločini nad Hrvatima s proglašenjem Nezavisne države Hrvatske i u tijeku cijeloga II. svjetskoga rata,
progoni i ubojstva Hrvata 1945. (detaljno) i nadalje, sve do 1990. (Suđenje Perkoviću i Mustaču);
a sve to kao vjekovna i opravdana hrvatska ćežnja i birba za uspostavom samostalne države i oslobađanje od srpskoga terora, ljudskoga, ekonomskoga, kulturnoga, političkoga i svakog drugog, te:
počeci stranačkoga života u Hrvatskoj,
narodni pokret pod vodstvom Franje Tuđmana,
donošenje novoga, nekomunističkoga, Ustava,
referendum o samostalnosti,
srpska pobuna i agresija,
okupacija, uništavanja, zločini nad hrvatskim civilima,
stvaranje hrvatske vojske i oslobađanja okupiranih teritorija,
borba za konstitutivnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini,
obnova porušene Hrvatske???
3. MANJE VAŽNA, ALI ISTO ZANIMLJIVA OPAŽANJA
Vrlo je poučan popis referencija na kraju kurikula! Već površan pregled otkriva (str. 147) da ima pet referencija Nevena Budaka! Čovjek koji je glavni organizator reforme (strateg) ubacuje svojih pet referencija među dokumente na kojima je rađen kurikul povijesti (ni jedna u međunarodno ideksiranom časopisu). Samo jedna osoba ima više referencija od njega –
tu je (i) 13 (trinaest) referencija Snježane Koren!
Naposljetku, tu su i srpske referencije:
- Ivić, Ivan, Ana Pešikan, Slobodanka Antić. Aktivno učenje 2. Beograd: Institut za psihologiju, 2001.
- Pešikan Avramović, Ana. Treba li deci istorija. Psihološki problemi nastave istorije u osnovnojškoli. Beograd: Zavod za udžbenika i nastavna sredstva, 1996.
Svaka čast srpskim stručnjacima, ali da se na njihovima radovima zasniva kurikul hrvatske povijesti, stvarno je prevršilo svaku mjeru jugonostalgičarstva! Budak, Koren i Srbi. Gdje su hrvatski pedagozi, edukatori i povjesničari?!
Gdje je Centar za istraživanja Domovinskoga rata?!
Gdje je Hrvatski institut za povijest?!
4. ŠTO MI TRAŽIMO
U kurikulu piše (str. 49 kurikula) piše:
U svim razredima srednjoškolskog obrazovanja (izuzev prvog razreda gimnazije) učitelj mora voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti sadržaja iz hrvatske i svjetske povijesti (50%:50%).
Dakle, kao prvo, tražimo da „u svim razredima osim prvoga razreda gimnazije zastupljenost hrvatske i svjetske povijesti bude pola – pola!
Za hrvatsku povijest, dakle, treba napisati i ishode i sadržaj JEDNAKO OPŠIRNO I DETALJNO kao za cijelu svjetsku povijest!
Kao drugo, tražimo gore navedeno, da u sadržaju predmeta Povijest bude:
zločini nad Hrvatima u Odesi,progoni Hrvata i pljačka Hrvatske u kraljevini Jugoslaviji,
HSS i ubojstvo Stjepana Radića,Uspostava Banovine Hrvatske i srpska pobuna protiv nje,
Srpski zločini nad Hrvatima s proglašenjem Nezavisne države Hrvatske i u tijeku cijeloga II. svjetskoga rata,
progoni i ubojstva Hrvata 1945. (detaljno) i nadalje, sve do 1990. (Suđenje Perkoviću i Mustaču);
a sve to kao vjekovna i opravdana hrvatska ćežnja i birba za uspostavom samostalne države i oslobađanje od srpskoga terora, ljudskoga, ekonomskoga, kulturnoga, političkoga i svakog drugog, te:
počeci stranačkoga života u Hrvatskoj,
narodni pokret pod vodstvom Franje Tuđmana,
donošenje novoga, nekomunističkoga, Ustava,
referendum o samostalnosti,
srpska pobuna i agresija,
okupacija, uništavanja, zločini nad hrvatskim civilima,
stvaranje hrvatske vojske i oslobađanja okupiranih teritorija,
borba za konstitutivnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini,
obnova porušene Hrvatske.
A da se u ishode uvrsti potpuno razumijevanje svih tih događaja i njihovo značenje za stvaranje i život slobodne, samostalne i demokratske Republike Hrvatske.
5. NAŠ POLITIČKI KOMENTAR
Ako se jednoj državi može UKRASTI POVIJEST kao što je u ovom kurukulu učinjeno Hrvatskoj, onda ta država mora propasti.
Pozivamo sve branitelje, i braniteljske udruge, a napose one koji su na pozicijama obnašanja državne vlasti da ŽURNO REAGIRAJU na prevaru i subverziju kako je ovdje ocrtana.
Tražimo žurno rekonstrukciju cijeloga kurikula, SVIH PREDMETA U SVIM ŠKOLAMA. On je rađen netransparentno, otkrivene su prevare pri izborima izrađivača, do voditelja Borisa Jokića, i dobivene su negativne recenzije (njemačka, HAZU).
Tvrdimo, a na vlastitom primjeru predmeta Povijest, odnosno povijesti Domovinskoga rata, da je kurikul napravljen NAMJERNO PROTUHRVATSKI!
Ne smijemo dopustiti da stvar prođe u lažnim prepucavanjima, kako je prošla Istanbulska konvencija, na primjer., i da se narod ponovno podijeli. Slučaj povijesti je mnogo ozbiljnija stvar, o kojoj ovisi hrvatska država!
