DA SE NE ZABORAVI 14. siječnja 1992. godine objavljen je Apel nobelovaca za mir u Hrvatskoj
Slike rata u Hrvatskoj, slike ubojstava, razaranja sela i gradova, proganjanje stanovnika iz njihovih domova, uništavanje kulturnih i vjerskih objekata potaknuli su nobelovce na akciju:
„Apel za mir u Hrvatskoj“
„U posljednjih nekoliko tjedana Jugoslavenska je armija počela neobjavljeni rat protiv Hrvatske. Deseci sela sravnjeni su sa zemljom, mnogi povijesni spomenici uništeni, nekoliko gradova, među njima i sam glavni grad Zagreb, bombardirano je.
Takvo nasilje i uništavanje kakvo se događa u Hrvatskoj, Europa ne pamti od Drugoga svjetskoga rata. Masakrirani su nevini civili, uništene bolnice i crkve. Savjest nam nalaže da dignemo glas protiv besmislenog rata. Apeliramo na vlade Zapada i Istoka da zaustave jugoslavensku armiju u neobuzdanome uništenju.
Apeliramo na humanitarne organizacije da zaštite sve žrtve brutalnosti. Apeliramo na savjest muškaraca i žena da glasno prosvjeduju protiv nevolje Hrvata, koji su suočeni ne samo s opasnosti totalnog razaranja njihove zemlje nego i s uništenjem njih samih.“
Apel je objavljen u New York Timesu 14. siječnja 1992. godine. Tekst apela napisao je prof. Ivo Banac, a potpisalo ga je ukupno 127 nobelovaca, od listopada 1991. do veljače 1992. godine.
Peticiju nobelovaca pokrenula je doktorica Greta Pifat-Mrzljak iz Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu, a uspjela je zahvaljujući njezinoj znanstvenoj suradnji s profesorima Manfredom Eigenom i Robertom Huberom iz Njemačke.
Odziv nobelovaca na apel bio je velik. Uz Huberta, Eigena te Linusa Paulinga, apel su potpisali bivši njemački kancelar i nobelovac Willy Brandt, južnoafrički nadbiskup Desmond Tutu, tibetanski vjerski poglavar Dalaj Lama, ekonomist Milton Friedman, književnik Camilo Jose Cela, hrvatski kemičar Vladimir Prelog, ukupno 127 nobelovaca iz cijeloga svijeta.
Nikada prije nije toliki broj nobelovaca zajednički podržao jednu akciju.
Marko Jukić/hu-benedikt.hr; Foto: večernji.hr, HRT
