Josip Jović: Skupa državna odijela važnija od procesije za svetog Vlaha?!
Svetkovina sv. Vlaha događa se u Dubrovniku već 1047 godina. I svake se godine tom prigodom organizira procesija s moćima ovoga sveca. Svake godine, osim ove, i to zbog kiše.
Da vremenski uvjeti nisu bili tako nepodnošljivi, svjedoči nam spontano organizirana povorka u kojoj su sudjelovali građani, hodočasnici i povijesne vojne postrojbe. I je li moguće da ni jedne od tih prethodnih tisuću četrdeset i šest godina nije padala kiša?
Zlobnici hoće kazati kako kiša jest razlog otkazivanja procesije, ali ne jedini ni najvažniji. Naime, misi u katedrali nazočio je te skrušeno i nijemo molio cijeli državni vrh, na čelu s Andrejom Plenkovićem i Kolindom Grabar-Kitarović, koji su također trebali biti u koloni štovatelja sv. Vlaha.
Protokol se zaista našao u nezavidnoj situaciji. Bilo bi jako nezgodno da pokisnu te skupocjene haljine, odijela i brižno njegovane frizure, a opet, nezgodno bi bilo da procesija ide bez tog političkog vrha. Pronađeno je solomunsko rješenje: procesija je skinuta s programa.
Postavljeno je pitanje što je manja šteta: nesudjelovanje Plenkovića i Kolinde u procesiji, što bi bilo štetno za njih, ili žrtvovanje procesije i jedne lijepe i duge tradicije, što je štetno za Dubrovačku biskupiju i za cijelu Katoličku crkvu. Na kraju, Crkva je odlučila izići ususret politici u korist vlastite štete.
Na misi je govorio hvarski biskup iz Janjeva Petar Palić u nazočnosti još nekoliko hrvatskih biskupa. Govorio je o tome kako za ruganje Crkvi danas ne treba ni hrabrosti ni odgovornosti.
Konstatirao je kako je sekularizam ušao u naše domove, te kako je Europa nekad bila kršćanska. Udobnost i konformizam doveli su, rekao je, kršćane u Europi i u Hrvatskoj u situaciju da se moraju sustezati u izricanju javnih mišljenja i stajališta.
Na čiji je konformizam mislio biskup Palić? Nije poznato je li mislio na konformizam vjernika ili na konformizam svećenstva i biskupa. Ali konfuzija oko procesije Stradunom koja nije održana upućuje nas na to kako su konformizam i oportunizam zahvatili upravo crkvene krugove.
Očito, bilo je oportunije pogodovati komforu državnog vrha nego tradicijama sv. Vlaha, koji je, kako je rekao sam biskup, hrabro svjedočio svoju vjeru.
Crkva se doista, naročito u posljednje vrijeme, susteže izricati mišljenja i stajališta i o najvažnijim etičkim pitanjima koja se tiču slobode i dostojanstva ljudi, primjerice, o nametanju nekršćanskih zakona, o pobačaju, o referendumima, o nepotizmu, karijerizmu, korupciji i farizejstvu, s kojim je i puno spominjani Isus Krist vodio rat.
Nije o svemu tome ništa rekao ni biskup. Možda se ne bi svidjelo onima iz prvih redova.
