Osvrt na prvi mandat hrvatske predsjednice
U vrijeme kad se Hrvatska udruga Benedikt osnivala Hrvatsku su potresale političke nevere i turbulencije. Dogodili su se parlamentarni izbori 2011. i promjena vlasti, dok su se predpristupni pregovori s Europskom unijom primicali kraju. Trebalo je još dvije godine proći da Hrvatska konačno postane članicom EU. U tom kontekstu odabir sv. Benedikta u nazivu Udruge nije slučajan. Sv. Benedikt jedan je od zaštitnika Europe i obnovitelj zapadno-kršćanske Europe. Zanimljivo je istaknuti kako su benediktinci vezani uz najstarije hrvatske pisane spomenike i da su imali i određenu povijesnu ulogu u formiranju prve hrvatske srednjovjekovne države za vrijeme kneza Trpimira koji ih je rado primio na svom dvoru u Klisu. Kroz Hrvatsku udrugu Benedikt njezini osnivači imali su jasno definirane ciljeve; radom doprinijeti promicanju domoljubnih, rodoljubnih i kršćanskih vrijednosti u Hrvatskoj sada kao punopravnoj zemlji članici Europske unije. Hrvatska udruga Benedikt djeluje sada već gotovo 9 godina i inicirala je, suorganizirala preko 500 kulturnih i društvenih događanja ponajviše u Splitu, Splitsko-dalmatinskoj županiji i šire.
Kad je Hrvatska ulazila u EU na vlasti je bila Kukuriku koalicija predvođena SDP-om i Zoranom Milanovićem na čelu te Vlade. Šesto i za sada posljednje proširenje Europske Unije koje se dogodilo 2013. zabilježeno je međunarodnim skandalom izazvanim nepoštivanjem europskih zakonodavnih normi od strane Vlade Zorana Milanovića. Nepuna dva mjeseca prije formalnog priključenja Hrvatske europskoj zajednici država, Vlada Zorana Milanovića donosi kolokvijalno prozvanu zakonsku odredbu „Lex Perković” kojim je besuspješno nastojala zaštititi od njemačkog pravosuđa bivšeg djelatnike UDBA-e Josipa Perkovića. Perković je na koncu 2018. g. pravomoćno osuđen zajedno sa Zdravkom Mustačem na kaznu doživotnog zatvora radi sudjelovanja u organizaciji ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. u Njemačkoj.
Jedna od prvih odluka Kolinde Grabar-Kitarović kad je stupila na dužnost predsjednice Republike bilo je transferiranje biste Josipa Broza Tita iz njezinog ureda na Pantovčaku u muzej. Na taj način jasno je iskazala što misli o liku i djelu jugoslavenskog komunističkog diktatora i njegovoj političkoj ostavštini čim ga je smjestila na zasluženo mjesto među artefakte prošlosti. Taj čin je jedan od najznačajnijih u suvremenoj hrvatskoj političkoj povijesti jer se Predsjednica RH, koja je odabrana iz i od hrvatskog naroda, jasno opredijelila za proeuropsku budućnost hrvatskoga naroda!
U svom prvom mandatu Predsjednica se snažno zalagala za pozicioniranje Hrvatske kao jedne od nositeljica projekta i platforme za suradnju 12 država članica EU iz srednje Europe i Mediterana, takozvane „Inicijative triju mora”. Zahvaljujući zalaganju Kolinde Grabar-Kitarović na međunarodnom planu, Hrvatska se „iščupala” iz „regiona” i vratila svojim zapadnoeuropskim korijenima i tradicijama koje su još u ranom srednjem vijeku trasirali benediktinci. Hrvatska ima najveću političku odgovornost u europskim politikama zalagati se za stabilizaciju i priključenje europskog jugoistoka. „Borit ću se i da BiH što prije uđe u članstvo EU (…) Preduvjet tomu je konstitutivna i svaka druga jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda, a ne manjine.” – izrekla je to nedavno na skupu u Imotskom 29. prosinca. Predsjednica smatra da čuvajući identitet i opstojnost Hrvata u BiH, čuvamo i ukupni identitet i opstojnost hrvatskoga naroda. Od osobite važnosti je osiguranje prava ostvarivanja političkih i drugih prava Hrvata BiH, jer o tome izravno ovisi sigurnost, stabilnost i mir u BiH. Aludirajući na položaj Hrvata u BiH u Imotskom je još rekla: „mi smo jedno srce i jedna duša, i nitko nas ne može razdvojiti”.
Hrvatska udruga Benedikt od 2012. svake godine u mjesecu studenom organizira društveno-kulturnu manifestaciju „Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju”. Riječ je o nizu događaja, tribina, predavanja, okruglih stolova, izložbi, posvećenih svima onima koji su pali za slobodu u Domovinskom ratu. Sve njih na jedan simboličan način vežu mjesta od posebnog nacionalnog pijeteta: Vukovar na hrvatskom istoku i Škabrnja na hrvatskom jugu.
Od 2015. g. pokroviteljica Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju je predsjednica RH gđa Kolinda Grabar-Kitarović. Predsjednica RH je svih pet godina svog mandata bila pokrovitelj i prijatelj Hrvatske udruge Benedikt. Na posljednjem Tjednu sjećanja održanom u studenom ove godine njezin izaslanik bio je hrvatski branitelj Miljenko Modrić Miki koji je u svom govoru istaknuo kako su Vukovar i Škabrnja temelj hrvatske države, slobode i hrvatstva.
Kolinda Grabar-Kitarović se svake godine u tišini osobno poklonila žrtvama u Vukovaru i Škabrnji. Pri tome je ove godine naglasila: (…) Škabrnja je, kao i Vukovar, naša duboka rana. No oni su i naš ponos. Ne zaboravimo – neprijatelj je naumio ubiti i Vukovar i Škabrnju. U tome nije uspio! Naši su se ljudi vratili, na ulicama Škabrnje i Vukovara ponovno se čuju dječji glasovi, dječji smijeh. Uz bol koju nosimo i poštovanje koje imamo prema onima kojih više nema, znajmo i da je najbolje pred nama. Jer Hrvatska je pobijedila velikosrpskog agresora, život je pobijedio smrt.”
U razgovoru za N1 televiziju, koji je zapravo trebao biti sučeljavanje kandidata (ali se drugi kandidat Zoran Milanović nije pojavio), Predsjednica je istaknula kako je rješavanje pitanja nestalih njoj duboko važno pitanje i da nemamo o čemu razgovarati sa Srbijom dok se to ne počne rješavati. Pitanje nestalih u Domovinskom ratu Predsjednica na više mjesta ističe u svom izbornom programu „Hrvatska zna i mora bolje”, naročito u 3. točki koja se nosi naziv „Hrvatska odlučnost”: „kao narod ne možemo biti mirni dok ne saznamo sudbinu posljednjeg nestalog hrvatskog branitelja i civila. To je naša moralna i politička obveza”.
Na geopolitičkom planu Predsjednica se zalaže za čvrsto pozicioniranje Hrvatske kao države srednje Europe i Mediterana, čija je dužnost i obveza doprinijeti uspostavi europskih prava i sloboda na europskom jugoistoku, pri tome inzistirajući kako će nalaženje nestalih biti postavljeno kao glavni uvjet za daljnji napredak pregovora Srbije o njezinu članstvu u EU. Status nestalih, položaj hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, sjećanje i vrednovanje Domovinskog rata su teme koje se protežu niz cijeli njezin izborni program koji se sastoji od ukupno 7 točaka na 60 stranica: Hrvatski razvoj, Hrvatski identitet, Hrvatska odlučnost, Hrvatska pravednost, Hrvatska demokracija, Hrvatska sigurnost, Hrvatski optimizam.
Na polovici svog mandata Kolinda Grabar-Kitarović je za svog posebnog savjetnika za demografiju imenovala profesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i od nedavno člana–suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Anđelka Akrapa. Profesor Akrap bio je jedan od prvih u nizu eminentnih i uglednih hrvatskih stručnjaka koji se odazvao na poziv Hrvatske udruge Benedikt i održao predavanje u Splitu 2011. g. I drugi veliki stručnjak za demografiju prof. Stjepan Šterc bio je naš gost u Splitu nekoliko godina kasnije. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović često ističe demografsko pitanje o kojem ovisi opstanak hrvatske države i hrvatskog naroda. Ona smatra kako je na unutarnjem planu najveći izazov hrvatskoj sigurnosti i općem razvoju upravo demografska kriza. Zahvaljujući inicijativama Predsjednice, demografija se u hrvatskom političkom diskrusu nametnula kao jedan od najznačajnijih problema s kojima se hrvatsko društvo danas suočava i na neki način demografija se probila u gotovo sve sfere nacionalnih politika, počevši od promišljanja Vlade RH na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, pa do županija kao najvećih razina lokalne vlasti pa sve do onih najnižih – općina.
Ovim člankom nastojalo se povezati te istaknuti samo dio najznačajnijih inicijativa i političkih usmjerenja predsjednice RH u prvom njezinom mandatu (2015.-2020.) kroz prizmu djelovanja Hrvatske udruge Benedikt od njezina osnutka 2011. g.
Radoslav Zaradić
