Nije bilo jednostavno dobiti  vrijeme za razgovor s radišnim majstorom, ing. Ivicom Grgurinom koji na radnom mjestu, gotovo svakodnevno, odradi 12 sati. Ali, mostovi među nama, mislim na Hrvatsku udrugu Benedikt kojoj pripadamo, su uvijek djelotvorni, a svesrdna podrška supruge Doris, članice Upravnog vijeća naše udruge, bila mi je velika pomoć i podrška. Jedina nezgoda je ograničeno vrijeme koja sam dobila i zato prionuh odmah zadatku.  

Gospodine  Grgurin,  inženjer ste građevine, počeli ste kao mladi modelar u drvu izradom okvira za kip i sliku Gospe od Karmela koja se nosi u procesiji na njezin blagdan 16. srpnja. Sve je počelo u rodnom Kaštel Kambelovcu, a danas ste majstor za zvona, urar za vanjske satova, upravljačke satove i nije to sve.  Što je promijenilo i usmjerilo Vaše zanimanje prema poslovima koji su vrlo rijetki i zahtjevni?

Od rane mladosti sam volio crtanje i precizne alate kojima sam u drvu izrađivao razne predmete u svoje slobodno vrijeme. Na početku radnog vijeka, radio sam u jednoj splitskoj građevinskoj firmi, a kad  sam se odlučio imati svoju firmu, spletom sretnih okolnosti, to sam i uspio. Zahvalan sam svima koji su mi pomogli na tom putu.

Vaša tvrtka Grgurin d.o.o. osnovana je 2008. Znači li to ozbiljan početak ovog složenog i rijetkog zanimanja s nizom  djelatnosti koje uključuje od  konstrukcije, elektrifikacije crkvenih zvona, montiranje upravljačkih satova, vanjskih satova, konstrukcije za zvona… Jesam li nešto preskočila?

Tvrtka se osim ovim što ste nabrojili, bavi i drugim poslovima koji uključuju električarske, bravarske i tokarske poslove. Sada imam četvero zaposlenika i četiri servisera koji uspješno rade u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.

Karta 1: crne točkice označavanju mjesta u kojima je gospodin Grgurin, naš majstor od zvona, izvodio radove

Spojiti tradiciju i inovaciju nije baš jednostavno jer zahtijeva kreativnost, originalnost, razumijevanje, strpljenje i vrijeme. Kakvo je Vaše iskustvo?

Strpljenje je temelj svakoga posla koji čovjek radi s guštom. Moje iskustvo izrade recimo, upravljačkih satova za pokretanje zvona s inženjerima elektrotehnike s jedne strane i korisnicima kao što su župnici, sakristani, odnosno časne sestre s druge strane, tražilo je puno strpljenja i usklađivanja različitih mišljenja i želja. Na kraju smo uspjeli. Dakle, umjesto potezanja zvona pomoću konopa, upravljački satovi sami“ potežu“ zvona.

Upravljački satovi stoje obično u sakristijama i služe za dugoročno programiranje i oglašavanje zvona radnim danima, nedjeljom, blagdanima i odlaska u vječnost. Dakle,vjernički puk prema zvonjavi može odrediti vrstu događaja koji se želi najaviti. Griješim li? 

Ne, u pravu ste. Na župnicima i običajima mjesta je izbor kakvu zvonjavu zvona žele. Recimo negdje je različita zvonjava za pokojne muškarce i žene, a negdje ista. Mi se prilagođavamo običajima . 

Vaši upravljački satovi imaju i svoja imena, zar ne ? Možete nam otkriti zanimljivost njihovih imena?

Dao sam im imena po svojoj djeci.

Vi ste i odličan urar. Pamtite li  gdje ste postavili  neobičan  vanjski sat zbog njegovih posebnih dimenzija, oblika ili  uočljivog izgleda?  

Ako me sjećanje ne vara, sat najvećega promjera, oko 2,7 metara, je postavljen u Hrvatskome Zagorju, a Virovitičani na cvjetnom satu vide koliko je sati. Sve dijelove tih i drugih satova, kao što su  kazaljke, brojevi i zupčanici izradili smo sami  i na to smo ponosni.

Karta 2

Vaši klijenti su uglavnom naše katoličke  biskupije, župe, samostani, župnici, redovnici, redovnice. Pozivaju li vas predstavnici drugih vjerskih zajednica?    

Da, ali rijetko.

Impozantna je lista vaših poslovnih uspješnica diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Nemoguće je bilo sve pročitati, zbrojiti i pamtiti imena svih gradova, biskupija, samostana, mjesta, otoka koje ste posjetiti i odradili posao. Izazovi su sigurno brojni? Možete li izdvojiti neke posebne koji se pamte?

Ne mogu izdvojiti, jer je svakom naručitelju bitna njegova crkva, toranj, zvonik ili pročelje javne ili poslovne zgrade. Primjerice, župljanima koji obnavljaju kapelicu na groblju jednako je važno njihovo malo zvono na preslici kapele, kao i župljanima njihovo veliko zvono na nekoj od naših katedrala.

Kako dobiti ili još bolje kako odrediti pravi zvuk zvona, ugodan uhu i vjerničkoj duši? Što utječe na kvalitetu zvuka? Formula ili  tajna svakog majstora?

Zvuk zvona, odnosno zvuk više zvona određuje više čimbenika. Po mome mišljenju, to su: dobra, točnije izvrsna ljevaonica zvona, vanjski batovi koji udaraju zvono točno na određenom mjestu s vanjske strane zvona te iskustvo rada na jednom posebnom instrumentu kojim se određuje akord.

Vaše mišljenje o Jakovu Cukrovu, najpoznatijem splitskom  majstoru ljevaču? Četiri zvona iz njegove ljevaonice još se oglašavaju u zvoniku splitske prvostolnice.

Šteta je što Split i Hrvatska nemaju nasljednika te odlične ljevaonice. Imali bi jak i prepoznatljiv hrvatski i dalmatinski brend.

Jeste li razmišljali o vlastitoj ljevaonici zvona?

Ne, nisam jer je to posebno umijeće za koje nisam imao vremena niti posebnog interesa. Ali, sam zavario sa svojim djelatnicima mnoga napuknuta zvona u posebnim pećima prema posebnoj proceduri. Time smo vratio radost svima koji su opraštali s puknutim zvonima vjerujući da se ne mogu popraviti.

Ovih dana, u zvoniku naše katedrale, je obavljena rekonstrukcija sistema zvonjenja, a Vaša tvrtka je bila dio radnog tima na ovome zadatku. Možete li ukratko objasniti našim čitateljima postupak i svrhu ove rekonstrukcije?

Naručitelji su tražili skidanje zvona koja su donedavno bila tamo i podizanje šest drugih zvona, zvona starih majstora. Četiri iz ljevaonice Jakova Cukrova i dva iz druge dvije ljevaonice. Ta zvona su bila na drugim lokacijama. Mi smo ih uspješno postavili u zvonik i uskladili njihovo zvonjenje. Vjerujemo da ćemo svi skupa uživati u slavljenju svetoga Dujma.

Kako gledate u budućnost Vašeg zanimanja i  perspektivu Grivi-Grgurin tvrtke?? Jesu li Vaši potomci, sada vrijedni studenti, zainteresirani graditi budućnost na tatinom bogatom iskustvu?

Ne znam hoće li moja djeca ili netko od njih nastaviti ovaj posao. Neka im dragi Bog šapne što je pravi izbor za njih. Mogu samo reći da sam na svom poslovnom putu surađivao s mnogim arhitektima, arheolozima, restauratorima i već spomenutim inženjerima, te sam učio od njih i oni od mene. Takva iskustva želim i svojoj djeci, ma kojim se poslom bavili.

Zahvalna sam Vam, poštovani g. Ivica na poklonjenom vremenu i zanimljivim odgovorima koje ste nam  ponudili. Posebna zahvalnost na darovanoj nam ljepoti novoga zvuka zvona sv. Dujma  koji će nas pozivati na molitvu i olakšati nam nemogućnost zajedničkog okupljanja i slavljenja blagdana zbog opravdanih mjera obrane od zaraze koronavirusom. Zato će nam zvuk zvona buditi sjećanja i uspomene, a naša duša i grla će pjevati hvalospjev slavljeniku i Božjem ugodniku:

Zdravo, Dujme mučeniče,

Splita grada zaštitniče
Upravljamo k tebi glas:

U tebi je naša nada,
procvat svaki našeg grada!
U tebi nam pomoć sva:

Oj, pastiru, oče mili,
čuvaj, brani i zakrili
nas od svakog teškog zla!

Hrvatska udruga Benedikt

Razgovor vodila, Margita Vučetić

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save