HRVATSKA BAŠTINA – Trsat i Gospa Trsatska

Slika 1. Crkva Gospe Trsatske (MJ)

Na brdu Trsat nalazilo se predantičko naselje Liburna. U rimsko doba sagrađena je vojna utvrda; naselje se zvalo Tarsatica (na mjestu današnjega Starog grada). Franci su ga razorili 799. Tarsatica se prvi put spominje u Vinodolskom zakoniku iz 1288. kao sjedište Vinodolske župe. Trsat je bio u posjedu krčkih knezova Frankopana do 1529. godine. Od Tarsatice se razvija grad Rijeka koji je bio pod upravom Habsburgovaca od 1466. do 1918., uz kraće prekide.

Trsatska legenda

Prema predaji na Trsatsko brdo je 10. svibnja 1291. na čudesan način iz Nazareta stigla rodna kuća Blažene Djevice Marije. Nakon tri godine, opet na čudesan način, kuća je prešla u talijanski gradić Loreto (10. prosinca 1294.) gdje se i danas nalazi.

Nakon što je kuća “prešla” u Loreto knez Ivan Frankopan dao je sagraditi kapelicu, a njegov sin Martin dao je sagraditi franjevački samostan s crkvom Blažene Djevice Marije (od te crkve ostali su samo fragmenti). Martin Frankopan umro je 3. listopada 1479. na Trsatu te je pokopan u grobnici u Svetištu Crkve Gospe Trsatske ispred glavnoga oltara, a ondje je sahranjena i njegova supruga Dorotea (Uršula). Dobročinitelj Martin Frankopan nije imao potomaka te je trsatskim franjevcima ostavio znatan imetak u korist Svetišta i samostana.

Čudotvorna slika Gospe Trsatske

Zbog gubitka Svete kućice, neutješenim Trsaćanima papa Urban V. 1367. godine šalje čudotvornu sliku Majke Božje imena “Majka milosti”.

Predaja kaže da je sliku osobno naslikao sv. Luka Evanđelist. Izrađena je na cedrovoj dasci i podijeljena na tri polja. Zbog štovanja koje joj je iskazivano, slika je okrunjena krunom od pravoga zlata 8. rujna 1715. godine, a svečanost njene krunidbe održala se pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora. Bila je to prva Marijina slika izvan Italije koju je dao okruniti neki papa. “Majka Milosti” ima iznimno značenje u stvaranju kulta štovanja Djevice Marije na Trsatu. Sveti otac već u petnaestom stoljeću dopušta poseban oprost onima koji ju pohode. Slika se i danas cijeni zbog milosti koju po njoj dijeli Marija svojim štovateljima, a stoji na glavnom oltaru i iz crkve se iznaša prilikom raznih procesija, kao npr. na blagdan Gospe Trsatske ili Velike Gospe.

 

Slika 2. Čudotvorna slika “Majke Milosti” (MJ)

OPIS SLIKE MAJKE BOŽJE TRSATSKE

Čudotvorna slika “Majke Milosti” izrađena je na cedrovoj dasci. Njezin sveukupni sadržaj nije lako izraziti. Podijeljena je na tri dijela, a po nekima ona je zbir od pet slika.

 Čudotvorna slika “Majke Milosti” podijeljene je u tri okomita polja. U središnjem, najvećem polju je Marija koja doji, hrani Isusa. Marijin blagi pogled usmjeren je prema Isusu, ali i prema gledatelju slike. Dijete Isus ima ozbiljan pogled i podiže ruku za blagoslov. U gornjem dijelu lijevog i desnog bočnog polja prikazani su najvažniji događaji iz povijesti spasenja: Utjelovljenje (Navještenje) i Otkupljenje. Potonje je prikazano u tradicionalnoj ikonografskoj formi “deisisa” – prikaza Kristove otkupiteljske smrti na križu, prije koje je Crkvi preko sv. Ivana, najmlađeg apostola, Mariju ostavio za Majku. U donjoj polovici lijevog i desnog bočnog polja slike prikazani su svjedoci Crkve. Ono što je Isus propovijedao nastavili su učenici! Desno su apostoli sv. Petar, sv. Ivan i sv. Pavao. S lijeve strane su prikazani nepoznati sveti biskup (najvjerojatnije sv. Nikola), sv. Bartolomej (crven, jer mu je tijekom mučeništva odrana koža) i sv. Stjepan, đakon.

Slika 3. Gospa Trsatska (MJ)

Svetište Majke Božje Trsatske (najstarije Marijansko svetište u Hrvatskoj)

Od 1453. godine franjevci su čuvari svetišta. Knez Martin Frankapan uz crkvu je dao sagraditi i samostan u koji su se doselili franjevci. Tu se nalazi stara i bogata knjižnica s arhivom i bogata riznica s darovima i zadužbinama koje potječu od 14. stoljeća do današnjih dana (kapela Zavjetnih darova).

Slika 4. Kapela Zavjetnih darova (MJ)

Pored triptiha Gospe Trsatske tu je i veliki relikvijar srpske despotice Barbare rođene Frankapan darovan crkvi 1485. te dvoglavi orao iz masivnoga zlata ukrašen draguljima koji je zavjetni dar Karla V. iz 1536. godine, a vrijedna je i visokorenesansna srebrna skulptura Bogorodice s Isusom, visoka 35 cm koju je 1597. godine darovao hrvatski ban Toma Bakač–Erdödy za ozdravljenje sina. Još se tu čuvaju i Leopoldovi svijećnjaci te misno ruho koje je darovala Marija Terezija.

Mnoge su umjetnine bile uništene u velikom požaru 5. ožujka 1629. godine u kojem je stradao i veći dio samostana.

U kapeli Zavjetnih darova nalaze se zavjetne slike na kojima se obično vide lađe pomoraca kada im je u oluji zaprijetila životna opasnost, a ističe se i gotička skulptura Gospe Slunjske.

U sklopu samostana u 17. je stoljeću osnovana i gimnazija za školovanje mladih franjevaca te su više od stoljeća djelovali teološka škola, prva trsatska pučka škola i prva bolnica u Rijeci. Samostanska knjižnica posjeduje više od 20.000 svezaka, među kojima su i prva hrvatska neglagoljska knjiga »Lekcionar Bernarda Splićanina« (tiskan u Veneciji 1495.)  te »Evangelistarum« iz 1532. godine Marka Marulića, kao i «Raj duše», koji je bio osobni molitvenik grofice Katarine Zrinski autora Nikole Dešića. Samostanska knjižnica ima 17 inkunabula, knjiga tiskanih do 1500 godine.

Crkva Bležene Djevice Marije na Trsatu (Gospa Trsatska) najstarije je hrvatsko marijansko svetište kojemu hodočaste mnogobrojni vjernici. I papa Ivan Pavao II. Hodočastio je u svetište 2003. godine.

Majka Božja Trsatska je uz sv. Vida (su)zaštitnica Grada Rijeke.

Trsatske stube

Trsatske stube koje iz doline vode do crkve dao je sagraditi, kao zavjet, kapetan Klisa Petar Kružić 1531. Poginuo je u borbi s Turcima 12. ožujka 1537. Turci su mu odrubili glavu, prodali su je njegovoj sestri Katarini za 1000 dukata. Ona je bratovu glavu sahranila u crkvi Gospe Trsatske pod oltarom sv. Petra. Na nadgrobnoj ploči latinskim jezikom je zapisano: “Ovdje se čuva sahranjena glava znamenitog kliškog junaka Petra Kružića † 1537”.

Slika 5. Trsatske stube (MJ)

Slika 6. Spomen-ploča (MJ)

Prvotno je bilo 128 stepenica, a danas ih ima 561. Uz njih je nekoliko zavjetnih kapelica. Počinju s ulaznim baroknim trijemom s reljefom Bogorodice Tješiteljice (Bogorodica s djetetom u naručju). Iznad ulaza piše: CONSOLATRIX AFLICTORUM (tješiteljica tužnih). Nebrojeni hodočasnici su često i na koljenima prelazili ovaj put da bi se poklonili čudotvornoj Gospi Trsatskoj.

Crkva sv. Jurja

Crkva svetog Jurja je župna crkva Trsata. Sagradili su je krčki knezovi Frankopani sredinom 13. st. U crkvi su postavljeni oltari sv. Jurja, sv. Sebastijana i Majke Božje od Karmela, a prigrađena joj je kapela Sv. Dizme.

 Trsatski kaštel

Na mjestu današnjega kaštela nekada su bile rimske utvrde. Dolaskom Hrvata postaje njihova vojna utvrda. Hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. darovao je 1223. krčkim knezovima (kasnije Frankapanima) Vinodolsku županiju u čijem je sastavu bio i Trsat. Turci su osvojili Trsat 1527.

Trsat je prešao u posjed Zrinskih nakon udaje Katarine Frankopan za kneza Nikolu Zrinskog. Formiranjem Hrvatske krajine Trsat dolazi pod vlast Bečke komore. Kasnije je Trsat vraćen Frankopanima, ali formiranjem Vojne krajine opet je došao pod Bečku upravu. Povlačenjem Turaka kaštel ja dan na upravljanje riječkim kapetanima koji su ga zapustili pa je postao razvalina. Trsatski kaštel kupila je bakarska općina i prodala zapovjedniku austrijskog primorja grofu Lavalu Nugentu koji je kaštel preuredio u raskošnu rezidenciju. Grof Nugent umire 22. kolovoza 1862. u Bosiljevu pa biva prebačen u grobnicu „Mir junaka“ na Trsatu.

Na Trsatu se nalazi dom Hrvatske čitaonice Trsat. Dovršen je 1897., a djelo je Mate Glavana.

Izvori: Franjevački samostan, laudato.hr

Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…

Dr. Marko Jukić

Skip to content