HRVATSKA BAŠTINA – Stari grad Karlovac
Slika 1. Grb grada Karlovca (MJ)
Gradnja Karlovca započela je, planski, 13. srpnja 1579. izgradnjom karlovačke tvrđave, sa svrhom obrane od turskih osvajača. Gradnja je započela na posjedu Zrinskih, u podnožju staroga grada Dubovca. Gradnjom je upravljao tada glasoviti graditelj Martin Gambon. Karlovac (Carlstadt); grad je dobio ime u čast svoga osnivača austrijskoga nadvojvode Karla Habsburškog.
Grad je imao oblik šesterokrake zvijezde podijeljene u 24 pravilna prostorna bloka. U centru zvijezde nalazi se crkva Svetog Trojstva, najstarija građevina u gradu Karlovcu.
Car Rudolf u travnju 1581. (u Pragu) izdaje gradu Karlovcu (pod Dubovcem) ispravu posebnih povlastica: vojnici koji u gradu podignu kuću nasljeđuju je s pravom vlasništva i pravom prvenstva, u svemu, pred drugim građanima. Svi imaju povlastice slobodnih građana, poštujući red i ograničenja vojnoga grada. Grad dobiva pravo na dva velika godišnja sajma: prvi na dan Sv. Karla, 28. siječnja, a drugi na blagdan Sv. Margarete.
Slika 2. Crkva Presvetog Trojstva (MJ)
Tijekom mjeseca studenoga 1583. započela je gradnja prve karlovačke vojne bolnice.
Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Tijekom 16. i 17. st. poplave i požari ugrožavali su grad. U velikim požarima 1585. i 1594. izgorio je veliki broj kuća; grad je bio teško oštećen. Karlovcem su harale epidemije kuge, od kojih je najteža bila 1773. g., kada je pomrla gotovo polovica stanovništva. Turci su ukupno sedam puta opsjedali Karlovac, ali ga nisu uspjeli zauzeti. Posljednja osmanlijska opsada dogodila se 1672. g.
Kočnica razvoju grada bili su vojni propisi pa su Karlovčani tražili od kraljice Marije Terezije da Karlovac proglasi slobodnim kraljevskim gradom. Nakon učestalih molbi građana u Karlovcu je 6. prosinca 1693. godine uveden Magistrat s ograničenom samoupravom. Na traženje Hrvatskoga sabora grad je proglašen slobodnim kraljevskim gradom 9. kolovoza 1776. godine. Car Josip II. izdaje 1781. g. Povelju o privilegijima slobodnog kraljevskog grada s grbom.
Slika 3. Muzej grada Karlovca (MJ)
U 18. st. i u većem dijelu 19. st. Karlovac će postati najvažnijim trgovačkim gradom između Jadranskog mora i Podunavlja. Grade se ceste: Karolinska cesta Karlovac – Rijeka, Jozefinska cesta Karlovac – Senj i Lujzinska cesta Karlovac – Rijeka. Krajem 18. st. Karlovac se razvija gospodarski (prvo “zlatno doba” Karlovca), a sredinom 19. st. dolazi do procvata lađarstva na Kupi (drugo “zlatno doba”).
Slika 4. Palača Vranyczany u Karlovcu (MJ)
Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola (osnovana 1. prosinca 1804.), Prvo hrvatsko pjevačko društvo “Zora” te jedna od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku. Velika neorenesansna zgrada, “Zorin dom” sagrađena je 1892. godine.
Slika 5. Zorin dom (MJ)
Nacionalno svetište sv. Josipa nalazi se u Dubovcu, podno istoimenoga starog grada iz 13. stoljeća. Svetište su hrvatski biskupi proglasili (15. travnja 1987.) Nacionalnim svetištem svetog Josipa Crkve u Hrvata.
Slika 6. Spomen-ploča u Karlovcu (MJ)
Stari grad Dubovac
Na prapovijesnom humku povrh Kupe na 185 metara nadmorske visine smještena je gradina Dubovac. Slikoviti dvorac iz 13. stoljeća spomenik je feudalnog graditeljstva u Hrvatskoj. Prvi put spominje se 1339. godine, u povijesnim crkvenim spisima, premda je nastao mnogo ranije.
Slika 7. Stari grad Dubovac (MJ)
Gradom su gospodarile plemićke obitelji; posebno se ističu Frankopani u čijem je vlasništvu dobio i svoj današnji izgled renesansnoga kaštela s gotičkim elementima. Stari grad je kroz povijest promijenio brojne uloge te je prošao razne transformacije i obnove, a danas predstavlja atraktivno turističko izletište.
Slika 8. Karlovačka Zvijezda
Karlovačka Zvijezda je 1963. proglašena spomenikom kulture i otada stavljena pod zaštitu. Spomenici od nacionalnoga značenja su: ckva Presvetoga Trojstva s franjevačkim samostanom, crkva Sv. Nikole, Gradski muzej, zgrada Gradskog poglavarstva, Parohija i druge.
Sveti Josip je zaštitnik grada, a dan grada je 13. srpnja.
Izvori: karlovac.hr, enciklopedija, www.gmk.hr
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
