HRVATSKA BAŠTINA – Nastanak sveučilišta u Hrvatskoj
Slika 1. Spomen-ploča o prvom sveučilištu u Hrvatskoj (Zadar) (MJ)
Filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda osnovano je u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) 1396. godine. To je prvo sveučilište na prostoru današnje Hrvatske, koje je djelovalo do 1807. Sveučilište su ukinule francuske okupacijske vlasti koje su osnovale Licej s nastavom iz područja kirurgije, medicine, kemije i prava. Licej je ukinut 1811. godine. Sveučilište u Zadru obnovljeno je 2002.
Za usporedbu, najstarija sveučilišta u europskim gradovima: Bologna 1088., Padova 1222., Pariz 1229. (1160. – 1250.), Sorbona 1257.), Oxford 1096., Montpelier 1150., Cambridge 1209., Salamanci 1225. Barcelona, Perpignan 1303., Canterbery 1320., Prag 1348., Beč 1365. i drugi.
O povijesti školstva na tlu Hrvatske pisao je domenikanac prof. Stjepan Krasić. Objavio je četiri knjige: “Generalno učilište Dominikanskog reda u Zadru ili ‘Universitas Jadertina’ 1396 . – 1807.)’’, ‘’Liber Almi Studii Generalis S. Dominici Iadrae (1684. –
1790.)’’. ‘’Nastanak i razvoj školstva od antike do srednjega vijeka’’, ‘’Prag i Zadar – dva europska sveučilišna središta u XIV. st.’’. Istraživanje prof. Stjepana Krasića je važno zbog otkrića prvog visokog učilišta na našem tlu, u Zadru. Sveučilište “Universitas studiorum Jadertina” djelovalo je od 1396. do 1807.
Prof. Stjepan Krasić je u svojoj knjizi, objavljenoj u Zadru 1996., “Generalno učilište Dominikanskog reda u Zadru ili ‘Universitas Jadertina’ 1396. – 1807.” otkrio da je u Zadru davne 1396. osnovano prvo hrvatsko sveučilište koje je imalo dva fakulteta (filozofiju i teologiju) s privilegijom davanja najviših akademskih naslova. To otkriće je od najveće znanstvene i kulturne važnosti za Hrvatsku jer je to pokazatelj da je Hrvatska bila u skupini naprednih europskih zemalja.
Najstarije sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj je Sveučilište u Zagrebu (Universitas Studiorum Zagrabiensis). Njegova povijest počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. godine. Moderno Sveučilište u Zagrebu u današnjem obliku otvorio je hrvatski ban Ivan Mažuranić 19. listopada 1874. temeljem odluke austrijskog cara i hrvatsko-ugarskog kralj Franje Josipa I. (5. siječnja 1874.). Sveučilište je imalo tri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski, a Medicinski je trebao osnovati. (Osnovan je tek 1917.).
Slika 2. Spomen-ploča o bolnici i fakultetu u Zadru (MJ)
Hrvatska danas ima 9 sveučilišta:
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis, osnovano 23. rujna 1669.),
Sveučilište u Rijeci (lat. Universitas Studiorum Fluminensis, 17. svibnja 1973.),
Sveučilište u Splitu (lat. Universitas Studiorum Spalatensis, 15. lipnja 1974.),
Sveučilište u Osijeku (lat. Josip Juraj Strossmayer university of Osijek, 31. svibnja 1975.),
Sveučilište u Zadru (lat. Universitas Studiorum Jadertina, 4. srpnja 2002.),
Sveučilište u Dubrovniku (lat. Universitas Studiorum Ragusina, 1. listopada 2003.)
Sveučilište u Puli (lat. Universitas studiorum Polensis Georgii Dobrila, 29. rujna 2006.),
Hrvatsko katoličko sveučilište (lat. Universitas Studiorum Catholica Croatica, 3. lipnja 2006.
Slika 3. Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište Sjever (lat. University North, 22. siječnja 2014. (integracijom Veleučilišta u Varaždinu i Medijskog sveučilišta iz Koprivnice).
Jedino sveučilište izvan Republike Hrvatske na hrvatskom jeziku, koje čuva i njeguje hrvatski kulturni identitet, Sveučilište je u Mostaru (lat. Universitas studiorum Mostariensis, osnovano 11. veljače 1977.).
Prvo strano sveučilište na području Republike Hrvatske je Alma Mater Europaea (Službeni naziv: Alma Mater Europaea Europske akademije znanosti i umjetnosti), sa sjedištem u Salzburgu (Austrija) i svojim studijskim centrima u većim gradovima u Europi. Osnovala ga je Europska akademija znanosti i umjetnosti koja okuplja približno 1500 znanstvenika i umjetnika te čak 29 dobitnika Nobelove nagrade.
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
