Slika 1. Kamenita vrata, sjedište Družbe u Zagrebu (MJ)

Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Ordo fratres draconis croatici), Družba je, hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.

Družba je pravni sljednik hrvatskih vitezova zmajskoga reda Ordo equestris draconis (Red zmajskih vitezova) hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda Luksemburškoga, utemeljenog 1408. godine, u kojem su tada većinu činili hrvatski plemići. ‘Prvotni ‘Red zmajskih vitezova’ osnovalo je dvadeset i četiri plemenitaša. Zvali su se zmajonosci, a među osnivačima su hrvatski ban Hrvoje Vukčić Hrvatinić, car Svetog Rimskog Carstva Žigmund, srpski despot Stefan Lazarević, Alfonso V. (Napulj), Vladislav (Poljska) itd. Plemićki sloj hrvatskoga društva sačuvao je postojanje staroga reda te ga je prenio na obnovljenu zmajsku družbu. Osnovna zadaća družbe je kao i nekada sačuvati Hrvatsku katoličku kulturu i domovinu od nevjernika i krivovjeraca.

Emilij Laszowski i Velimir Deželić stariji obnovili su rad Družbe 16. studenoga 1905. u Zagrebu.  Družba je djelovala do 4. ožujka 1946. kada su komunistričke vlasti zabranile rad Družbe, a svu imovinu konfiscirali. Za vrijeme NDH, od 11. ožujka 1943., nazivala se Družba »Vitežkoga reda hrvatskog zmaja«. Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ obnovljena je  u Zagrebu 23. VI. 1990., a svečano ponovno uspostavljena 16. XI. 1990. Sjedište joj je u Kuli nad Kamenitim vratima, koju je Družba obnovila (1993.–99.) kao svoje zmajsko ishodište i simbol grada Zagreba.

Pravila Družbe potvrđena su 1906. godine, ali su više puta mijenjana i dopunjavana. Geslo Družbe je: „Pro aris et focis Deo propitio” (‘Za žrtvenike i ognjišta, s Božjom pomoći’).

Rad Družbe vodi Meštarski zbor koji se prema sadašnjim pravilima sastoji od Velikog meštra i 10 meštara, a bira se na 5 godina. Družba ima 19 Zmajskih stolova, kroz Maticu i konačno kroz aktivnosti i rad Meštarskog zbora i Velikoga meštra kao izabranog vrhovnog tijela uprave Družbe.

Matica Družbe, to jest Zagreb sa Zagrebačkom županijom, može imati najviše 101 člana, a svaki od 19 Zmajskih stolova po hrvatskim županijama može imati najviše 11 članova. Svaki član Družbe ima zmajsko ime.

U svojim je redovima Družba imala velik broj istaknutih imena hrvatske kulture i javnoga života; sudaca, odvjetnika, gospodarstvenika, svećenika, osoba koje su radile u državnoj i gradskoj upravi te osoba mnogih drugih zanimanja. Družba je postavila mnogobrojne spomen-ploče i podignula mnoge spomenike kako bi za buduće naraštaje očuvali uspomenu na znamenite Hrvate:

• iz Bečkoga Novoga Mjesta prenijeli su u Zagrebačku prvostolnicu (1919.) posmrtne ostatke Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana
• prenijeli su posmrtne ostatke Eugena Kvaternika i njegovih sudrugova (1921.)
• podignuli su spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku (1935.)
• osnovali Gradsku knjižnicu, Gradski arhiv, Gradski muzej u Zagrebu (1907.)
• osnovali Društvo za spasavanje (1909., danas Hitna pomoć) u Zagrebu
• spasili od rušenja Kamenita vrata
• uredili grob Ante Starčeviću u Šestinama
• potaknuli veliku nacionalnu proslavu 1000. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva (1925.)
• podignuli velik glagoljski natpis u Zagrebačkoj katedrali (1944.)

Družba je stekla stari grad Ozalj (1928.) u kojemu je uredila muzej i knjižnicu te kaštel Bakar (1935.).

Slika 2. i 3. Stari grad Ozalj (MJ)

Nakon obnove rada 1990. Družba je:

• za Domovinskoga rata (1991.– 95.) moralno i materijalno pomagala hrvatske branitelje, preuzela školovanje djece poginulih branitelja
• postavilamnoge spomen-ploče, podignula i obnovila mnoge spomenike
• objelodanila niz kulturnih i znanstvenih edicija
• organizirala velik broj znanstvenih simpozija i predavanja te objavila leksikografsku ediciju Kajkaviana croatica – Hrvatska kajkavska riječ (1996.)
• Družba je pred Kamenitim vratima podignula kip svojemu zaštitniku sv. Jurju (1994.)
• potaknula uređenje Hrvatske grude (Sokolska mogila) u Maksimiru (1994.)
• uredila grob Justine Mihanović Petropoljske, majke Antuna Mihanovića
• uredila spomen-područje Hrvatskoj majci u Velikoj Erpenji (1997. – 99.)
• potaknula povratak spomenika Gjuri Deželiću, ocu hrvatskog vatrogastva, na njegovo prvotno mjesto u ulici Gjure Deželića (1998.)
• podignula spomenik dr. Anti Starčeviću, ocu Domovine, u Zagrebu (1999.)
• Družba se djelotvorno uključila u obnovu razrušenih hrvatskih crkava i kulturnih ustanova. Trg ispred Kamenitih vrata nosi ime Družbe od 1995.

Kao najpoznatije članove mediji redovito navode Franju Tuđmana (Zmaj od Hrvatske), msgr. Đuru Kokšu (Zmaj od Krbuljina), akademika Andriju Mohorovičića(Zmaj Kvarnerski), slikara Ivana Lackovića (Zmaj od Batinske), grofa Jakoba Eltrza(Zmaj Vukovarski III.), Žarka Domljana (Zmaj Mosorsko-poljički), Nedjeljka Mihanovića (Zmaj Poljički III.), Vladimira Šeksa (Zmaj Dravski) kao Milana Bandića (Zmaj od Kamenitih vrata IV.), Dinamovog predsjednika Barišića, biskupa Bogovića i msgr. Juraja Jezerinca i druge.

Slika 4. Kip sv. Jurja u Zagrebu (MJ)

Bog nam sreću daj! – Hrvatski nek živi Zmaj!

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save