HRVATSKA BAŠTINA – Zadarska baština
Slika 1. Crkva Sv. Donat (MJ)
Zadar i šire zadarsko područje bili su naseljeni od pradavnih vremena na što ukazuju arheološka nalazišta. Ilirska plemena naseljavali su to područje nekoliko stoljeća prije Krista, a Rimljani osnivaju rimsku koloniju Colonia Julia Jader, 48. pr. Kr. Nakon pada Zapadnog Rimskog carstva Zadar dolazi pod vlast Bizanta, a nakon razaranja Salone postaje upravno središte Bizantske provincije Dalmacije. Tu ulogu glavnog grada Dalmacije Zadar će zadržati do 1918. O dugoj i burnoj prošlosti svjedoče mnogobrojni arheološki nalazi i dokumenti. Ovdje će biti spomenuti srednjovjekovni spomenici koji čine Zadar prepoznatljivim i posebnim.
Crkva sv. Donata
Najpoznatiji je spomenik i simbol grada Zadra, ujedno i najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranog srednjeg vijeka. Crkva Sv. Donata sagrađena je na ostacima rimskog foruma u 9. Stoljeću; početci Foruma su iz 1. st. prije Krista. Sagrađena je na tradicijama ranobizantske arhitekture u ranom srednjem vijeku. Crkva se prvi put spominje sredinom 10. stoljeća u spisima bizantskog cara Konstatina Porfirogeneta. Kružnog je oblika i nije se sačuvala u obliku kako je prvotno sagrađena. Do 15. stoljeća nazivala se crkva Sv. Trojstva, a od tada nosi ime Sv. Donat, po biskupu koji ju je dao sagraditi.
Crkva Sv. Marije
Crkva Sv. Marije pripada ženskom benediktinskom samostanu sv. Marije koji je osnovala plemkinja Čika 1066. godine. Na mjestu nekadašnje neugledne crkve podigla je trobrodnu crkvu koja je posvećena 1091. godine. Njezina kći Vekenega početkom 12. st. sagradila je kapitularnu dvoranu i monumentalni zvonik. U samoj crkvi nalazi se i grobnica opatice Vekenge koja je umrla 1111. godine. Samostanski arhiv čuva vrlo vrijednu zbirku povelja u kojima se spominju hrvatski kraljevi iz 11. st. Pročelje crkve i njezin južni bočni zid, kao i glavni portal, u renesansnom su stilu. Na zvoniku se nalazi natpis u spomen Kolomanovog ulaska u Zadar 1102. godine. Crkva je razrušena u anglo-američkom bombardiranju u Drugom svjetskom ratu, ali je uspješno rekonstruirana.
Slika 2. Crkva Sv. Marije (MJ)
U građevnom sklopu crkve Sv. Marije, odnosno njezina samostana, čiji su objekti tijekom Drugog svjetskog rata bili teško oštećeni, 1972. godine formiran je reprezentativni postav – Stalna izložba crkvene umjetnosti, popularno nazvana “Zlato i srebro Zadra”.
Crkva Sv. Krševana
Trobrodna bazilika s tri bogato ukrašene polukružne apside pripadala je muškom benediktinskom samostanu. Sagrađena je u romaničkom stilu i posvećena 1175., a ime je dobila po sv. Krševanu mučeniku, zaštitniku grada Zadra.
Unutrašnjost crkve krase freske romaničko-bizantinskih karakteristika. U svetištu se nalazi monumentalni glavni oltar izgrađen 1701. godine na kojega su 1717. postavljena četiri kvalitetna kipa od bijeloga mramora koji predstavljaju zaštitnike Zadra. Rad su mletačkog kipara Alvise Tagliapietra.
Slika 3. Crkva sv. Krševana (MJ)
Crkva Sv. Šimuna u Zadru
Prvobitno ranokršćanska trobrodna bazilika iz 5. st., potom pregrađena crkva Sv. Stjepana s gotičkim elementima iz 14. st., dok je današnji izgled s baroknim detaljima dobila u 16. st. Poznata srebrna škrinja Sv. Šimuna iz 1380. nalazi se na glavnom oltaru crkve. Škrinja je zlatarsko djelo velike vrijednosti koju je za relikviju Sv. Šime dala izraditi ugarsko-hrvatska kraljica Elizabeta. Škrinju je izradio zlatar Franjo iz Milana, nastanjen u Zadru. Južno od crkve nalazi se rimski stup postavljen 1729. godine, a sastavljen je od dvaju stupova rimskog hrama koji su se do tada čuvali na kapitoliju Foruma.
Crkva i franjevački samostan sv. Frane
Crkva se nalazi na zapadnom kraju grada. Najstarija je dalmatinska gotička crkva. Posvećena je 1280. Unutrašnjost je jednostavna. Iz kora se ulazi u sakristiju. Iza glavnoga oltara crkve iz 1672. godine nalazi se nekadašnje svetište i u njemu korska sjedala bogato ukrašena rezbarijama u stilu cvjetne gotike iz 1394. godine, rad Giacoma da Borga Sansepolcra.
Sakristija, koja se nastavlja na kor, važna je za hrvatsku povijest, jer je u njoj 1358. godine sklopljen Zadarski mir između mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika Anžuvinca, kojim su se Mlečani odrekli svojih pretenzija na Dalmaciju.
Crkva svetog Dominika
Gotička crkva sv. Dominika nalazi se zapadno od Kopnenih vrata. U sklopu samostana djelovalo je i prvo sveučilište koje se spominje još davne 1396. godine.
Generalno filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda u Zadru osnovano je još daleke 1396. godine kao najstarije od hrvatskih sveučilišta, odnosno kao prvo sveučilište na prostoru današnje Hrvatske, koje je djelovalo do 1807. godine. Od tada su u Zadru djelovale ustanove visokog školstva do osnivanja obnovljenog Sveučilišta u Zadru 2002. godine.
Slika 4. Spomen-ploča na prvo sveučilište u našim krajevima (MJ)
Crkva Sv. Mihovila
Pročeljem crkve Sv. Mihovila dominira reljefno ukrašen gotički portal iz 14. stoljeća. U njezinoj jednobrodnoj unutrašnjosti nalazi se drevno oslikano polureljefno raspelo iz 13. stoljeća. U samostanu je smještena i manja zbirka umjetnina.
Katedrale sv. Stošije
Zadarsku katedralu posvećenu sv. Stošiji ukrašava izvana na pročelju ruža te na zabatu glavne lađe manja gotička ruža, naknadno umetnuta. Portali imaju karakterističan romanički oblik. Danas se unutrašnjost katedrale doima svojom monumentalnošću (glavna lađa je triput šira od sporednih). Zvonik katedrale koji danas dominira Zadrom, započet je još u kasnom srednjem vijeku, da bi ga tek 1892. dovršio engleski arhitekt Thomas Graham Jackson po uzoru na zvonik rapske katedrale.
Slika 5. i 6. Zadarska katedrala sv. Stošije (MJ)
Crkva svetog Andrije i Svetog Petra
Jednobrodna crkva sv. Andrije odlikuje se jednostavnom fasadom iz 17. stoljeća te ostatcima fresaka romano-bizantskih karakteristika s kraja 12. stoljeća dok su južni bočni zid i apsida sagrađeni u 5. stoljeću. Na njenu apsidu nadovezuje se crkvica Sv. Petra s antičkim elementima.
Crkva Gospe od Zdravlja u Zadru
Podignuta je u 18. stoljeću u baroknom stilu na mjestu starije crkve, kao mauzolej nadbiskupa Zmajevića. U njoj se čuvala slika Gospe od Kaštela koju je naslikao Blaž Jurjev Trogiranin u 15. st. (danas je u stalnom postavu izložbe crkvene umjetnosti). U Drugom svjetskom ratu bila je potpuno razorena te je preostao samo zvonik i malo svetište. Obnovljena je tek 1990. godine vrijednom donacijom pokojnog Msgr. Simeona Duce koji je u njoj i pokopan.
Crkva Svetog Ilije Proroka
Pravoslavna crkva podignuta neposredno uz Forum u 16. stoljeću za potrebe grčkih pomoraca i trgovaca. U 18. stoljeću je nadograđena i predana na upotrebu srpskoj zajednici.
Ostaci crkve Stomorica
Danas su sačuvani samo temelji nekad šesterolisne predromaničke crkve (isprva posvećene Sv. Uršuli), koja je još imala i kupolu, a umjesto jedne apside sagrađen joj je pravokutni krak sa zvonikom. U 16. stoljeću je porušena, 1883. godine arheološki istražena, nakon toga zasuta te napokon 1966. godine otkopana i konzervirana. Priča kaže da oblik tlocrta ove crkvice, koja podsjeća na ključ, simbolizira ključeve Sv. Petra.
Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar uvrštene su na popis Svjetska baština – UNESCO (2017., 41. zasjedanje).
Gradske zidine (Muraj)
Monumentalna Kopnena vrata (Porta terraferma) Michelea Sanmichelija iz 1543. godine u luci Foša. Sačuvani su ostaci iz rimskog doba, iz srednjeg vijeka te najviše iz 16. st. Uz bedeme se nalazi srednjovjekovna “Kapetanova kula”.
Slika 7. Kopnena vrata (MJ)
Slika 8. i 9. Gradske zidine
Arheološki muzej u Zadru
Osnovan 1832., a izloženi su arheološki ostaci od 7. do 12. st. Izloženi su predmeti iz rimskog doba i prapovijesni arheološki materijal iz paleolika, neolitika i metalnih doba.
Narodni trg
Glavni zadarski trg i okupljalište. S njegove zapadne strane je crkva sv. Lovre iz 11. st., zgrada Gradske straže iz 1562. i toranj sa satom iz 18. st., a nasuprot se nalazi Gradska loža iz 13. st. Na sjevernoj strani trga je Gradska vijećnica podignuta 1934. godine u doba fašističke vladavine.
Arsenal
Arsenal je spomenik kulture nulte kategorije, izgrađen u 18. stoljeću za vrijeme mletačke uprave kao skladište za vojnu flotu. Nakon obnove funkcionira kao mediteranski gradski trg u zatvorenom prostoru i jedno je od središta javnog, kulturnog i zabavnog gradskog života bogato događanjima.
Knjižnica
Knjižnični fond danas prelazi brojku od 50 000 svezaka, a tematski najviše pokriva područja povijesti, državne uprave, prava, pomoćnih povijesnih znanosti, zakonodavstva, politike, geografije i slično.
Muzeji: Arheološki muzej Zadar, Narodni muzej, Muzej antičkoga stakla
Zadarski barkajoli
Jedan od zaštitnih znakova grada Zadra. Oni već 800 godina s malim čamcima na vesla povezuju dva kraja gradske luke po svim vremenskim uvjetima štedeći na taj način vrijeme svojim vjernim putnicima. Ova tradicija se već stoljećima prenosi s koljena na koljeno u nekoliko obitelji, a uspjela se održati unatoč svim izazovima modernog vremena.
Maraschino
Originalni zadarski liker Maraschino priznat diljem svijeta. Prepoznatljiv je po karakterističnom slatkom okusu i aromatičnom mirisu. Priprema se po tradicionalnoj recepturi koju su stvorili ljekarnici dominikanskog samostana početkom 16. stoljeća.
Zadarski perivoji: Perivoj kraljice Jelene Madijevke, Perivoj Vladimira Nazora, Perivoj Vrulje, Perivoj Riva, Perivoj Gospe od zdravlja i Perivoj Jarula.
Morske orgulje i Pozdrav Suncu u Zadru, 2008., nove su atrakcije Zadra.
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
