HRVATSKA BAŠTINA – Zelena potkova

Nedjelja, 3 siječanj 2021 7:36
Written by: Michael Jukic

Slika 1. Zrinjevac (MJ)

Zelena potkova ili Lenucijeva (Lenuzzijeva) potkova naziv je za urbanističku cjelinu koja se sastoji od sedam trgova – perivoja i jednoga parka u Donjem gradu u Zagrebu. U drugoj polovici 19. stoljeća formirao se urbanistički i građevinski Donji grad, zamišljena je Zelena potkova ili tzv. Lenucijeva potkova koja je Zagrebu dala atribut modernoga grada. Zelenu potkovu čine trgovi: Trg Nikole Šubića Zrinskoga, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg dr. Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Antuna i Vladimira Mažuranića te Trg Republike Hrvatske i Botanički vrt. Unutar okvira potkove nalaze se Trg Petra Svačića (Snačića) i Trg Petra Preradovića. Iz ptičje perspektive podsjeća na potkovu.

Na ideji stvaranja Zelene potkove radili su Milan Lenuci, Rupert Melkius i Adolf Hudovski. Prednacrt je napravljen 1882. godine, a nova regulatorna osnova napravljena je 1887.

Slika 2. Glazbeni paviljon na Zrinjevcu, postavljen 6. veljače 1891. (MJ)

Milan Lenuci (1849. – 1924.), zagrebački arhitekt i urbanist, rođen je u Karlovcu. Diplomirao je na Visokoj tehničkoj školi u Grazu. Kao voditelj Građevinskoga ureda grada Zagreba od 1892. imao je veliku ulogu u realizaciji ideje Zelene potkove pa neki Zelenu potkovu nazivaju i Lenucijeva potkova. Uredio je Tomislavov trg i oblikovao Starčevićev, Marulićev i Mažuranićev trg početkom 20. st. Dao je snažan autorski doprinos razvoju grada Zagreba. Umro je u Zagrebu 1924.

Urbanizacija Donjega grada započinje novim javnim prostorima: Novim trgom (danas Trg Nikole Šubića Zrinskog) i Zapadnim trgom (danas Trg Republike Hrvatske). Novi trg, prvi javni prostor južno od Harmice, nastaje 1826. Početkom šezdesetih godina devetnaestoga stoljeća prostor južnije od Harmice bio je zagrebačka periferija s oranicama, pašnjacima, vrtovima i vinogradima. Na području današnjega Zrinjevca održavao se stočni sajam do 1866. Godine 1865. izrađena je Prva regulatorna osnova Zagreba u kojoj je predstavljen Novi trg – Trg Nikole Šubića Zrinskog. (Trg je ime po Nikoli Šubiću Zrinskom dobio 1866.).

Ideja Zelene potkove formulirana je prvi put 1882. tekstom i nacrtom. Nova regulatorna osnova Zagreba (1887./1888.) potvrđuje ideju o perivojskom okviru središta Donjega grada. Utvrđena su tri dijela zelenog okvira: Istočni (Trg Nikole Šubića Zrinskoga, Akademički trg, Trg Franje Josipa I.), Južni (Botanički vrt, Trg dr. Ante Starčevića) i Zapadni perivoj (Sveučilišni trg, Trg Mažuranića, Trg Marka Marulića).

Zelena potkova predstavlja najznačajniji urbanistički zahvat u povijesti hrvatske arhitekture i gradogradnje. Hortikulturno uređeni trgovi nazvani su “potkova” jer su formirani u obliku slova “u”, pri čemu s južne, istočne i zapadne strane okružuju središte zagrebačkoga Donjega grada. Karakteristična je po reprezentativnim javnim zgradama i privatnim palačama s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Istočni perivoj

Slika 3. Strossmayerov trg (MJ)

Slika 4. Umjetnički paviljon (MJ)

Sedamdesetih godina 19. stoljeća donesena je konačna odluka o preseljenju sajmišta s Trga Nikole Šubića Zrinskog na Zapadni trg koji se od 1878. naziva Sajmište. Odlučeno je da se uredi istočni perivoj. Uređenje je trajalo tri godine, od 1870. do 1873. Više puta perivoj je preuređen, a 1893. dobiva oblik koji i danas ima. Trg Nikole Šubića Zrinskog, Zrinjevac, spada u najljepše zagrebačke parkove. Na obodima trga izgrađene su reprezentativne zgrade, a južno je izgrađena zgrada Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te zgrada Kemijskoga laboratorija i stvoren je novi trg, Akademički trg (Trg Jurja Josipa Strossmayera). Godine 1895. utvrđen je Trg Franje Josipa I. (danas Trg kralja Tomislava) od Akademičkog trga do željezničkog kolodvora. Umjetnički paviljon sagrađen je1896.

Slika 5. Tomislavac (MJ)

Zapadni perivoj

Akademijski savjet Sveučilišta zahtijevao je (30. srpnja 1882.) da se stočno sajmište ukloni i da se trg uredi kao perivoj te preimenuje u Sveučilišni trg jer se odlukom Zemaljske vlade, od 1. listopada 1882. godine, Sveučilište seli s Gornjega grada u zgradu kojoj je prvotna namjena bila da bude bolnica (bila je iznajmljena tvornici duhana). Trg je 1888. dobio ime Sveučilišni trg jer se u zgradu današnjega rektorata seli Sveučilište. Izgrađena je Obrtna škola, Zemaljski muzej, Dom Hrvatskog sokola i Kola. Sjevernu stranu zapadnoga perivoja čine Mažuranićev trg i Trg Marka Marulića. Na Mažuranićevom trgu se, osim drugih značajnih zgrada, nalazi i zgrada Trgovačko-obrtničke komore uz koju je bila i zgrada njezinoga muzeja. Zapadnom perivoju pripada Trg Khuen- Hedervaryja (danas Roosvetlov trg). Na tom trgu izgrađen je Školski forum (na poticaj Izidora Kršnjavoga) koji je svečano otvoren kada i novo Narodno zemaljsko kazalište 1895. za vrijeme posjeta cara Franje Josipa I.

Slika 6. Zgrada Sveučilišta u Zagrebu (MJ)

Slika 7. HNK (MJ)

Zapadnu stranu Zagrebačke zelene potkove zatvara prema Savskoj ulici Rooseweltov trg s tzv. Školskim forumom (Kraljevskom realnom gimnazijom odnosno Donjogradskom gimnazijom) te Trg Republike Hrvatske čijim središtem dominira zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, dok se sa sjeverne strane ističe Hrvatski učiteljski dom, a s južne strane Obrtna škola (danas Muzej za umjetnost i obrt) koja je godine 1887./1892. izgrađena prema projektu arhitekta Hermanna Bolléa. Najstarija zgrada na trgu je zgrada Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. Bila je građena za bolnicu Sestara Milosrdnica.

Južni perivoj

Realizacija ideje južnoga perivoja započinje izgradnjom Botaničkoga vrta, 1884. godine. Botanički vrt jedini je pejzažni perivoj u sklopu Lenucijeve potkove. Na istočnoj strani Botaničkoga vrta formiran je Trg dr. Ante Starčevića; nalazi se jugozapadno od Tomislavovog trga. Trgom dominira zgrada Starčevićevog doma s pročeljem okrenuta prema jugu.

Slika 8. Botanički vrt (MJ)

Južni perivoj nastavlja se Mihanovićevom ulicom s hotelom Esplanada (1922./1925.), Središnjim uredom za osiguranje radnika, Poslovnom upravom kraljevske ugarske državne željeznice kao i drugim značajnim zgradama te Botaničkim vrtom i Trgom Marka Marulića sa zgradom Sveučilišne knjižnice (danas Državni arhiv).