Mediteranska prehrana
Slika 1. Svježa riba (MJ)
Mediteranska prehrana upisana je na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne baštine.
Dana 4. prosinca 2013. godine potvrđeno je da je multinacionalna kandidatura Španjolske, Cipra, Grčke, Italije, Maroka, Portugala i Hrvatske pod nazivom: Mediteranska prehrana (Mediterranean diet), upisana na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.
U rujnu 2008. godine zemlje: Grčka, Italija, Maroko i Španjolska predale su zajedničku kandidaturu za upis mediteranske prehrane na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva pod nazivom „Mediteranska prehrana“ (Mediterranean Diet) te je ona prihvaćena i upisana na Reprezentativnu listu 2010. godine.
Slika 2. Riba s gradela (MJ)
U ljeto 2011. godine Španjolska je, kao koordinator četriju zemalja, uputila službeni poziv Hrvatskom povjerenstvu za UNESCO za pridruživanjem Republike Hrvatske zajedničkoj kandidaturi, a poziv je bio upućen i Cipru i Potugalu. Ministarstvo kulture je prihvatilo poziv za pridruživanjem te se u Upravi za zaštitu kulturne baštine, u suradnji sa stručnjacima Instituta za etnologiju i folkloristiku, a čije područje istraživanja i proučavanja jest i tradicijska prehrana, pripremila kandidatura.
Slika 3. Tjestenina s plodovima mora (MJ)
Uvrštenje Mediteranske prehrane na hrvatskom Jadranu na nacionalnu listu bio je uvjet za pridruživanjem Republike Hrvatske zajedničkoj kandidaturi.
U obrazloženju odluke između ostalog stoji da je Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelu zaleđa, uvjetovana ekološkim, klimatskim, povijesnim i kulturnim čimbenicima Mediterana, a u Hrvatskoj se očituje u društvenoj, duhovnoj i materijalnoj sferi svakodnevnog života, te u običajima životnog i godišnjeg ciklusa. Mediteranska prehrana temelj je identiteta ljudi koji žive na tom prostoru i tekovina je raznih kultura i utjecaja, koje se kontinuirano prenose s koljena na koljeno. Mediteranski model prehrane osnova je cjelokupnoga kulinarskog sustava obale, otoka i dijela zaleđa, pa se prehrana razlikuje među pojedinim mjestima i društvenim slojevima, a može se podijeliti na ribarsku i težačku ili na njihovu kombinaciju, što je vrlo čest slučaj na otocima. Temelj te prehrane svodi se na uporabu određenih namirnica, te njihovu pripremu i konzumaciju koja je donekle različita u svakodnevici i na blagdane.
Ujedno je i jedinstvena zbog oblikovanja kulturnoga identiteta svojstvenog za hrvatski Jadran, njegove obale, otoka i dijela zaleđa, što se ponajviše očituje u običajima i obredima te govoru.
Mediteranska prehrana kao stil života na listi UNESCO-a
Svi se nutricionisti slažu da je mediteranska prehrana najzdraviji način prehrane, koji se bazira na maslinovom ulju, vinu, srdeli i ostaloj morskoj ribi, kozjem siru… I UNESCO je to prepoznao te zaštitio mediteransku prehranu ne samo kao zbir nutricionističkih namirnica, nego kao stil života koji je po mjeri čovjeka, kao koncept življenja. Mediteranska prehrana se sastoji i od skupine vještina, znanja i običaja koji povezuju krajolik s trpezom.
Slika 4. Svježa salata (MJ)
“Udruga hvarski vinari”organizirala je 1. festival mediteranske prehrane. Ova UNESCO-va zaštita je zapravo jedna markica, koja kaže da je to prepoznato kao dobar model i kao osnova za održivi razvoj u onom smislu da moramo paziti na prostor u kojem živimo na planetu. Ono na što treba paziti da se način života koji je stvarno po mjeri čovjeka – čuva, na onim nekim temeljnim znanjima i resursima koji su nam dani. Ako je tu polje, stvarno je glupo ne saditi nešto u njemu, ističe dr. sc. Jelena Ivanišević s Instituta za folkloristiku i etnologiju u Zagrebu.
Slika 5. Kokot s krompirom (MJ)
A u Starogradskom polju, najvećem plodnom polju na nekom od hrvatskih otoka, već se 2400 godina sadi loza i maslina. Hvar ima svoju priču o vinu, krajolik Hvara modeliran je zbog vina. Vino nam je ispisalo povijest, vino u nama budi emocije. Vino nije samo sok od prešanog grožđa, nego je koncentrat povijesti, koncentrat vjerovanja, etičkih vrijednosti, emocija, teritorija i zbog toga se razlikuje od ostalih pića. Vino je esencija svega što nam Mediteran daje, kaže doc. dr. sc. Ernesto Di Renzo sa Sveučilišta Tor Vergata u Rimu. Autohtone sorte hvarskog vina su: bogdanuša, darnekuša, parč i plavac mali. Uz hvarsko vino najbolje prija – srdela.
Nažalost, mnogi još nisu svjesni činjenice da se mediteranska prehrana u Hrvatskoj nalazi na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine.
Veliki promotor mediteranske prehrane u svijetu je George Mateljan koji više desetljeća istražuje kvalitetu namirnica. U svojoj knjizi “Najzdravije namirnice svijeta” otkrio je 100 najzdravijih namirnica svijeta, od toga se u našem, dalmatinskom, podneblju nalazi 90 namirnica. Mateljan posebnu naglašava važnost pravilne pripreme povrća za očuvanje nutritivne vrijednosti i punine okusa namirnice.
Mediteranska prehrana ili sredozemna dijeta sastoji se od skupine vještina, znanja i običaja koji povezuju krajolik s trpezom, uključujući način uzgoja usjeva, žetve, ribolova, konzerviranja hrane, njezine obrade i priprave, a ponegdje i način njezine konzumacije.
Mediteransku prehranu čine: riba, meso, maslinovo ulje, žitarice, povrće, vino, mlijeko…
Slika 6. Hobotnica s krompirom (MJ)
Otoci Brač i Hvar u društvu Španjolske, Italije, Grčke i Maroka zajednički su nositelji zaštićene mediteranske prehrane jer dio sastojaka i začina, kao i običaji povezani s pripremom nekih jela, predstavljaju zajedničko kulturno bogatstvo.
Svako jelo krije svoju priču, bez obzira na to je li riječ o hvarskoj gregadi ili bračkoj janjetini, brudetu – tom amblematskom ribarskom jelu ili pak spravljanju svakojakih jela na gradelama, veza domaćeg stanovništva s običajima spravljanja jela važna je koliko i sama konzumacija hrane. Veća obiteljska okupljanja ili pučke fešte jedinstvena su prilika da se mirisima, a ponajprije okusima pronikne u običaje, vještine nabave hrane, ali i znanja i vještine kuhanja koje su kroz stoljeća rijetko mijenjana, možda samo malo usavršavana. Konzumacija jela društvena je stvar i od iznimne važnosti za dalmatinski identitet, a svako jelo s ponosom se spravlja i s poštovanjem konzumira.
Posebno je popularan obrok Mediteranska marenda, a konzumira se između dva glavna obroka. Tu marendu može činiti slana riba s maslinovim uljem i čašom vina ili komadić sira s čašom vina. Marenda se konzumira u društvu.
Izvori: Ministarstvo kulture RH, Wikipedia
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić
