SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Karlovac
Karlovac je grad na četiri rijeke koje prolaze kroz grad: Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica.
Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu.
Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka – 13. srpnja 1579. godine. Osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.
Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine.
Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova.
Tvrđava – jezgra grada građena je u obliku šestokrake zvijezde, podijeljene na 24 gotovo pravilna bloka s pravokutnim rasterom ulica. Na glavnom trgu, tzv. Zvijezdi, nalazi se ranobarokna franjevačka crkva Presvetoga Trojstva sa samostanom (XVII–XVIII. st.), Vojarna (1783), palača oružarne, pravoslavna crkva sv. Nikole (1784–86) i pil s kasnobaroknim kipom Bl. Djevice Marije.
Spomenici i znamenitosti: Franjevački samostan i crkva Svetog Trojstva, Nacionalno svetilište Svetog Josipa, Pavlinski samostan u Kamenskom, Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole, Zvijezda-povijesni centar Karlovca, Školska športska dvorana Mladost, zaštićeni spomenik arhitekture, U gradu parkova ljepotom se ističe Vrbanićev perivoj. Karlovačko kulturno dobro je Žitna kuća, arhitektonski spomenik kratkog razdoblja francuske vladavine u Karlovcu.
Na području grada sačuvan je veći broj baroknih palača (Frankapana, XVIII. st., danas Gradski muzej) i klasicističkih kuća (grofa Janka Draškovića, 1828) te mnogobrojne bidermajerske građanske kuće. Izvan tvrđave ističu se zgrada Hrvatske čitaonice (1838) i Zorin dom (1893), srednjovjekovni grad Dubovac (XIII–XVI. st.), crkva sv. Marije Snježne (XVII–XVIII. st.), kaštel u Turnju (XVI. st.) i dr.
Karlovac je važno prometno središte. Prve planski izgrađene ceste prema moru u XVIII. i XIX. st. polazile su iz Karlovca kao ishodišne točke: Karolinska (do Rijeke i Bakra), Jozefinska (do Senja) i Lujzinska (do Rijeke).
