Na tvrđavi Gripe položeno cvijeće i održana prigodna molitva povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima
Dana 23. kolovoza 2022. povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima pred ulazom na tvrđavu Gripe u Splitu održana je prigodna svečanost u sklopu koje su položili cvijeće gradonačelnik Splita Ivica Puljak, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja, predsjednik Gradskog vijeća Splita Željko Domazet, predsjednik Skupštine Splitsko-dalmatinske županije Mate Šimundić te predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga iz Domovinskog rata. Prigodnu homiliju i molitvu za sve poginule od strane totalitarnih režima, kod nas u prvom redu od komunističkog režima, predvodio je don Vjenceslav Kujundžić.
Ovom događaju nazočili su i gradski vijećnici Vide Popović i Jakša Balov te predsjednik Vijeća Gradskog kotara Neslanovac Marijan Bašić.
Tvrđava Gripe je nekadašnji talijanski fašistički zatvor u vrijeme okupacije tijekom II. svjetskog rata, a u poraću zatvor jugoslavenskih komunističkih vlasti. Upravo na to mjesto su dovođeni brojni naši sugrađani koji nisu odgovarali fašističkom i komunističkom režimu, tu su mučeni, proganjani, a brojni su tu i skončali, bez ikakvih dokaza, bez suda i bez pravde. Upravo ova tvrđava je prvi objekt kojeg su hrvatski branitelji 15. rujna 1991. oslobodili od agresorske vojske i dali na korištenje kulturnim djelatnicima našeg Grada.
Danas Europa i svijet obilježavaju Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima, dan na koji se prisjećamo onih ljudi koji su svoje živote izgubili zbog suludih totalitarnih ideologija i sustava – nacističkih, fašističkih i komunističkih. Europska unija je, na poticaj europskih intelektualaca i žrtava komunističkih progona, 2008. godine ovaj dan proglasila danom sjećanja na žrtve progona totalitarnih režima. Hrvatska je primjer zemlje koja je mnogo propatila kroz cijelo 20. stoljeće i koja je bila žrtva svih totalitarnih režima i diktatura, pod raznim stranim silama. Brojne žrtve iza sebe su ostavili fašistički, nacistički i komunistički režimi. Kao što su Europski parlament u Rezoluciji o europskoj savjesti i totalitarizmu i Hrvatski sabor u Deklaraciji o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. istaknuli, karakter svih totalitarnih režima je jednak i obilježen je masovnim kršenjima ljudskih prava i zločinima. Upravo zbog toga je potrebno posebno naglasiti da, za razliku od nacističkih i fašističkih režima koji su odmah poslije rata adekvatno procesuirani, a veći dio počinitelja masovnih zvjerstava osuđen, žrtve komunističkih režima nisu dobile dovoljnu pravnu zadovoljštinu, a počinitelji tih zvjerstava nisu stigli pred lice pravde. Čak i Europska unija je značaj te činjenice uvidjela relativno kasno, tek 2008. godine.
hu-benedikt.hr
