Domovinski rat: Zločini Armije BiH u općini Čapljina (1992. – 1995.)
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u općini Čapljini bilo je 14.969 (53,7%) Hrvata, a prema popisu iz 2013. taj se broj povećao na 20.538 (78,5%) zbog doseljenih Hrvata koji su prognani s područja koje kontroliraju Muslimani i Srbi. Broj Hrvata povećao se za 5.569 odnosno za 37,2%.
Prema knjizi Davora Marijana i suradnika u općini Čapljina ratni je zločin izvršen nad 22 Hrvata. Muslimani su ubili 16, a Srbi 6 Hrvata (u selu Hotanj).
Prema Istraživačko-dokumentacijskom centru (Sarajevo) u Čapljini su tijekom rata (1991. – 1995.) ukupno ubijene 72 osobe hrvatske nacionalnosti (4 civila i 68 vojnika).
Od veljače 1992. godine započele su srpske provokacije i granatiranja civilnih i sakralnih objekata (župna crkva sv. Franje Asiškoga, Franjevačka rezidencija i župni stan). Oštećene su crkve u Hutovu, Čeljevu i Trežibatu.
Između Hrvata i Muslimana je vladalo nepovjerenje koje je poticalo muslimansko vodstvo iz Sarajeva. Muslimani napuštaju HVO i prelaze u jedinice Armije BiH. Armija BiH planirala je potisnuti HVO s Dubravske visoravni i tako si otvoriti put za izlazak na Jadransko more kod Neuma. Odlučan sukob između Hrvata i Muslimana odigrao se 13. srpnja 1993. na Bivoljem brdu. Nakon teških borbi prodor Armije je suzbijen pa je propao bošnjački san prodora prema Stocu i Neumu.
Ratni zločin nad Hrvatima (civilima i zarobljenim pripadnicima HVO-a):
- Komandosi Armije BiH, „Crne pantere“ upali su na Dubravsku visoravan (12. rujna 1993.) koja je bila pod kontrolom HVO-a. Postavili su zasjedu i u selu Stanojevići zarobili 6 pripadnika HVO-a i ubili ih. Nije bilo nikakve borbe. Podatke o događaju prikupio je i Španjolski bataljun (SPABAT) UNPROFOR-a iz Međugorja te napravio izvješće.
- Istog dana (12. rujna 1993.) nestala su 2 pripadnika HVO-a i tri civila s područja općine Čapljina koje su pripadnici Armije BiH ubili. Tijela su pronađena 27. rujna 1993. te je izvršen očevid. Očevid su izvršili lokalni istražni organi, predstavnici UNPROFOR-a, predstavnici Međunarodnog Crvenog križa, Europski promatrači i civilna policija UNPROFOR-a. Žrtve su bile vezanih ruku i bile su s prerezanim vratovima. U Splitu je utvrđen identitet žrtava.
- Dva pripadnika HVO-a ubijena su s leđa 2. listopada 1993. godine.
- Dva pripadnika HVO-a bila su zarobljena (izvan borbenih akcija), mučena i ubijena 10. listopada 1993.
- U blizini Opličića je 26. travnja 1994. na okrutan način ubijen Vlado Prce (zemljoradnik koji se vraćao iz vinograda).
Za počinjene ratne zločine nitko nije odgovarao osim za ubojstvo Vlade Prce. Za njegovo ubojstvo osuđen je Zlatko Klepo, pa je bio oslobođen i ponovno optužen, ali više nije bio dostupan (pobjegao je).
Za počinjene zločine nitko od pripadnika Armije BiH nije odgovarao.
Foto: Višići Radio Čapljina
Dr. Marko Jukić
