SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Starogradsko polje
Starogradsko polje na otokuHvaru je zaštićeni kulturni krajolik u kojem je antička grčka podjela zemljišta sačuvana do današnjih dana kao sustav putova i terasiranih parcela. Riječ je o najbolje sačuvanom antičkom grčkom katastru na Sredozemlju zbog čega je od 2008. godine 7. hrvatski lokalitet koji se nalazi na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine.
Starogradsko polje je krško polje u središnjem dijelu otoka Hvara, između Staroga Grada i Vrboske. Dugačko je oko 6 km, s prosječnom širinom od oko 2 km te zauzima površinu od 1376 ha.
Najstariji dokument koji spominje antičke ostatke u Starogradskom polju je Hvarski statut iz 1331. godine. U njemu se detaljno opisuju granice polja i stari putovi te zidovi.
Grčka podjela zemljišta dala je trajni pečat Starogradskom polju. Faroska hora (grč. Xορα Φαρου) ostala je sačuvana do današnjeg vremena, zahvaljujući putovima koji su se kroz stoljeća proširivali i prilagođavali trenutnim potrebama, ali i suhozidovima koji su nastajali prvenstveno na pravcima grčke podjele zemljišta.
Starogradsko polje obiluje arheološkim nalazištima – registrirano je njih gotovo 120. Jedno od značajnijih nalazišta je grčka kula na položaju Maslinovik, na sjevernom dijelu polja. Tijekom 1. st. prije Krista grčki Faros postaje rimska Farija (lat. Pharia), a polje nastavlja živjeti, ali sada pod drugim imenom – Ager Pharensis. Strige se počinju dijeliti na manje parcele, a grade se i mnoge ville rustice. Upravo iz rimskog vremena potječe najviše nalazišta od kojih je najpoznatije villa rustica na položaju Kupinovik.
Osim arheološkom, Starogradsko polje obiluje i graditeljskom baštinom. Uz putove i suhozidove, karakteristične su male kamene kućice,trimi i teze, kao i brojne poljske kapelice i crkvice. Među najstarijima su one sv. Kuzme i Damjana i sv. Jelene iz 15. stoljeća.
