SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Primošten
U primoštenskom kraju nađeni su tragovi veoma rane ilirske, grčke i hrvatske naseljenosti. Primoštenski preci bili su bogumili koji su izbjegli pred Turcima.
Naselje koje je na otočiću izgrađeno kao pribježište, prvi se put pod hrvatskim imenom, Primošten, spominje 1564. god. Već tada je otočić s naseljem bio prema kopnu zaštićen obrambenim zidom i s kopnom komunicirao preko pokretnog drvenog mosta.
U vrijeme II. svjetskog rata, 16. studenoga 1942., Talijani su žestoko napali Primošten. Po stanovima je bilo poubijano preko 50 muškaraca, žena i djece. Spaljeno je mnogo kuća kako po Stanovima tako i u Selu. U Selu nije bilo ljudskih žrtava, jer je “dobri” brigadir karabinjera Desiderio Bagiera sa svojim ađutantom G. Cagosinijem priopćio tu nakanu župniku don Grgi Rogliću i kapelanu don Ivi Šariću koji su obavijestili pučanstvo o napadu. Ljudi su se skrili. Primoštenci zahvaljuju Gospi od Loreta što ih je spasila i zato prva nedjelja iza 16. studenoga svake godine svečana je zahvala Majci Božjoj, sa svečanom misom na oltaru Gospe od Loreta. Ujedno je taj dan proglašen zavjetnim danom.
Godine 2017. otvoren monumentalni kip Gospe od Loreta.
Primošten je poznat po svojim velikim i predivnim vinogradima. Fotografija jednog od primoštenskih vinograda visi na zidu zgrade središta UN-a u New Yorku.
